Predstavnici manjina Milorad Pupovac i Mile Horvat iz SDSS-a, Furio Radin, Zdenka Čuhnil, Nazif Memedi i Denes Šoja; vodeći stručnjaci i znanstveni savjetnici slažu se da svi pripadnici nacionalnih manjina moraju biti jednako tretiraniPrije odlaska na godišnje odmore Ustavni sud će - neslužbeno nam je potvrđeno - neustavnim proglasiti model izbora parlamentarnih zastupnika srpske nacionalne manjine koji je inauguriran izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i izmjenama izbornog zakona. Prema tim izmjenama, sve bi manjine kojih ima do 1,5 posto u ukupnom stanovništvu imale dvostruko pravo glasa, za manjinsku i stranačke liste, dok bi srpska manjina, koje ima oko 4,3 posto, imala samo jedno, opće pravo glasa, ali zajamčena tri mjesta u Saboru, uz dodatna što ih osvoji na izborima. Sva tri zajamčena mjesta u Saboru uzela bi ona srpska stranka koja osvoji najviše glasova na izborima.

To je dosad uvijek bio SDSS. Ustavnom sudu pristiglo je nekoliko zahtjeva za ocjenom ustavnosti tih rješenja, od čega je čak tri uputio Srpski demokratski forum Veljka Džakule, koji smatra da su te odredbe rezultat pogodovanja vladajućeg HDZ-a koalicijskom partneru SDSS-u. Osim SDF-a, ustavne tužbe podnijeli su i GONG, HHO i SRP, ocjenjujući da je riječ o kršenju ravnopravnosti manjina i favoriziranju jedne političke opcije Srba u Hrvatskoj. Odluka Ustavnog suda još nije službeno objavljena i u ovom trenutku ne zna se koje će odredbe biti ocijenjene neustavnima, ali već je sad jasno da će pripadnici srpske manjine svoje predstavnike birati po propozicijama kao i na prijašnjim izborima.

U SDSS-u, na koji se obrušila lavina kritika zbog izborne trgovine s HDZ-om, ne žele ništa komentirati sve dok odluka Ustavnog suda ne bude službeno objavljena. Ipak, nezadovoljni su i ogorčeni: bude li to ishod vijećanja Ustavnog suda, i to će im, neslužbeno dodaju, biti samo još jedna potvrda da je Ustavni sud pod političkim diktatom, samo što "sad predsjednica Suda očekuje promjenu vlasti, pa trči k Zoranu Milanoviću". Iz čelništva SDSS-a smatraju da prije donošenja odluke Ustavni sud mora odgovoriti na tri pitanja, a jedno je od njih kako može mijenjati nešto što je u isključivoj ovlasti Sabora. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina organski je zakon koji se donosi dvotrećinskom većinom, i po nazivu i po načinu odlučivanja spada u isti rang kao i Ustav, a Ustavni sud eventualno može propitivati ustavnost njegova donošenja, ali ne i meritum tog ustavnog zakona, kažu u SDSS-u. Osim toga, problematičnim smatraju i to što Ustavni sud jedva nekoliko mjeseci prije izbora mijenja izborna pravila i zakonodavstvo, što je suprotno mišljenju Suda u vezi s izbornim jedinicama. Naposljetku, ustaljena je praksa Ustavnoga suda da se Saboru daje prijedlog da se u određenom roku može nešto mijenjati, a ne da preuzima ulogu Sabora i proglašava živim nešto što je već mrtvo, poput bivšeg Zakona o izborima, napominju u SDSS-u.

"Ne može biti da oni mijenjaju Izborni zakon, koji je nastao kao rezultat promjene Ustava u slučaju dijaspore ili ustavnog zakona u slučaju manjina, osim ako ne žele politički prosuđivati, kao što su znali i dosad - budu li politički prosuđivali, dobit će i politički odgovor", poručuju iz SDSS-a.
S druge pak strane, SDSS-ov ljuti takmac SDF ovakvom odlukom Ustavnog suda može biti zadovoljan. "Očekivali smo takvu odluku Ustavnog suda", kaže čelnik SDF-a Veljko Džakula, "jer na ta neustavna rješenja nismo reagirali samo mi, nego i brojne nevladine udruge. Ohrabruje me što je Ustavni sud odluku donio sada, iako je mogao odugovlačiti s njom još godinu dana. To pokazuje da postajemo pravna država. To je dobar korak za Hrvatsku, pogotovo za našu manjinsku zajednicu, u kojoj nema demokratskog pluralizma, nego se stvara monopol favoriziranjem jednog čovjeka i jedne stranke", ističe Džakula. "Sabor nije smio donijeti takve odredbe, znamo da HDZ ne može smisliti Srbe i da čini sve da nas bude što manje, ali to čini kroz srpsku opciju i kroz jednog čovjeka, dajući mu politički monopol i uvrštavajući njegovo udrugu u Ustav", smatra Džakula i dodaje da je u pitanju politička trgovina SDSS-a i HDZ-a: da je srpska manjina dobila dvostruko pravo glasa, vrlo bi vjerojatno glasovi oko 170 tisuća Srba koji izlaze na izbore otišli SDP-u i HNS-u, što u HDZ-u nipošto nisu htjeli.

Osim unutar srpske zajednice, model glasanja uzburkao je i odnose na stranačkoj sceni, gdje je najburnije bilo između SDSS-a i SDP-a, koji je poručio kako se takav premijski sustav raspodjele zajamčenih mandata HDZ nije usudio predložiti ni za sebe, ali je popustio koalicijskom partneru. SDP-ov zastupnik Arsen Bauk je u jeku rasprave pod znak pitanja doveo SDSS-ovu privrženost demokraciji i demokratskim principima, konstatirajući kako je očito točno da vlast kvari. Tražiti da se mimo realne snage stranke na temelju broja glasova, a neovisno o broju glasova konkurentskih stranaka, bude ekskluzivni predstavnik Srba u Hrvatskoj ne priliči stranci koja u svojem nazivu nosi pridjev "demokratska", kritizirao je Bauk.

Ta je međustranačka svađa otišla toliko daleko da je Milorad Pupovac u radijskoj emisiji Zorana Milanovića nazvao SDP-ovim Sanaderom, a odnosi dviju stranaka otad su na ledu.
Odluci Ustavnog suda prethodila je savjetodavna sjednica u travnju, a konzultirana je i Venecijanska komisija Vijeća Europe. I četvero vodećih ustavnih stručnjaka i znanstvenih savjetnika Ustavnog suda, Branko Smerdel, Sanja Barić, Zvonimir Lauc i Arsen Bačić, suglasni su da su nove odredbe ustavnog zakona neustavne. Sporan im je model biranja predstavnika srpske nacionalne manjine u Sabor, jer je bitno različit od načina na koji sve druge manjine biraju zastupnike, pa ističu da svi pripadnici nacionalnih manjina moraju imati jednak tretman, ili imati posebno biračko pravo, ili ga nemati.