Akademik Jakša Barbić kaže da izmijenjeni Zakon o sudskom registru otežava slobodu kapitala, a nema nikakav učinak; na slici s premijerkom Jadrankom KosorVladina najnovija zakonodavna ofenziva – mnogi sumnjaju, predizborno motivirana – da se dokine neprihvatljiva praksa da se radnicima za odrađeni posao ne isplati plaća, iznjedrila je osnivanje prvog radnog suda u Zagrebu, izmjene Kaznenog zakona u kojima se širi katalog kaznenih djela u gospodarskom kriminalu i unaprijeđeni Zakon o sudskom registru po kojemu se ubuduće, za osnivanje nove tvrtke, uz potvrdu o podmirenim obvezama prema državi, mora podastrti i dokaz o podmirenim plaćama. Pojavilo se i mišljenje da je Zakonom o sudskom registru trebalo regulirati i da oni poslodavci koji su prethodno uništili tvrtke i potjerali ih u stečaj, što je vidljivo kroz njihovu poslovnu povijest, također ne mogu otvarati nove tvrtke.

Međutim, akademik Jakša Barbić, autoritet na području trgovačkog prava, oštar je protivnik gomilanja administracije i prenormiranja zakonskih rješenja, jer smatra da je sankcioniranje neodgovornih u biznisu moguće i kroz postojeće zakonodavstvo: “Bio sam protiv bilo kakvih izjava ili potvrda o podmirenim obvezama prema državi i isplaćenim plaćama zaposlenicima, kako sada nalaže izmijenjeni Zakon o sudskom registru, jer to samo otežava slobodu kretanja kapitala, a nema nikakav učinak. Slične smo situacije i rješenja imali i prije, ali njima se nije ništa postiglo i zato sam protiv bilo kakvih potvrda. Takva rješenja neće uroditi nikakvim plodom, to je čisto političko rješenje. Svojedobno je to ubačeno na zahtjev politike i sad se samo proširuje, no to je u osnovi suprotno slobodi kretanja kapitala, koju Europska unija izričito zahtijeva.

Mi smo kao struka unisono bili protiv takvih odredbi, no politika je to ugradila u zakon i sad samo nadograđuje novim propisima, a nema baš nikakva efekta.” Kao što u Zakonu o sudskom registru rezultata nemaju odredbe da novu tvrtku ne možete osnovati bez potvrde o podmirenim obvezama prema državi i zaposlenicima, tako učinaka ne bi bilo ni da se zakonom onemogući osnivanje novih poduzeća ako ste prethodno uništili tvrtku ili je odveli u stečaj, smatra Barbić i objašnjava kako to stvarno nema nikakve veze, jer ako onaj tko osniva tvrtku za nešto mora odgovarati, zaplijenit ćete mu udio u tvrtki.

“U Hrvatskoj je problem to što ljudi slabo poznaju zakone i ne poduzimaju one korake koje mogu da zaštite svoja prava, pa onda dolazi država i predlaže neučinkovite i besmislene administrativne mjere. Ima raznih drugih pravnih putova, samo ih nitko ne koristi, pa ni država. Ovako samo zaustavljate dobre poduzetnike i poslodavce, jer se moraju baviti pribavljanjem raznih potvrda i izjava, moraju ih ovjeravati kod javnog bilježnika, što košta, i samo im se otežava poslovanje, a neće dati nikakva rezultata, niti će se minimalno poboljšati situacija s plaćanjem obveza”, rezolutan je Barbić.

“Ako poslodavac ne podmiruje svoje obveze, sindikat uvijek može pokrenuti stečaj, i to bez troškova. Ne pokreće li se stečaj, a poslodavac ne podmiruje obveze, država ga može goniti za kazneno djelo nepokretanja stečaja. Istina, država nikada neće goniti gazdu firme, jer on ne vodi poslove, nego upravu društva i društvo, a onda će oni morati platiti novčanu kaznu i bit će još manje novca za isplatu plaća, pa je to potpuno promašeno rješenje”, kaže Barbić i dodaje da za one koji su upropastili tvrtke i odveli ih u stečaj postoji kazneno djelo zlouporabe stečaja.

"Nije mi jasno zašto ih se kazneno ne goni i ne oduzima im se imovina, jer je to pravi put za rješenje tog problema", kaže, kritizirajući državu koja samo stoji sa strane, gleda i propisuje brdo ograničenja koja onda pogađaju i one koji posluju uredno i zakonito. “Ako u roku od tri tjedna nakon nastanka stečajnog razloga direktor tvrtke ne pokrene stečaj, onda kazneno odgovara, a ja vas pitam: kada je itko odgovarao za to kazneno djelo? Ima i onih koji se hvale da su u blokadi, primjerice, 450 dana, i taj je zreo za zatvor, a nije zabilježeno da je netko takav završio u zatvoru, iako je u pitanju zloupotreba stečaja, i to su kaznena djela koja treba goniti”, poručuje akademik.

Smatra da će se rješenja koja je Vlada predložila da osigura isplatu plaća zaposlenicima u praksi pokazati promašajem, jer tko će i kako moći dokazati jesu li radnici ostali bez plaća iz opravdanog ili neopravdanog razloga, jer, dodaje, poslodavac će uvijek moći izmisliti neku investiciju i predstaviti je kao opravdan razlog za neisplatu plaća. “Kad bi država iskoristila sva pravna sredstva koja ima na raspolaganju, ne bi trebala ovakva rješenja, ali država to ne čini, zbog vlastite tromosti i zato što nikoga nije briga. Danas brdo poduzeća ispunjava uvjete za stečaj, ali ni jedan direktor koji nije pokrenuo stečaj nije kazneno odgovarao, iako je zakon vrlo jasan i precizan. Vjerujem da će nam i izvana doći signal da ovakvim zakonima otežavamo slobodu kretanja kapitala”, upozorava Vladu i zakonodavca Barbić.

Čelnik SSSH Mladen Novosel kaže da su sindikati načelno zadovoljni novoizglasanim Zakonom o sudskom registru, jer je u njemu ključno da nitko ne može osnovati novu tvrtku, odnosno novo društvo s ograničenom odgovornošću, ako je ostao dužan vjerovnicima, državi ili radnicima. Napominje i da je u novom Kaznenom zakonu definirana glava gospodarskih kaznenih djela, koja će sankcionirati zloupotrebu stečaja ili druge gospodarske malverzacije, dok je za Zakon o sudskom registru važno da onemogući poslodavca da osnuje nove tvrtke ako je ostao dužan radnicima u nekoj od svojih bivših tvrtki, a ostale malverzacije bit će obuhvaćene Kaznenim zakonom. Novosel podsjeća da je Hrvatska udruga poslodavaca imala dosta primjedbi na Kazneni zakon i sigurno je da će amandmanima pokušati utjecati da takve odredbe ne uđu u konačni tekst, jer su već pokušali spriječiti izmjene zakona, kao i da neisplata plaća bude kazneno djelo.

S naše strane, najavljuje, sve će sindikalne središnjice ići s amandmanom jer nam je neprihvatljivo da neisplata plaća ne bude kazneno djelo i kad poslodavac nije sebi ili drugima priskrbio korist. Znači li to da, ako je podmirio dobavljače ili distributere, nije počinio kazneno djelo ako radnicima nije isplatio plaće, pita Novosel, ističući kako je za sindikate svako neisplaćivanje plaće kazneno djelo, neovisno o razlozima koji su do toga doveli, jer bi općedruštveni interes Hrvatske trebao biti da se iz poslovne prakse iskorijeni svaka neisplata plaća. Zadovoljni smo što će Kazneni zakon ozbiljnije obuhvaćati i gospodarski kriminal, a je li to dovoljno da riješi probleme zaposlenih, tek ćemo vidjeti", zaključuje Novosel.