I dok se javnost još uvijek bavi pitanjem hoće li zagrebački gradski vrtići poskupjeti i po kojim će se kriterijima formirati njihove cijene, početkom srpnja su, gotovo u tišini, stupile na snagu neke druge odluke Gradske skupštine koje se odnose na gotovo sve skupine roditelja. Tako je od 1. srpnja, prema odluci Gradske skupštine iz prosinca prošle godine, poskupio čitav niz usluga vezanih za zagrebačke obrazovne institucije, a pomoć za opremu novorođenog djeteta doslovce je prepolovljena – što se ne odnosi samo na roditelje koji će dijete dobiti nakon 1. srpnja, već i na sve one koji su tu pomoć već službeno dobili, samo im se isplata vrši u godišnjim obrocima.

Tako će roditelji za prvo dijete umjesto 3600 kuna dobiti 1800 kuna, za drugo 3600 kuna umjesto 7200, a za treće 54.000 umjesto 66.000 kuna. Budući da su se ti iznosi isplaćivali tijekom tri kalendarske godine, a u slučaju trećeg djeteta tijekom šest, broj roditelja koji su računali na obećane rate pomoći nije malen. Te su promjene naišle na neodobravanje pravnika, koji smatraju da su izmjene Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta diskutabilne i protuustavne, jer su pravo na spomenutu pomoć roditelji već stekli, bez obzira na to što im sav iznos nije odjednom isplaćen. Radi se o jednokratnoj pomoći, kažu, zbog čega se ne bi trebalo retrogradno zadirati u njihova prava.

U stečena prava se zadire samo u posebnim slučajevima, upozoravaju pravnici, to se dopušta samo u pojedinim slučajevima, kad odluka ide u korist stranke, a ne ide na štetu drugima. Najveće kršenje ustavnosti vide u tome što su roditelji računali na formalno već dobivene iznose i donosili su financijske odluke u skladu s tim računajući na u budućnosti isplaćene rate, zbog čega smatraju da im se ne smije zadirati u već stečena prava. Prema riječima izvršne direktorice udruge Roda Ivane Zanze, osim smanjenih potpora za novorođenu djecu uvedena je i naplata za dosad besplatan prijevoz zagrebačkih školaraca prema dohodovnom cenzusu, što vrijedi za sve obitelji koje imaju više od 2000 kuna prihoda po članu obitelji. Povećane su cijene i za produženi boravak u zagrebačkim osnovnih školama, koji se dosad nije plaćao – plaćala se samo prehrana u iznosu do 250 kuna, a od sada će uz prehranu roditelji morati plaćati i produženi boravak, sve ukupno u iznosu do 650 kuna.

Također je poskupio i odlazak u tzv. školu u prirodi, što su roditelji učenika trećeg i četvrtog razreda osnovne škole dosad plaćali 250 kuna za tjedni boravak na moru ili na Sljemenu, a cijena toga porasla je na 350 kuna. Odlukom Gradske skupštine poskupit će i privatni vrtići, jer je Grad donio odluku da ih neće više subvencionirati s 1000 kuna po djetetu, a razliku će sada, opet prema dohodovnom cenzusu, morati pokriti roditelji. “Nikad se dosad nije dogodilo da se izglasa toliko mjera koje idu na štetu jedne kategorije građana”, govori Zanza. To su sve bile značajne pronatalitetne mjere, koje ne bi smjele biti podložne naglim i nepromišljenim odlukama jer će sigurno imati utjecaja na broj rođene djece u Zagrebu koji se posljednjih godina povećavao.

Zagreb je dosad imao dobru pronatalitetnu politiku i njezini su rezultati bili vidljivi, no sada se sve to mijenja i ove će se izmjene zasigurno odraziti na natalitet. Problem je što se ove mjere neće, kao što je to predstavljeno u medijima, ticati samo imućnijih roditelja, već u velikoj mjeri onih s primanjima oko ili ispod zagrebačkog prosjeka. Zbog toga bi te odluke mogle utjecati na mnogu djecu čiji će roditelji biti primorani, na primjer, ne upisati ih u produženi boravak, već ih ostaviti kod kuće same, što nikako nije dobro za njih. Ne treba zaboraviti da su kroz visoke prireze svi ti roditelji već financirali sve te vrtiće i škole i nepravedno je da se ponovno financijski udara na istu skupinu ljudi.”