Na okruglom stolu spominjao se i slučaj "News of the world"Na okruglome stolu "Medijska kleveta i sankcije", održanom danas u Matici hrvatskoj, istaknuta je potreba zakonskog reguliranja medijske klevete i zakonskih sankcija za klevetu te potreba za "samoregulacijom" unutar same novinarske struke koja bi trebala jasno etički definirati odnos prema kleveti.

U raspravi na okruglome stolu sudjelovali su predstavnici akademske struke, novinari i medijski stručnjaci, a istaknuto je da je potrebno jasno definirati i položaj same novinarske profesije po uzoru na druge profesije, poput, primjerice, odvjetnika ili liječnika.

U raspravi o medijima i sankcioniranju kleveta profesor Đorđe Obradović sa Sveučilišta u Dubrovniku rekao je da bi sama novinarska struka trebala nešto učiniti kako bi spriječila klevetanje u medijima i pritom se ugledati na samoregulirajuće propise i etičke standarde, primjerice, odvjetnika ili liječnika. Zauzeo se za to da se zakonom o medijima regulira i edukacija novinara koji bi, među ostalim, trebali biti educirani i kad je riječ o etici, pravu i medijskim i ustavnim slobodama.

Za novinarske standarde zauzeo se i profesor sa Sveučilišta u Zadru Stjepan Malović, koji je rekao da novinar nije onaj tko objavljuje neki tekst, nego onaj koji pritom poštuje i novinarske i profesionalne standarde.

Po njegovim riječima, "profesija je na niskim granama" u Hrvatskoj, a izdavači ne poštuju standarde informiranja. Navodeći primjer nedavnog gašenja britanskog lista "News of the World", nakon skandala s prisluškivanjem, upitao se bi li neki hrvatski izdavač učinio isto.

Profesija i etičnost ne prate slobodu medija, istaknuo je profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko, dodajući kako istraživanja na fakultetu govore da pada povjerenje građana u hrvatske medije. Pad naklade hrvatskih tiskovina nije samo zbog krize ili rasta utjecaja interneta, nego zbog pada povjerenja u naše medije koji su, po njegovim riječima, "zasićeni žutilom i crnilom". Kad je riječ o kleveti, istaknuo je da su mnoge nelogičnosti i spor rad hrvatskog pravosuđa razlog zbog kojeg je nakon klevete teško dobiti zadovoljštinu ili ispriku.

Predsjednik HND-a Zdenko Duka rekao je kako je ta organizacija bila protiv odredbe da se u novome Kaznenom zakonu kleveta kažnjava zatvorom te da je ta odredba izbačena iz Kaznenog zakona prije pet godina i da se nije htjelo vraćati na staro. Rekao je kako HND smatra da klevetu treba i dekriminalizirati, a ako se netko osjeća oklevetanim, putem sudske parnice treba tražiti zadovoljštinu. Istaknuo je da su hrvatski mediji posljednih nekoliko godina otkrili mnoge koruptivne afere u našemu društvu, dodajući da je "i istina relativna stvar". Kao primjer naveo je slučaj Tomislava Merčepa, koji je dobio nekoliko parnica za klevetu, a sada je u pritvoru za ona djela o kojima su mediji pisali prije više godina. Kad je riječ o samoregulirajućem tijelu, tj. vijeću za medije, Duka je rekao kako se početak rada tog tijela očekuje u rujnu.

Profesor Branko Hebrang iz Visoke škole za odnose s javnošću i studij medija "Kairos" rekao je da se novinarstvo treba "definirati kao profesija, a sada je definirano kao zanat", te da u Hrvatskoj nema nacionalne udruge novinara, nego njih mnogo, od kojih je najjače Hrvatsko novinarsko društvo.

Na skupu, koji su organizirali Odjel za medije Matice hrvatske i Visoka škola za odnose s javnošću i studij medija "Kairos", sudjelovali su i drugi stručnjaci, koji su naglasili potrebu reguliranja klevete u medijima i potrebu da se uskladi Ustavom zajamčeno pravo za zaštitu ugleda i časti te zajamčeno pravo slobode medija i informiranja.