Umjesto da zbog ponašanja Borislava Škegre i njegovih švedskih partnera diskvalificira ponudu tvrtke Tele2 i odabere jednog od preostalih dvaju kandidata ili pak poništi cijeli natječaj, Gaćina i članovi Vijeća u srijedu, 22. prosinca u podne, iznOdluka Vijeća Agencije za telekomunikacije da koncesije za treću GSM mrežu dodijeli švedskoj tvrtki Tele2 bit će poništena, a hrvatski će građani trećeg operatora dobiti tek nakon ponovljenog natječaja, jer je to jedino rješenje za niz nepravilnosti i nezakonitosti koje su izazvali članovi Vijeća Agencije i njihov predsjednik Gašper Gaćina.

Istraga u koju bi mogla biti umiješana i policija trebala bi utvrditi koji je član Vijeća preslike bankovnih garancija iznio iz prostorija Agencije Pismom političarima Škegrin konzorcij prekršio je članak 8. Zakona o telekomunikacijama koji zabranjuje utjecaj na rad AgencijeUmjesto da zbog ponašanja Borislava Škegre i njegovih švedskih partnera diskvalificira ponudu tvrtke Tele2 i odabere jednog od preostalih dvaju kandidata ili pak poništi cijeli natječaj, Gaćina i članovi Vijeća u srijedu, 22. prosinca u podne, iznenadili su javnost čudnom odlukom da koncesiju dodijele Škegri i Šveđanima, dok ponude tvrtki Croatia Mobile i Match telekom uopće nisu bile ni razmatrane. Već je tada mnogima bilo jasno da je riječ o prvorazrednom skandalu koji ni izbliza nije pred završetkom. Samo nekoliko sati nakon Gaćinina obraćanja predstavnici konzorcija Match telekom, u kojem su hrvatske tvrtke Končar, Ina i Hrvatska elektroprivreda, u poslovnoj zgradi Končara održali su konferenciju za novinare na kojoj su čelni ljudi tih tvrtki, Darinko Bago, Tomislav Dragičević, Ivan Mravak i direktor Matcha Bruno Marchisio najavili nastavak borbe za treću koncesiju. Dva dana poslije, u petak 24. prosinca ujutro, odvjetnički tim Match telekoma u Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka odnio je službeni zahtjev za poništenje odluke o trećem mobilnom operatoru koju je donijelo Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije, jer smatraju da je ta odluka bila donesena pod snažnim pritiscima na članove Vijeća i u osnovi je nezakonita.

Premda je Vijeće Agencije za telekomunikacije neovisno regulatorno tijelo, resorno ministarstvo ima pravo nadzirati njegov rad, a ako se uoče nepravilnosti i nezakonitosti u postupcima i odlukama Vijeća, ministar Božidar Kalmeta ima pravo poništiti njihovu odluku. U ovom slučaju cijeli postupak mogao bi trajati vrlo kratko, jer je većina nepravilnosti bila posve očita i otvoreno se prenosila u medijima, pa inspektorima upravnog postupka neće biti teško utvrditi činjenično stanje.

Jedna od najvećih nepravilnosti natječaja bili su otvoreni medijski istupi Borislava Škegre i njegovih partnera u domaćim medijima, kao i pismo koje je koordinator švedskog konzorcija Tomislav Matić poslao na adrese dvjestotinjak hrvatskih političara, o čemu je Nacional pisao prošlog tjedna. Osim što je pismo sablažnjivo zbog niza uvreda i neistina o drugim kandidatima na natječaju, ali i sumnjivih optužbi i posrednih ucjena, ono je odaslano u tijeku samog natječaja, što je očit primjer nedopuštenog pritiska na članove Vijeća, ali i kršenja tržišne utakmice, što je izričito zabranjeno Zakonom o trgovini. Pravni stručnjaci i hrvatski političari suglasni su da je zbog tog pisma Vijeće trebalo diskvalificirati ponudu Tele2, jer su Škego i njegovi partneri na samo tri stranice pisma uspjeli prekršiti čak tri hrvatska zakona. Prvo, tvrdnjama o Matchu kao nepostojećoj tvrtki oklevetali su ravnopravnog konkurenta na natječaju, pa valja očekivati da će na temelju Kaznenog zakona Match telekom podnijeti tužbu zbog uvrede i klevete protiv Borislava Škegre. S druge strane, državni bi inspektorat mogao kazniti Škegru i zbog Zakona o trgovini, odnosno njegove odredbe o nepoštenom tržišnom natjecanju, koja zabranjuje vrijeđanje ili omalovažavanje konkurenata. Na kraju, pismo krši i stavak 3. članka 8. Zakona o telekomunikacijama: “Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Agencije za telekomunikacije koji bi mogao dovesti u pitanje njezinu samostalnost i neovisnost.” Inspektorima Kalmetina ministarstva koji će prvih dana siječnja provesti upravni nadzor neće biti teško utvrditi sve te povrede, a hrvatskoj javnosti može biti zanimljivo da tvrtka koja, barem nominalno, želi legalno poslovati u Hrvatskoj, i prije nego što je dobila koncesiju i počela raditi, krši niz hrvatskih zakona i pokazuje neviđenu bahatost. O Škegrinim otvorenim kršenjima hrvatskih zakona progovorio je i sam ministar Božidar Kalmeta, koji je u intervjuu Jutarnjem listu 24. prosinca rekao da je Škegro protuzakonito vršio pritisak na Vijeće Agencije za telekomunikacije.

Razloga za poništenje odluke Vijeća ima još: premda su već na javnom otvaranju dospjelih ponuda neki članovi Vijeća počeli sumnjati u vjerodostojnost bankovnih jamstava tvrtki Match telekom i Croatia Mobile, svojom odlukom o nerazmatranju ponuda tih tvrtki Gaćina i članovi Vijeća ogriješili su se o Zakon o općem upravnom postupku. Članak 68. tog zakona propisuje da, u slučaju formalnog nedostatka, što je, primjerice, skenirano bankovno jamstvo umjesto da je dostavljen original, Vijeće ne bi smjelo odbaciti cijeli podnesak, nego bi bilo dužno obavijestiti podnositelja i zatražiti ispravak tog nedostatka. Kao što je poznato, tvrtke Croatia Mobile i Match telekom od Vijeća Agencije ni do danas nisu dobile nikakvo službeno očitovanje o svojim bankovnim jamstvima, nego su 22. prosinca čule usmeno obrazloženje da njihove ponude zbog nevaljanih jamstava nisu uzete u razmatranje od samog početka. Osim što je nejasno po kojim su kriterijima Gaćina i članovi Vijeća utvrdili nevaljanost jamstava, odnosno zašto ih nisu provjerili kod njihovih banaka ili od dviju tvrtki zatražili originale, zanimljiva je i činjenica koja je mnogima promakla, a potpuno diskreditira Gaćinu i članove Vijeća: ako je istina da se ponude Match telekoma i Croatia Mobilea od samog početka nisu uzimale u obzir, zašto su na internetske stranice Agencije 6. prosinca postavljeni sažeci ponuda svih triju tvrtki, što implicira da su bili relevantni i ravnopravni sudionici na natječaju? Izvori bliski Vijeću Agencije ističu da je snažnim pritiscima, kojima su članovi Vijeća bili izvrgnuti tijekom cijelog natječajnog postupka, Gaćina podlegao uoči same sjednice na kojoj su petorica članova trebali bodovima ocijeniti sve tri ponude. Tako je samo dva dana prije javne objave 22. prosinca odlučeno da se ponude tvrtki Match telekom i Croatia Mobile proglase nevažećima, kako bi se lakše progurala sumnjiva ponuda švedske tvrtke Tele2.

U ponedjeljak, 13. prosinca, Jutarnji list objavio je izjave Borislava Škegre uz preslike bankovnih jamstava tvrtki Match telekom i Croatia Mobile, čime su povrijeđena prava tih dviju tvrtki. Budući da su pristup navedenim dokumentima, koji su sastavni dio ponude, imali samo članovi Vijeća Agencije i njegov predsjednik Gaćina, istraga u koju bi mogla biti umiješana i policija trebala bi uskoro utvrditi koji je član Vijeća odao službenu i poslovnu tajnu, odnosno preslike tih dokumenata iznio iz prostorija Agencije za telekomunikacije. Budući da je upravo Škegro nekoliko puta tijekom natječaja samouvjereno javno tvrdio da Match telekom i Croatia Mobile nemaju valjana bankovna jamstva, može se naslutiti da je fantomski član Vijeća Agencije preslike dokumenata ubrzo nakon javnog otvaranja potajno dao Škegri, koji ih je potom u pomno planiranom trenutku plasirao u Jutarnji list.

Premda u javnosti, stručnim i političkim krugovima postoje različite verzije razloga zbog čega je Gaćina na razne načine podupro ponudu Borislava Škegre i švedskog Tele2, nejasno je na koji je način, odnosno uz kakve pritiske Škegro svojom sumnjivom ponudom uspio pridobiti Gaćinu i ostale članove Vijeća. Nacional je više puta otkrio sporne dijelove Škegrine ponude, ali i kompromitantne pojedinosti o švedskoj tvrtki Tele2. Premda tvrtka posluje u više država, poznato je da Tele2 funkcionira kao tzv. MVNO (mobile virtual remote operator), što znači da u zemljama u kojima i dobije koncesiju najčešće ne gradi svoju mrežu, nego se što dulje služi mrežama postojećih operatora, što mu omogućava pravne smicalice. Upravo zbog takvog ignoriranja i izigravanja potpisanih koncesijskih ugovora švedskom Tele2 u Finskoj prijeti oduzimanje koncesije. Kako su izvijestili međunarodni mediji, a prenio Nacional, finska ministrica telekomunikacija Leena Luhtanen 23. studenoga Šveđanima je dala ultimatum da Tele2 mora hitno odgovoriti na pitanje zašto ne gradi 3G mrežu, a ako do 7. siječnja 2005. ne pruži razumno objašnjenje, finska će vlada raskinuti ugovor i oduzeti koncesiju. Biti virtualni operator u nekim zemljama nije protuzakonito, jer se njihovim postojanjem kratkoročno snižavaju cijene telekomunikacijskih usluga svih operatora, što najčešće obraduje građane. Ali dugoročno njihovo postojanje nema ama baš nikakav pozitivan utjecaj na tržište, a pogotovo na nacionalno gospodarstvo, premda bi treći operator u Hrvatskoj trebao biti snažan generator razvoja nekoliko gospodarskih grana. Utoliko su boljim poznavateljima telekomunikacijskog tržišta smiješne Škegrine tvrdnje da će Tele2 u Hrvatskoj zaposliti 1400 ljudi, što je posve nerealna brojka. Usporedbe radi, Tele2 danas u 23 zemlje u kojima posluje ima samo 3274 zaposlenih, od čega ih je u Austriji zaposleno tridesetak, u Britaniji petnaestak, a u Francuskoj četrdesetak. Ponuda švedskog Tele2 zanimljiva je i zbog detalja o sastavu konzorcija. Dok je na prvom natječaju u sažetku ponude konzorcija “Treća sreća” bilo izrijekom navedeno 9 hrvatskih tvrtki, u drugom sažetku nema navedenih partnera, nego se samo spominje da konzorcij čine i hrvatski partneri. Ako se uzmu u obzir javna nagađanja da su neki Škegrini poslovni partneri odustali od sudjelovanja u konzorciju, ili navoda o Croatia osiguranju koje je u konzorcij ušlo bez valjane odluke svoje uprave i nadzornog odbora te zabilježbe na burzi, ispada da više nitko pouzdano ne zna tko čini konzorcij “Treća sreća”, odnosno komu je, osim kontroverznom Škegri, Gaćina pokušao dati koncesiju za trećeg hrvatskog mobilnog operatora.