"Hrvatskoj Vladi, građanima, poduzećima i civilnom društvu prepuštam da pronađu najbolji način za uspjeh Hrvatske u Europi i na svjetskom tržištu, da pronađu vlastiti put".Finac Olli Rehn najmlađi je povjerenik Europske komisije Josea Manuela Durraa Barrosa te novi povjerenik za proširenje. S diplomom istog američkog koledža na kojem je studirao i Koffi Annan, Macalaster Collegea u St.Paulu, Minnesota, te doktoratom oxfordskog sveučilišta, Rehn je sredinom 70-ih tijekom ljetnih praznika prodavao autodijelove u trgovini svoga oca. Kao zastupnik služio je u finskom i Europskom parlamentu, a kako je studirao novinarstvo, i danas piše kolumne za brojne tiskovine.

NACIONAL: I Hrvatska i Finska male su zemlje. Finska je bila euroskeptična kao i Hrvatska. Trenutačno je 51% hrvatskih građana za a 39% se protivi ulasku Hrvatske u EU. Kako to komentirate? – Među 25 članica EU neke su naklonjenije ideji Europe, a neke su joj manje naklonjene. U zemlji koju najbolje poznajem, u Finskoj, referendum je, za razliku od primjerice Švedske i Norveške, bio jasan: 57% građana bilo je za, a 43% protiv kad smo prije deset godina glasali za članstvo u EU. Štoviše, u slučaju Finske temeljni su stavovi bili pozitivniji prema Europi jer određeni dijelovi stanovništva, poput poljoprivrednika, nisu patili ekonomski. Kod nekih je postojao veći otpor zbog ekonomskih razloga. Trenutačno je Finska konstruktivna i aktivna članica EU koja je uspjela profitirati od gospodarske stabilnosti koju šire, jedinstveno tržište EU jamči, a da političke i sigurnosne dimenzije i ne spominjemo.

NACIONAL: Kako bi mala zemlja poput Hrvatske trebala organizirati svoje gospodarstvo? Finska ima Nokiu, a što to može ponuditi Hrvatska da bi postala važan faktor na europskom i svjetskom tržištu? – Hrvatskoj Vladi, građanima, poduzećima i civilnom društvu prepuštam da pronađu najbolji način za uspjeh Hrvatske u Europi i na svjetskom tržištu, da pronađu vlastiti put. Tu je jedna očita prednost Hrvatske jak naglasak na obrazovanju koje u današnjem informacijskom društvu postaje sve važnije. Donekle poznajem i hrvatsku povijest i, koliko sam uspio shvatiti, naglasak na obrazovanju i civilnom društvu bio je veoma jak. U tom su smislu naše dvije zemlje slične jer i nedavni se gospodarski uspjeh Finske velikim dijelom temeljio na dobrom obrazovnom sustavu.

NACIONAL: Trideset posto Hrvata je siromašno i većina smatra da im država mora pomoći da pronađu zaposlenje. Koliko im država u tome može pomoći? – Mislim da je to jedno od najdelikatnijih domaćih političkih pitanja o kojem treba odlučiti hrvatska Vlada, parlament i narod. Europski je način poduzetništvo i tržišno gospodarstvo, s jedne, te jednake šanse, s druge strane.

NACIONAL: Mislite li da bi još jedan negativan izvještaj glavne tužiteljice ICTY-ja prije 17. ožujka mogao značiti odgodu početka pregovora EU i Hrvatske? – To je ozbiljno pitanje i Hrvatska će morati dokazati da u potpunosti surađuje s Haaškim tribunalom kako bi sredinom ožujka mogla započeti pregovore.

NACIONAL: Kako će izgledati pregovarački okvir između EU i Hrvatske i kako vidite razvoj pregovora? – Pripremamo okvir za pregovore na temelju zaključaka Europskog vijeća od prošlog mjeseca i očekujem da ćemo 2. veljače Komisiji predstaviti moj prijedlog, koji ćemo, kad bude usvojen, poslati Europskom vijeću i Europskom parlamentu. Pri tome uzimamo u obzir lekcije naučene tijekom ‘big-bang’ proširenja u svibnju 2004. i pregovora koji su tome prethodili. Želimo istaknuti ne samo obveze već i to kako ih pojedina zemlja kandidat provodi. To znači da ćemo razviti mjerila za otvaranje i osobito za zatvaranje poglavlja u pregovorima.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da su zasad imenovana samo dva člana hrvatskog pregovaračkog tima, glavni pregovarač i voditelj pregovaračkog izaslanstva, dok se imena ostalih 12 članova izaslanstva ne znaju. Koje osobine, po vama, pregovarač treba imati? – Hrvatskoj je Vladi u interesu da odluke donosi na vrijeme kako bi pregovaračko izaslanstvo bilo spremno za rad nakon 17. ožujka. Koliko sam uspio shvatiti, hrvatska je pregovaračka mašinerija dobro podmazana i spremna za početak pregovora, uz uvjet da su prije toga ispunjeni kriteriji za njihovo otvaranje. Ne bih želio sad previše detaljno definirati poželjne osobine pregovarača, ali to bi bilo dobro poznavanje Europske unije, njezinih pravila i principa kao i pregovaračke vještine.

NACIONAL: Koje bi od 31 poglavlja o kojima će se pregovarati moglo biti osobito problematično za Hrvatsku? – Prerano je o tome nagađati. Sad tek predlažemo okvir za pregovore. Kada oni počnu, zajedno s hrvatskom administracijom provest ćemo screening i tijekom pregovora identificirati najproblematičnije dijelove acquisa.

NACIONAL: Hoće li Hrvatska ući u Uniju 2009. i kakve su šanse da u tome uspije već 2007.? – Bolje je koncentrirati se na sadržaj nego na raspored. To ovisi o Hrvatskoj. Mi se bavimo Hrvatskom na temelju onoga što je sama zaslužila. Brzina pravnih i gospodarskih reformi ponajprije će definirati brzinu pregovora.

NACIONAL: Znači li to da Hrvatska može pristupiti 2007. ako ispuni preduvjete, iako neki tvrde da to tehnički nije izvedivo? – Sadržajno i tehnički, 2007. bila bi preambiciozan cilj. Iskreno govoreći, pregovori su uvijek trajali dulje nego što bi Hrvatskoj bilo potrebno da se to ostvari 2007. U pogledu svega drugog ne bih želio zauzimati stav o rokovima. Imamo upozoravajuće primjere stavljanja rasporeda na prvo, a sadržaja na drugo mjesto.

NACIONAL: Hoće li slučaj Gotovina biti teret za Hrvatsku i ubuduće? U posljednja tri mjeseca bilo je kritika, osobito skandinavskih zemalja i Velike Britanije, da Hrvatska nije uložila dovoljno napora da locira i prebaci Gotovinu ICTY-ju. Kako komentirate pismo Gotovinina odvjetnika Luke Mišetića koje je objavio Večernji list? – O pismu me je obavijestio ministar vanjskih poslova Luxembourga Jan Asselborn. Preliminarno smo ga prostudirali i naš je stav da, budući da Hrvatska mora u potpunosti surađivati s Tribunalom, ona ga mora i locirati i prebaciti jer suđenje morati biti obavljeno u Haagu. Nekoliko je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koje jasno govore da se navodnim najvećim ratnim zločincima morati suditi pred Haaškim tribunalom.

NACIONAL: Hrvatska je trenutačno na četvrtome mjestu među zemljama kandidatima kad je riječ o BDP-u, s oko 6100 eura po glavi, dok je BDP u Rumunjskoj i Bugarskoj on 2500 eura. Unatoč tome, te su dvije zemlje ispred Hrvatske u pitanju članstva u EU. Izjavili ste da se nećete libiti zatražiti od Europskog vijeća da upotrijebi suspenzivnu klauzulu ako Rumunjska ne bude spremna za članstvo s obzirom na probleme oko željezne industrije i korupcije. – Stojim pri tome što sam rekao u prosincu. Usko surađujemo s rumunjskom vladom da bi riješila preostala pitanja i bila spremna do 2007. Suspenzivna klauzula snažan je poticaj da bi se djelovalo što snažnije u svrhu reforme. A taj paradoks, da je Hrvatska u nekim pogledima ispred a u nekim iza Rumunjske i Bugarske, da je u posljednjih nekoliko godina imala vrlo pozitivan gospodarski i politički razvoj i da je njezin je BDP duplo veći, dokazuje da je ona gospodarski relativno dobro razvijena i da bi zasigurno mogla provesti reforme potrebne za ulazak u EU. No Hrvatska je imala druge probleme koji se najviše odnose na teret prošlosti i, preciznije, na izostanak potpune suradnje s Haaškim tribunalom.

NACIONAL: Nedavno ste izjavili da zemljopis određuje okvir, ali da u osnovi vrijednosti čine granice Europe. Kako se EU kani nositi s pitanjem Ukrajine koja želi postati članicom? – U ključnom članku o proširenju EU stoji da bilo koja europska zemlja može podnijeti zahtjev za članstvo. Ne sumnjam da je Ukrajina europska zemlja. Međutim, sad je važno da EU podrži njezine demokratske težnje što konkretnijim mjerama i tako olakša njezino približavanje EU. Upravo smo Europskom vijeću predložili akcijski plan. Vjerujem da će ono omogućiti, na primjer, pregovore o ugovoru o slobodnoj trgovini s Ukrajinom. EU podržava članstvo Ukrajine u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i okvir akcijskog plana olakšava pregovore o viznom režimu. Politika dobrosusjedstva prikladno je sredstvo za unapređenje odnosa s Ukrajinom.

NACIONAL: Što mislite o ideji o raspuštanju Republike Srpske kao ključu za rješenje problema BiH s obzirom na stalni izostanak suradnje vlasti RS s Haaškim tribunalom? – Republika Srpska treba ubaciti u drugu brzinu glede surađuje s Tribunalom. Ona usporava napredovanje BiH prema Europi. Međutim, međunarodna zajednica i EU poštuju Daytonski sporazum i njegove odredbe o Ustavu i državnim strukturama u BiH.

NACIONAL: Kad predviđate početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s hrvatskim susjedima BiH i SCG? – Kad na to svaka od njih bude spremna na temelju vlastitih zasluga. S Makedonijom sporazum o stabilizaciji i pridruživanju već postoji. Kod Bosne i Hercegovine postoje neke kritične točke oko napretka na temelju popisa stvari koje treba obaviti, sa Srbijom i Crnom Gorom trenutačno radimo na studiji izvedivosti koja bi trebala biti završena u idućih nekoliko mjeseci. No, kao što sam rekao, napredak prema pregovorima o stabilizaciji i pridruživanju ovisi o sposobnosti zemlje da udovolji kriterijima za početak pregovora. A to je obostrani dobitak: za Srbiju je napredak Hrvatske dobar, kao što je i za Hrvatsku dobro napredovanje Srbije. Tako se stvara pozitivan vrijednosni krug za cijelu regiju.

NACIONAL: Ljubitelj ste nogometa. U Bruxellesu ste poznati po uporabi nogometnog žargona u politici. Igrali ste za timove Europske komisije i Europskog parlamenta i dvaput im omogućili pobjedu na europskom prvenstvu parlamenata u ranim 90-ima. Pratite li hrvatski nogomet? – Donekle pratim, ali sam u posljednje vrijeme za to imao manje vremena. Hrvatskoj je išlo jako dobro prije nekoliko godina na svjetskom kupu i europskim prvenstvima. Vaša zemlja ima jaku nogometnu tradiciju i može proizvesti odlične, vrlo kreativne igrače.

NACIONAL: Navodno ste netipičan Finac jer je vaša Stranka centra poznata po euroskepticizmu, dok vi mislite suprotno? – Finski premijer Matti Vanhannen vođa je Stranke centra, a Finska je aktivan i konstruktivan partner EU. Stoga se ne bih u potpunosti složio s tim epitetom euroskeptična. U Stranci centra u Finskoj vodi se živa debata o Europi, no budući da je ona izrazito narodnjački pokret, duboko proživljava probleme finskog naroda. Ali to je sastavni dio demokracije, morate se baviti pitanjima koja su važna za građane.