Objavljeno u Nacionalu br. 479, 2005-01-18

Autor: Željko Rogošić

INVESTICIJE POD MARJANOM

Split za 80 milijuna kuna gradi luku za cruisere

Nakon prošlogodišnjih dobrih poslovnih rezultata koji su Split prometnuli u jednu od najuspješnijih putničkih luka na Mediteranu, lučka uprava na čelu s ravnateljem Brankom Grgićem odlučila je pokrenuti investiciju koja je samo početak rada na promjeni izgleda splitske luke

Iza Pireja, Napulja i Genove, Split je imao rekordnu godinu po posjećenosti, broju uplovljavanja putničkih brodova, megajahti, cruisera. Čak 3 milijuna putnika i 700.000 vozila prošlo je kroz splitsku gradsku luku, pa se Split našao ispred MarseillesIza Pireja, Napulja i Genove, Split je imao rekordnu godinu po posjećenosti, broju uplovljavanja putničkih brodova, megajahti, cruisera. Čak 3 milijuna putnika i 700.000 vozila prošlo je kroz splitsku gradsku luku, pa se Split našao ispred MarseillesŠiroj javnosti nepoznat je podatak da je splitska gradska luka ove godine po postignutim poslovnim rezultatima postala četvrta luka na cijelom Mediteranu. Iza Pireja, Napulja i Genove, Split je imao rekordnu godinu po posjećenosti, broju uplovljavanja putničkih brodova, megajahti, cruisera. Čak 3 milijuna putnika i 700.000 vozila prošlo je kroz splitsku gradsku luku, pa se Split našao ispred Marseillesa, Venecije ili Aleksandrije. Takav rezultat posljedica je dobrog rada i organizacije u Lučkoj upravi Split kojoj je na čelu ravnatelj Branko Grgić. Nakon godina skromnog ulaganja, u splitskoj luci se tijekom ove godine očekuju značajne investicije koje će promijeniti izgled luke i Split učiniti još privlačnijom turističkom destinacijom. Na taj će način Split iskoristiti prednosti koje će mu donijeti izgradnja autoceste Zagreb-Split, te bolje brodsko povezivanje kopna sa srednjodalmatinskim otocima. Do sada su i državna ulaganja u luku Split bila više negoli skromna, ali su Lučka uprava i ravnatelj Grgić postigli jako dobre rezultate. Izgradnja novih vezova za cruisere, magajahte i katamarane, u što će se uložiti oko 150 milijuna kuna, samo je početak rada na promjeni lica splitske luke i splitske rive. Ona će tijekom godine dobiti sasvim novo lice.

Zahvaljujući orijentaciji Lučke uprave na doček velikih turističkih brodova, u Split su lani uplovila 153 velika cruisera Dok je u razvoj luke Rijeka od 1997. država uložila milijardu kuna, splitska luka dobila je samo 45 milijunaOsim što je značajno povećan promet i što je splitsku luku uspio učlaniti u prestižnu “Med Cruise” asocijaciju, Grgić je sa svojim timom u splitskoj luci zaveo zavidan red: nema poznatih ljetnih gužvi i nereda koji rezultiraju beskonačnim redovima i ljutnjom, a ukrcaj ili iskrcaj brodova, pa i cruisera s tisuću putnika ne traje duže od 30 minuta. Promet i prihod luke porasli su zahvaljujući orijentaciji Lučke uprave na doček velikih putničkih brodova. Još 2000. godine u Split su uplovila samo tri cruisera, a u 2004. godini čak su 153 velika cruisera bila stalni gosti splitske luke. “Naravno, to je rezultat mnogih aktivnosti, prije svega vrlo prihvatljive tarife pristajanja. I dok je Dubrovnik, koji je u prošloj godini posjetilo 400 velikih putničkih brodova, naplaćivao tri dolara po putniku, Split je naplaćivao samo jedan dolar. Upravo je u tijeku dogovor četiriju hrvatskih Lučkih uprava, Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik, oko izjednačavanja tarife. Lučka uprava Split privukla je cruisere na redovitim linijama. Sad je na redu Grad Split da različitim sadržajima i ponudom poveća prihode i količinu novca kojeg su turisti spremni potrošiti prilikom posjeta i obilaska Dioklecijanova grada. Međutim, ulaganja države u splitsku luku, od osnutka Lučke uprave 1997., bila su više nego skromna. Čak se može govoriti o tome da su velika državna ulaganja svjesno usmjeravana prema luci Rijeka, potom i prema luci Zadru, zapravo sukladno utjecaju pojedinih političkih lobija”, ističe Branko Grgić.

“Od 1997. u održavanje i razvoj splitske luke uloženo je 90 milijuna kuna. Tim je novcem saniran i dograđen glavni lukobran, ugrađene su rampe na Gatu Sv. Petra, Carinskom gatu i gatu Sv. Duje, koji je proširen za 2000 četvornih metara. Prvi put su u luci ugrađeni ormarić za struju i vodu, kako bi privezište za jahte bilo potpuno opremljeno. Ali od ukupne, relativno skromne sume, čak 45 milijuna kuna su prihodi stečeni iz vlastitih sredstava luke, a tek je 45 milijuna kuna u Split stiglo iz državnog proračuna”, naglašava Branko Grgić. Taj je nesrazmjer u ulaganja očit, ako se zna da je u luku Rijeka od 1997. godišnje ulagano po 130 milijuna kuna, što znači da je u zadnjih osam godina država, zahvaljujući Željku Lužavcu, Dariju Vukiću, Slavku Liniću, u razvoj luke Rijeka uložila više od 1 milijarde kuna, a u razvoj splitske luke samo 45 milijuna kuna. Ipak, i s tako malim ulaganjima, Grgić i njegov tim učinili su Split četvrtom lukom na Mediteranu. Zahvaljujući sposobnosti Božidara Kalmete i luka Zadar znatno se razvila i usljedećih desetak godina država će u nju investirati 70 milijuna eura. Split je od utjecajnih ljudi imao samo ministra pomorstva Alojza Tušeka.

No za splitsku luku dolaze puno bolji dani. U Sjevernu luku, teretnu luku koja se nalazi u Vranjicu, na ulazu u Kaštelanski zaljev, Lučka uprava je uložila 30 milijuna kuna, većinom vlastitih sredstava. Kupljene su velike dizalice, popravljena obala, postavljene kranske staze. To je bio dobar temelj da nedavno, uz pristanak HFP-a, odnosno nagodbu s njim, Sjevernu luku kupi tvrtka Portus Adria d.o.o. Zagreb. Zapravo, Sjevernu luku kupili su ruski poduzetnici Dmitrij Železnjak i Viktor Zinehenko, otkupivši prvo tvrtku Poljička republika Miroslava Desnice koja je imala udjele u Sjevernoj luci, a potom od države dodatnih 10 posto udjela. Na taj su način ruski poduzetnici i njihova zagrebačka tvrtka postali većinski vlasnici Sjeverne, teretne luke. Ukoliko se realizira projekt s krutim teretima i naftom, u sklopu projekta DružbAdria, taj će potez biti više nego isplativ.

Naravno, Lučka uprava vodi i priprema ulaganja u izgradnju i razvoj splitske gradske luke na Rivi. Unutar gradske luke, umjesto ranije planirana dva velika pontonska, betonska gata od po 100 metara koji bi nagrdili izgled luke, izgradit će se jedan fiksni gat za pristanak jahti, katamarana i hidroglisera. Taj će gat biti dugačak 100 metara, širok najmanje 10 metara i u njegovu će se izgradnju uložiti 50 milijuna kuna vlastitih sredstava. To je značajan temelj za poboljšavanje uvjeta brzobrodskog prijevoza, na kojem će u svojim planovima razvoja povezivanja otoka s kopnom inzistirati Ministarstvo pomorstva. Upravo se radi na studiji utjecaja vjetrova i valova na taj gat, u čijoj će izgradnji priliku dobiti domaće tvrtke specijalizirane za izradu lučke infrastrukture. “Međutim, najveće investicije u splitskoj luci planiraju se na vanjskoj strani velikog lukobrana. Tamo će uskoro započeti gradnja dvaju vezova. Prvog višefunkcionalnog veza koji će primati najveće cruisere, brodove na međunarodnim linijama i trajekte za Supetar na Braču. Ljeti je 54 posto prometa gradske luke vezano za liniju za Supetar, pa će premještanje veza za Supetar značiti i skraćenje vožnje od Supetra do Splita za dragocjenih 10 minuta. Drugi vez koji će se uskoro izgraditi na vanjskoj strani lukobrana, bit će namijenjen samo cruiserima. Izgradnja oba veza stajat će 70 milijuna i za njihovu će izgradnju Lučka uprava podići kredit uz državno jamstvo. Iz državnog proračuna, za ovu namjenu Lučka uprava je dobila 7 milijuna kuna”, ističe Branko Grgić, ravnatelj Lučke uprave splitske luke, u koju ljeti uplovljava ili isplovljava 300 brodova dnevno. Splitska gradska luka više neće biti onakva na kakvu smo navikli, a pogotovo ne onakva kako izgleda na starim razglednicama s početka prošlog stoljeća. Ovu novu luku Hrvatska turistička zajednica je 2000. proglasila najboljom hrvatskom lukom, a 2004. joj je HRT dodijelio nagradu za najveći doprinos turističkoj sezoni.

Strategija razvoja gradske luke jedno je od važnih mjesta ukupnog razvoja Splita. Zato na izradi te strategije radi Povjerenstvo sastavljeno od najodgovornijih ljudi grada, uglednih arhitekata, konzervatora, ekonomista, pravnika. U tom su timu arhitekt Jerko Rošin, ravnatelj Konzervatorskog odjela Joško Belamarić, profesori Ekonomskog fakulteta Davor Slišković i Branko Grčić, poznati stručnjak za marine Leo Kuret, profesor Pravnog fakulteta Dragan Bolanča, stručnjak za investicije Tomislav Tukić, vlasnik ST Investa, i Branko Grgić. Zadatak tima je osmišljavanje studije razvoja gradske luke i utjecaja na turistički i prometni razvoj cijelog grada, a osobito osmišljavanje funkcija i sadržaja rive i stare gradske jezgre. Time će sugerirati i rješenja nekih pitanja koja nisu pod nadležnosti Lučke uprave, primjerice, kako povezati dva kraja grada. Naime, Split je jedini grad na Mediteranu čija je Riva zatvorena za promet. Jedno od rješenja povezivanja dvaju odvojenih dijelova grada, gradske luke i zapadne obale prema Zvončacu, predviđa čak i prometno povezivanje podmorskim tunelom. Split bi uskoro trebao biti središte novog investicijskog lanca i poligon za realizaciju novih razvojnih projekata. Pitanje je hoće li splitske gradske vlasti znati iskoristiti priliku koja im se pruža. Primjer Lučke uprave može ih potaknuti.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika