KRIŽ IZNAD NIŠA na brdu Vinik bit će visok 82 metra, a ideja je ujedinila crkvu, vojsku, grad i privatnike; čak je potpisana i deklaracija o crkveno-narodnom jedinstvuKad bi Željko Kerum kojim slučajem bio gradonačelnik Niša, a ne Splita, njegova namjera da podigne kip Isusa Krista visok 40-ak metara na brdu iznad trećeg po veličini grada u Srbiji teško da bi našla mjesto u lokalnim medijima. Eventualno u rubrici “pokrajine”. U Srbiji se odavno zahuktala akcija “kršćanstvo na metar” pa se, kad se govori o dimenzijama planiranih vjerskih simbola, najčešće spominju stotine metara.

A SVE JE POČELO SKROMNO, prije tri godine, kad je gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović došao na ideju, koju je podržao vladika šumadijski Jovan, da se na ulazu u grad podigne veliki pravoslavni križ s ikonom zaštitnika grada svetog Đorđa. “Na taj način želimo reći - dobro došli u grad života i pravoslavlja, jer ovdje žive građani koji su više od 90 posto pravoslavci”, izjavio je Stevanović, uz ocjenu da križ neće stajati puno novca u odnosu na ono što Kragujevac dobiva, “fantastičan objekt po kome će biti prepoznatljiv”. Sa Stevanovićevom idejom dugo se ništa nije događalo, sve dok Niš nije odlučio da na brdu iznad grada napravi veliki križ povodom 1700. godišnjice Milanskog edikta, kojim je rimski car Konstantin dodijelio kršćanstvu status ravnopravne religije. Budući da je Konstantin rođen na teritoriju današnjeg Niša, lokalne vlasti smatrale su da imaju pravo značajnu godišnjicu obilježiti izgradnjom ogromnog kršćanskog simbola. Kragujevčani su, međutim, to protumačili kao krađu njihove časne ideje, pa su ubrzali postupak i na samoj autocesti, na ulazu u Kragujevac, prije godinu dana podigli betonski križ visok 18 metara i raspona 11 metara. U gradu koji nema kino, koncertnu dvoranu, teniski teren ni zatvoreni bazen za križ visok poput šesterokatnice potrošeno je 100 kubičnih metara betona, osam tona armature i oko 110.000 eura.

GRADSKE VLASTI tvrde da je riječ o spomeniku, ali je sporno tko je donio odluku o izgradnji jer Komisija za spomenike to nije učinila. Izostao je i javni natječaj, nego je korišteno rješenje slabo poznatog kipara lokalne Direkcije za urbanizam Zorana Ilića, a nije bilo ni natječaja za izvođača radova. Tvrdi se da križ ugrožava i prometnu sigurnost. Kragujevački projekt nije pokolebao Niš, gdje je odlučeno da se na brdu Vinik podigne križ visok 82 metra, koji će biti turistička atrakcija bjer će u sklopu kompleksa površine 13 hektara biti Muzej cara Konstantina, otvoreni amfiteatar, hotel, medijski centar s kinom, dva restorana i helidrom. Ideja je ujedinila predstavnike Srpske pravoslavne crkve, vojske, grada Niša, stranaka, privatnog biznisa. Čak je potpisana i deklaracija o crkveno-narodnom jedinstvu, a Niš je predviđen za domaćina središnje svjetske proslave godišnjice Milanskog edikta, uz spominjanje mogućnosti dolaska Pape. Projekt bi bio financiran privatnim kapitalom i donacijama, a Niš bi samo morao osigurati zemljište za postavljanje križa (gotovo dvostruko višeg od Kipa slobode u New Yorku), parkiralište za 100 automobila, restorane u etno stilu, hotel sa 70 ležajeva i tri carska apartmana...

POGLAVAR SPC-a patrijarh Irinej podržao je projekt, što je dovelo do rasprave s razriješenim, ali i dalje utjecajnim vladikom Artemijem, čija je ocjena da će u Nišu biti podignut veliki katolički križ u kojem će se nalaziti mali pravoslavni križ. Patrijarh Irinej odgovorio je da “ne postoji bitna razlika između latinskog, katoličkog i bizantskog, pravoslavnog križa, kao ni bilo kojeg drugog kršćanskog križa”. Dok je unutar SPC-a trajala polemika, osnovan je Inicijativni odbor čiji je cilj da se iznad Sokobanje, na planini Rtanj, na visini od 1560 m, postavi metalni križ visok 150 do 200 m “koji bi se vidio ne samo iz svih dijelova Srbije, nego i iz kozmosa, kao simbol pradjedovske vjere”. Zasad posljednji, ali i najambiciozniji je “projekt najvećeg križa na svijetu”, visok 333 m - nešto niži od Empire State Buildinga u New Yorku, ali viši od pariškog Eiffelova tornja. Križ bi, uz 20 milijuna eura ulaganja, bio podignut na Zlatiboru, na vrhu Mučanj, na inicijativu Ekološko-sportskog pokreta Trn, čiji je cilj “probuditi ljubav u svakom čovjeku”. Svi ti projekti dobili su podršku Srpske pravoslavne crkve. Nisu u duhu kršćanstva, koje propagira skromnost i smjernost, ali bi mogli biti novi simboli moći Srpske pravoslavne crkve, koja u tolikoj mjeri pokazuje da ne osjeća posledice svjetske krize da se za parkirališta beogradskih ugostitelja omiljenih među uspješnim kriminalcima sada govori da izgledaju “kao Patrijaršija dok traje Sveti arhijerejski sabor SPC-a”.

ISTODOBNO, prema službenim podacima, stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosi 22 posto, a prosječna plaća je 360 eura.