'Hrvatski predsjednik možda je naivno dobronamjeran u pokušaju poboljšanja odnosa, što je srpski predsjednik vješto iskoristio, i to na štetu Hrvatske', smatra Daniel SrbHrvatska stranka prava s velikim optimizmom očekuje izbore, a njezin lider Daniel Srb procjenjuje da će im inzistiranje na domoljubnim, nacionalnim i braniteljskim temama te poticanje antieuropskog raspoloženja vratiti zvjezdane parlamentarne trenutke. Vjeruje da će izborno profitirati na odmaku od HDZ-a, a kao “crvenu krpu” vidi, kako kaže, opasnu regionalnu politiku predsjednika Republike i velik utjecaj SDSS-a na Vladine odluke.

NACIONAL: Kako HSP izlazi na izbore?

- Na izbore idemo samostalno u odnosu na dva velika stranačka bloka, a potpisali smo koalicijski sporazum s A-HSP-om (Autohtonom Hrvatskom strankom prava). Idemo zajedno na izbore, ali pod imenom HSP. Nismo zatvoreni za razgovore i s drugim političkim opcijama domoljubne orijentacije, a ako su zahtjevi i politička platforma realni, možemo sklopiti dogovor. Potpuno smo spremni za izbore i ne bi nas iznenadili ni da se trenutačno raspišu.

NACIONAL: Na izborima će biti prililčne gužve na desnici – uz HSP, na slično biračko tijelo idu HDSSB, HČSP, Ruža Tomašić, Hrvatski plamen, a mogli bismo tu uvrstiti i Željka Keruma i Milana Bandića. Zašto se desnica nikako ne uspijeva okupiti?

- Nikad nitko osim HSP-a nije ušao u Sabor od svih navedenih stranaka. HDSSB je posebna, regionalna priča, a iako ih svrstavate u desnicu, njihova je politička orijentacija u velikoj mjeri nedefinirana. Istina je da su oni domoljubno jasno orijentirana stranka, ali desno ili lijevo ne definira se samo po odnosu prema Domovinskom ratu, nego i prema drugim segmentima političkog programa. Točno je da se dio glasova izgubi zbog razmrvljenosti desnog dijela scene, jer nikada nitko od njih nije prešao prag i njihovi glasovi odu u korist onih koji osvoje najveći broj glasova. Neke od tih političkih opcija su organizirane, pa i plaćene upravo za to. Njihova uloga nije da ostvare uspjeh, nego da odnesu određeni broj glasova.

NACIONAL: Tko ih plaća? HDZ?

- U ovom trenutku HDZ-u to nije u interesu, iako zbog unutarnjih sukoba u HDZ-u i nejasna definiranja jedinstvene političke orijentacije i strategije za izbore na određenim lokalnim razinama postoje HDZ-ovi dužnosnici koji nekima od tih opcija pomažu, pa i financiraju ih.

NACIONAL: Ne zabrinjava vas to što ni jedna od tih opcija ne izlazi na izbore? Ne mislite li da su Zvonko Bušić i Thompson primamljivi za desno biračko tijelo?

- Sve će to biti ispod jedan posto. Nažalost, to je gubitak s kojim računamo.

NACIONAL: Ankete vam ne daju velike izglede za zadržavanje parlamentarnog statusa?

- Naprotiv, mi smo treća stranka po tim anketama. Ako smo ispred HNS-a, znači li to da HNS nema velike izglede za zadržavanje parlamentarnog statusa? No treba biti svjestan da čak i 4,5 posto na nacionalnoj razini znači četiri zastupnika. Namjerno se u javnosti pogrešno tumači da onaj tko ne osvoji pet posto neće biti u parlamentu. Uvjeren sam da će HSP imati kudikamo više od četiri zastupnika, a i relevantni analitičari prognoziraju da će HSP biti veliko iznenađenje izbora.

NACIONAL: Kao izborna pojačanja stižu vam Anto Đapić i Ante Prkačin. Koliko su oni atraktivni biračkom tijelu koje traži nova, svježa i nepotrošena lica?

- Naš počasni predsjednik Đapić je faktor stabilnosti, ima veliko političko iskustvo i zašto bi HSP odbacio to iskustvo koje stranci može biti od koristi? Za dobar tim treba spoj mladosti i iskustva. Prkačin je u velikoj mjeri obilježio jedno razdoblje i u HSP-u i u hrvatskoj politici, i može pokazati gdje je u ovom trenutku hrvatska desnica i stožer hrvatske domoljubne politike.

NACIONAL: HSP je dugo pratio glas da je, iako službeno opozicija, tihi partner HDZ-u, koji uvijek priskače u pomoć kad je potrebno?

- Otkad sam ja zastupnik u Saboru, to se doista ne može reći. Svaki put kada je bilo glasovanje o povjerenju Vladi ili ministrima, o državnom proračunu, ili bilo čemu što definira tko je opozicija, a tko pozicija, HSP nije bio na strani HDZ-a. Ono što nam je u ovom trenutku potpuno neprihvatljivo jest koalicijska politika Vlade u kojoj je dominantan partner SDSS i daje ton cijeloj Vladinoj politici. SDSS u najvećoj mjeri određuje Vladinu politiku. Nije u pitanju samo osiguravanje novca za općine s većinskim srpskim stanovništvom, nego i brojne strateške, ključne odluke, poput pravne osobnosti Zajednice vijeća općina, što je zapravo legalizacija i reinkarnacija SAO Krajine. Takvu politiku HSP neće podržavati i dok se ona tako vodi, HDZ ne može u tome računati na našu potporu.

NACIONAL: Nije li pretjerano tvrditi da SDSS ima ključnu ulogu pri donošenju Vladinih strateških odluka?

- Brojni su ključni zakoni skinuti s dnevnog reda zato što se SDSS nije s njima slagao. Na simboličnoj razini vrlo je ilustrativna prošlogodišnja Vladina odluka da izdvoji 3,3 milijuna kuna za obnovu spomenika tzv. ustanku u Srbu, jer je to pokazatelj da je Vlada zbog želje da se udovolji zahtjevima SDSS-a dopustila rehabilitaciju četničkog pokreta u Hrvatskoj. To je financirala Vlada, a pokrovitelj je bio Hrvatski sabor.

NACIONAL: I predsjednik države je bio tamo. Znači li to da ne podupirete ni njegovu politiku?

- Taj dio politike ne podupirem, jer se politika rehabilitacije četničkog pokreta može samo osuđivati. A ne podupirem ni njegovu politiku bezuvjetne pomirbe u regiji, jer se iza toga krije polagano, osmišljeno kapilarno snaženje jugoslavenske ideje. Znamo da je predsjedniku Josipoviću Boris Tadić najdraži politički partner, a razvojem takvih odnosa s Tadićem hrvatski nacionalni interesi mogu biti ozbiljno ugroženi.

NACIONAL: Znači, po vašem mišljenju, Tadić i Josipović obnavljaju ili stvaraju neku novu Jugoslaviju?

- Tadić nije čovjek jugoslavenske orijentacije i nije okrenut dobrim odnosima s Hrvatskom, poštivanju interesa RH, nego jačanju utjecaja Srbije u cijeloj regiji. Ne zaboravimo da je Tadić iz obitelji autora prvog Memoranduma SANU i da je napisan već i drugi Memorandum koji je novi srpski nacionalni program. Cilj im je osnažiti međunarodni položaj i utjecaj Srbije u regiji, a Tadić to provodi vrlo uspješno. Hrvatski predsjednik možda je naivno dobronamjeran u pokušaju poboljšanja odnosa, a to je srpski predsjednik vrlo vješto iskoristio, i to na štetu Hrvatske, a u korist Srbije. Sjetimo se nedavnog potpuno neprihvatljiva izjednačavanja Vukovara i Paulin Dvora, to se nije smjelo dogoditi i hrvatski predsjednik na to nije smio pristati, jer je riječ o pokušaju da se sa Srbije skine odgovornost za rat na ovom prostoru.

NACIONAL: Mislite da Josipović svojom regionalnom politikom skida sa Srbije odgovornost za rat?

- Takvim odnosom snaži se međunarodni položaj Srbije. Evo, sada dolazi i Beogradska filharmonija u Dubrovnik. Nemojmo zaboraviti ni da je Srbija vrlo vješto iskoristila Josipovićev govor u Skupštini BiH i srbijanski ministar vanjskih poslova upravo je taj govor koristio kako bi odgovornost za rat u BiH prebacio na Hrvatsku. Svojim nereagiranjem predsjednik Josipović dopustio je takvo podmetanje, što je rezultiralo ozbiljnom štetom za Hrvatsku.

NACIONAL: Koji bi bio Josipovićev interes da sve to radi?

- Moguće da je riječ o naivnoj dobronamjernosti, možda i o neprepoznavanju već poznatih višestoljetnih težnji Srbije za autoritarnom dominacijom na ovim prostorima, čemu smo svjedoci i s ove povijesne distance. Iskreno želim vjerovati da nema ništa više od toga.

NACIONAL: U aferi Fimi-media nagađalo se da je Mladen Barišić HSP-u, odnosno Đapiću navodno isplatio 500.000 kuna za tihu suradnju s HDZ-om i za pomoć u obračunu s HDSSBom u Slavoniji?

- Riječ je o pukom podmetanju. O tome svjedoči i činjenica da smo se s HDSSB-om već 2007. burno razišli. Navedene činjenice govore za sebe i nije potreban komentar.

NACIONAL: Među vašim najvažnijim političkim ciljevima jest srušiti referendum za EU?

- Vrlo smo rezervirani prema politici koju Hrvatska vodi prema EU i obrnuto, jer će svaki pozorniji promatrač uočiti novu klopku postavljenu Hrvatskoj. Argumente za svoj stav vidimo u tome što smo dosad kroz razne pristupne pomoći dobili 1,3 milijarde eura, a Srbija koja nije ni kandidatkinja dobila je 3,5 milijarda. To pokazuje da u EU i njenom pristupu tim dvjema zemljama nešto jako ne štima. Hrvatska se javnost mora zapitati i ozbiljno ocijeniti isplativost tog procesa. Odgovorno tvrdimo da za Hrvatsku ulazak u EU nije isplativ, što će se i pokazati, i zbog činjenice da su sve mediteranske članice EU bankrotirale, a pred bankrotom je i Italija, dok Španjolska ima bitno veću nezaposlenost od Hrvatske. Za razliku od Bugarske, Rumunjske i Grčke, kojima pada gospodarska aktivnost i koje ne napreduju, Turska, kojoj se ne dopušta postati članicom EU, ima dvoznamenkaste stope gospodarskog rasta. To je zato što je Turska, za razliku od Hrvatske, definirala strategiju gospodarskog razvoja i zna prepoznati svoje nacionalne interese. Zemlje koje su EU dijelom prepustile definiranje vlastitog gospodarskog razvoja bankrotiraju i propadaju i iz tih iskustava Hrvatska treba učiti. Osim toga, Vlada se još uvijek ne usuđuje objaviti rezultate pregovora i uvjeren sam i da neće prije izbora, zato što u njima ima previše toga neprihvatljivog za Hrvatsku. Kako je rekao Guste Santini – ulaskom u EU smanjujemo si broj stupnjeva slobode utjecaja na razvoj vlastitog gospodarstva. Sama EU je u rascjepu. Što bismo mi uopće mogli dobiti u jednoj tvorevini koja je u krizi i pred raspadom?

NACIONAL: Slažete li se s tvrdnjom Andrije Hebranga da smrt Đure Brodarca pokazuje da zemlja ide pogrešnim putem?

- Drago mi je što je Hebrang tako reagirao i volio bih da i drugi u HDZ-u prepoznaju da je politika koja se tako vodi pogrešna. Upozoravam na u svijetu nezabilježen paradoks da su agresori amnestirani Zakonom o općem oprostu, iako su počinili zločine, a oni koji su se branili bivaju procesuirani.