POBIJEDI LI NA IZBORIMA, SDP ne smije ponoviti pogrešku Ivice Račana i njegove vlade te ostaviti garnituru koju zatekne kad preuzme vlastSavez za promjene, odnosno, vodstvo koalicije SDP-HNS-IDSHSU – u slučaju pobjede na parlamentarnim izborima – provest će dramatične promjene vodećih kadrova u javnim poduzećima, državnim agencijama i fondovima. U tijeku je izrada popisa na kojima su imena stručnih kadrova koji bi trebali preuzeti vodeće položaje u Hrvatskoj elektroprivredi, JANAF-u, Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama, Podravci, Hrvatskim cestama, lukama u Rijeci i Pločama, brodogradilištima, KBC-ima, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i u još preko stotinu institucija - potvrdio je za Nacional visoki izvor iz Kukuriku koalicije. Rok za smjene je vrlo kratak; buduća vlada planira u roku od tri do šest mjeseci sadašnju upravljačku strukturu zamijeniti svojim ljudima od povjerenja. Zato već postoje neformalni popisi ljudi koji bi do sredine 2012. trebali preuzeti vođenje velikih sustava koji obrću milijarde kuna.

“OVOGA PUTA NE SMIJEMO ponoviti grešku koju su 2000. napravili Ivica Račan i njegova vlada. Kad su preuzeli vlast, oni su uglavnom ostavili garnituru koju su zatekli, a posljedica toga bila je da su se tijekom čitava mandata morali suočavati s nelojalnošću i opstrukcijom unutar poduzeća i službi koja spadaju pod ingerenciju Vlade. Zato ćemo sada, najbrže što možemo, imenovati nove ljude u državne agencije i javna poduzeća. Ako hoćemo voditi državu, moramo raspolagati polugama vlasti”, ispričao je sugovornik Nacionala.

DODATNO OPRAVDANJE najavljenih smjena je podatak da su sadašnji predsjednici Uprava većine javnih poduzeća i državnih agencija pripadnici HDZ-a i HSS-a.

Unatoč tome što je predsjednica Vlade Jadranka Kosor u više navrata najavljivala depolitizaciju javnih tvrtki, situacija se nije promijenila i dvije najjače stranke u njezinoj koaliciji zauzimaju gotovo sva važna mjesta. Tako su HDZ-ovi predsjednici uprava: Robert Jukić u Hrvatskoj pošti, Zlatko Rogožar u Hrvatskim željeznicama, Miro Škrgatić u Autocesti Zagreb-Rijeka, Milivoj Fućkar u Narodnim novinama, Leo Begović u Hrvatskoj elektroprivredi, Jakov Krešić u Hrvatskim cestama, Jerko Jelić Balta u Plinacrou, Vesna Bakran u Hrvatskoj lutriji, a Stjepko Bobek u Hrvatskim autocestama. Premda nisu članovi vladajuće stranke, u ovu grupaciju ulaze i Davor Štern koji je član Nadzornog odbora u INA-i, kao i Tihomir Strzirep, predsjednik Uprave HZZO-a. HSS je preuzeo tri, ali strateški vrlo važne tvrtke: na čelu Janafa je Ante Markov, Darko Vuletić je preuzeo Hrvatske šume, a Jadranko Husarić vodi Hrvatske vode.

NO TO SU SAMO najvažnije od stotinjak tvrtki, agencija i zavoda u kojima se, u slučaju promjene vlasti, spremaju velike kadrovske promjene. Postoji nekoliko razloga zašto Savez za promjene želi u kratkom roku promijeniti sadašnja rukovodstva i dovesti vlastitu ekipu. Naime, vodeći opozicijski stručnjaci Radimir Čačić, Slavko Linić, Branko Grčić i njihovi suradnici uvjereni su da kadrovi iz HDZ-a i HSSa slabo vode visokovrijedna javna poduzeća. Prošlogodišnji službeni izvještaj pokazao je da čak dvije trećine tih tvrtki posluje s gubitkom, što je samo po sebi dovoljan argument za dovođenje novih vodećih ljudi. Nadalje, u Kukuriku koaliciji su svjesni da će njihova vlada biti ocijenjena ponajprije na temelju toga hoće li u kratkom vremenu pokrenuti snažan investicijski ciklus, a velike razvojne rezerve nalaze se upravo u tim poduzećima i agencijama. Primjerice, izgradnja novih hidrocentrala usko je povezana s HEP-om, baš kao što postoje neiskorišteni potencijali u Hrvatskim željeznicama, Hrvatskim vodama ili lukama Rijeka i Ploče. Sadašnji direktori i uprave to ne znaju napraviti i zato ih opozicija planira smijeniti. Konačno, svaka nova vlast na odgovorna mjesta u državi imenuje kadrove kojima vjeruje. U slučaju Milanovićeve vlade, bit će važno da novi ljudi budu stručni i nekompromitirani, što je u današnjoj Hrvatskoj poprilično kompleksan zadatak. Izgleda da su to shvatili i u opoziciji, odakle uvjeravaju da u odabiru budućih kadrova imaju dva temeljna kriterija: profesionalnu stručnost i poštenje.

OLAKOTNA OKOLNOST je i to što će se, pod uvjetom da će iduću vladu formirati članice Savez za promjene sadašnju upravljačku strukturu zamijenit će svojim ljudima u koje ima povjerenja, a rok da to učini bit će od tri do šest mjeseciSaveza za promjene, najveći dio odluka donositi na relaciji SDP-HNS, kao dviju najjačih stranaka. To znači da će odlučivanje biti puno jednostavnije nego u Račanovoj vladi, u kojoj je trebalo zadovoljiti puno više stranačkih i interesnih skupina. A nije nevažno ni to što u Savezu za promjene ne očekuju sukobe s predsjednikom Ivom Josipovićem, koji je, uostalom, pobijedio kao kandidat SDP-a. Glavni argument kojim u opoziciji najavljuju promjene vodstava javnih kompanija ipak ostaju tamošnji loši rezultati i veliki gubici. Uostalom, još u lipnju 2009. HDZ-ova Vlada priznala je da su lanac neplaćanja u Hrvatskoj izazvale i dospjele nepodmirene obveze petorih javnih poduzeća: Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatskih željeznica i HEP-a. Prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, taj je dug narastao na sedam milijarda kuna, iako je tadašnji ministar financija Ivan Šuker pokušao opovrgnuti taj podatak, uz objašnjenje da nepodmirene obveze tih poduzeća iznose oko dvije milijarde kuna. INA je tvrtkama što upravljaju Hrvatskim cestama, ali i državnom proračunu, dugovala milijardu i 200 milijuna kuna za naknade i trošarine, pa je time i glavni krivac za nelikvidnost državnih poduzeća, glasilo je Šukerovo pojašnjenje. Kao spas naveo je da je Vlada plasiranjem obveznica na međunarodnom tržištu osigurala kredite za podmirenje dugova javnih poduzeća pa tim korakom očekuje i da se spirala dugovanja zaustavi. Isto tako, Izvješće o poslovanju trgovačkih društava od posebnog javnog interesa, koje je u listopadu prošle godine predstavljeno u Saboru, pokazalo je da od ukupno 69 društava u kojima je zaposleno 110.000 osoba, pozitivno posluje njih samo 28, dok je gubitaša 41 društvo. U 2009. zabilježen je 35-postotni rast gubitaka, pri čemu su najlošije poslovali INA Matica, Brodogradilište 3. Maj i Hrvatska poštanska banka, koji predvode skupinu poduzeća koja su stvorila gubitke veće od četiri milijarde kuna. S druge strane, tri društva koja su ostvarila najveću dobit bila su Hrvatska elektroprivreda, Plinacro i Končar.

ANTIKORUPCIJSKE MJERE pogodile su i javna poduzeća, primjerice, među top-osumnjičenicima za goleme financijske pronevjere našli su se Ivan Mravak, bivši direktor HEP-a, kao i gotovo cijela uprava Podravke. U takvim okolnostima, čelnici javnih poduzeća su se na sastanku u Vladi, održanom u ožujku ove godine, požalili da zbog borbe protiv korupcije sve manje donose odluke i potpisuju ugovore. Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca poručili su premijerki Kosor i njezinim najbližim suradnicima da su brojne odluke u javnim poduzećima blokirane zbog straha od istraga. Predsjednica Vlade ih je pokušala umiriti obećanjem da će organizirati sastanak s Državnim odvjetništvom, uz neizostavnu poštapalicu da time nikako ne želi utjecati na rad te institucije, te da samo o djelatnicima DORH-a ovisi hoće li do sastanka doći.

DA OBEĆANJA izvršne vlasti nisu doživjeli kao jamstvo poboljšanja poslovanja javnih poduzeća, pokazali su iznoseći primjere započetih procesa restrukturiranja hrvatskih javnih poduzeća predsjednik Uprave Hrvatske pošte Robert Jukić te članovi uprava FINA-e Krešimir Kvaternik i HŽ Infrastrukture Ivan Matasić. Svi oni upozorili su da su zatečena stara organizacija, nemogućnost upravljanja te nedostatak razvojne strategije bili najveći problemi koje su zatekli dolaskom u te tvrtke. To je najviše utjecalo i na loše poslovne rezultate, pa su zato sugerirali definiranje potpuno novog okvira poslovanja, strategiju razvoja i socijalni dijalog sa sindikatima i zaposlenima. Vlada je tek 2010. napokon uspjela pobrojati sve agencije, zavode i fondove te je došla do podatka da ih trenutačno ima čak 89. Kako još uvijek ne postoji točan broj zaposlenih u tim agencijama, zavodima ili fondovima, barata se procjenom od približno 8000 zaposlenika. Na njih se godišnje troši oko milijardu kuna. Oporbeni ekonomski stručnjaci smatraju da je i ovo još jedan dokaz u prilog nužnim promjenama u agencijama i javnim poduzećima. Ne samo da za jedan dio njih nitko ne zna što rade, nego aktualna vlada čak nije sigurna ni koliko ih ima. Zato neće biti iznenađenje ako, uz promptnu smjenu vodećih kadrova, paralelno nastupi i gašenje nepotrebna dijela državne uprave.

PROMJENE U javnim poduzećima tako postaju jedan od temelja nove razvojne politike Saveza za promjene. To znači da će u slučaju smjene vlasti, u ovo vrijeme iduće godine, mnoge hrvatske tvrtke voditi nova, posve drukčija garnitura - jer ovako nesposobnu teško bi bilo još jednom sastaviti.