Projekt vrijedan 130 milijuna eura Dubrovniku će omogućiti istodobni prihvat 10 tisuća putnikaU Dubrovniku je prošlog tjedna s Europskom bankom za obnovu i razvoj potpisan iznimno važan ugovor o kreditu namijenjen izgradnji luke Gruž. Potpredsjednica EBRD-a Noreen Doyle i devetorica izvršnih direktora u Kneževu dvoru potpisali su kredit kojim je Europska banka sa 26,5 milijuna eura pomogla u rekonstrukciji i izgradnji prve faze nove “Luke Dubrovnik”. Nakon tog velikog zahvata i modernizacije obale, Dubrovnik će biti potpuno spreman za istodobni prihvat triju cruisera sa 10.000 putnika. Okretanje Dubrovnika prihvatu brodova na kružnim putovanjima, cjeloviti projekt izrade golemog putničko-poslovno-turističko-zabavnog središta na 90.000 četvornih metara, u luci Gruž, govori o novoj turističkoj orijentaciji Grada. “Samo 2004. godine Dubrovnik su posjetila 504 cruisera i u Grad dovela 450.000 gostiju. Izgradnja nove obale duge gotovo kilometar, privatna ulaganja u putnički terminal, shopping centar, hotele, kockarnice učinit će Dubrovnik jednom od elitnih svjetskih cruiser destinacija”, ističe ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Vlaho Đurković. “Europska banka ponosna je što kreditira opremanje Luke Dubrovnik za 21. stoljeće”, naglasila je Noreen Doyle, koja je sa suradnicima oduševljena otišla iz Dubrovnika. Na potpisivanju ugovora bila je i jaka hrvatska delegacija, ministri Šuker i Kalmeta, državni tajnici Bačić, Livaković, ravnatelj HTZ-a Nino Bulić. Ministar Božidar Kalmeta svjestan je što znači obnova dubrovačke luke jer se “na svjetskim navozima trenutačno grade cruiseri čija vrijednost prelazi 20 milijardi dolara. Oni će sigurno obilježiti buduća turistička kretanja. Jadranskom cruiser središtu pogodovat će izgradnja autoceste do Ploča i Dubrovnika te nova cesta od Dubrovnika do zračne luke Ćilipi”, naglašava Kalmeta.

LEAD Zbog blizine zračne luke, Gruž ima velike šanse postati matičnom lukom velikih turističkih cruisera LEAD U Gružu želimo napraviti centar u kojem će se gosti zabavljati cijelu noć, a stari grad osloboditi od bukeKredit potpisan s EBRD-om vrlo je povoljan, 10 godina otplate, tri godine gratis, uz kamatu od 3 posto i hrvatsku državu kao jamca. “Nakon tri godine luka će iz poslovanja moći vraćati kredit. Ovih dana okončat ćemo natječaj za nadzor izgradnje novih kapaciteta luke Gruž, koja će početi u rujnu ove godine, nakon turističke sezone. Na natječaj su se javile čak 23 svjetske kompanije, šest je ušlo na užu listu. Od naših kompanija tu je zagrebački IGH”, rekao je Vlaho Đurković. Istodobno je u tijeku natječaj za izvođenje radova. Javilo se devet najjačih svjetskih kompanija, na čelu s francuskim Vincijem. Vinci je gradio tunel ispod La Mancha, prokopao gotovo cijelu Francusku i ima 180 milijardi dolara godišnjeg prometa. Natječu se i dvije hrvatske kompanije. Europska banka je postavila rigorozne uvjete gradnje. U obzir dolazi kompanija specijalizirana za pomorske radove, koja je u zadnjih pet godina imala promet pet puta veći od iznosa financiranog projekta, dakle, 100 milijuna eura. Europska banka platit će i dodatnih 200.000 eura za modernizaciju dubrovačke lučke uprave.

Cruiseri koji dolaze u Dubrovnik viši su od njegovih zidina. Luka raspolaže sa 88.000 četvornih metara prostora, na kojem će niknuti cijeli poslovno-turistički centar, novo pristanište za linijski promet s otocima i Italijom i autobusni terminal. Gruž je od zračne luke Ćilipi udaljen 15 minuta. Tako postoji mogućnost pretvaranja Dubrovnika u home port, matičnu luku cruisera, u kojoj se iskrcavaju i ukrcavaju putnici. Međutim, za to Dubrovniku nedostaju interkontinentalni letovi.

“U Dubrovniku je broj putnika s cruisera u stalnom porastu. U 2003. smo imali 260 tisuća putnika, samo u luci Gruž, bez putnika koji su se s vanjskih sidrišta iskrcali u starom gradu. Ali u 2004. godini u Dubrovniku smo imali 450.000 putnika na kružnim putovanjima, što je osmo mjesto na Mediteranu. Dubrovnik je iza Venecije, Barcelone, Malte, ali ove godine s dobrim izgledima da se probijemo pri vrhu. Ukupno je kroz grušku luku prošle godine prošlo 750.000 putnika”, ističe Đurković. To je vrlo velik broj, a trend rasta putnika na cruiserima je evidentan. “Dubrovnik ne može primiti dva milijuna putnika s criusera. Naše projekcije su realne. Optimalan broj je 750.000 putnika raspoređenih tijekom cijele godine. To ćemo postići za nekoliko godina, a idućih desetak održavat ćemo taj broj. Prva je obveza kvalitetno riješiti prijevoz gostiju do starog grada”, objasnio je Vlaho Đurković. Luka Gruž je do prije samo četiri godine bilježila 40.000 putnika, a već 2001. kroz Gruž ih je prošlo 90.000. Nagli porast putnika dogodio se 2002. i 2003. godine. Sa 114.000 broj putnika skočio je na 260.000. Dubrovnik se tada vratio na karte svih pomorskih kompanija kao važno turističko odredište. Danas nema svjetske kompanije koja u Dubrovnik ne šalje svoje cruisere ili velike jahte, među ostalima, P&O Cruises, Radisson i najveća kompanija američki Carneval, koji je kupio i njemačku Aidu i britanski P&O. “Ove godine dolazi nam i Carnevalov “Liberty”, najveći putnički brod na svijetu sa 3.600 putnika”, napomenuo je ravnatelj dubrovačke Lučke uprave.

“Zašto se sve to radi u Dubrovniku? Odgovor je jednostavan. Želimo zaraditi novac”, izravan je Vlaho Đurković. “Ovo je budućnost Dubrovnika. Ne slažem se s ljudima koji tvrde da su putnici s cruisera gosti koji malo troše. Svaki gost puno troši, samo mu treba znati uzeti novac, ponuditi mu pravi sadržaj, program kojem neće moći odoljeti. Ako na Stradunu može kupiti samo neku svijeću za pet kuna, potrošit će jedan dolar. Ali ako se gostu, kao u Izraelu, ponude dijamanti i zlato, pri čemu je zlato besplatno, kupit ćete dijamant i platiti tisuću dolara! Jednu izraelsku kompaniju već zanima najam prostora od 2000 četvornih metara u novoj poslovnoj zoni dubrovačke luke. Naše statistike govore da putnici danas u prosjeku troše samo 85 dolara, a posada koja kupuje nužne stvari 35 dolara. Na planiranom broju putnika od 750.000, možemo u sljedećih desetak godina zaraditi 60-70 milijuna eura. Tolika će biti najmanja potrošnja u Dubrovniku. Gradimo novu rivu za prihvat cruisera da bismo pokrenuli lanac potrošnje u kojem bi putnici trebali potrošiti 64 milijuna eura godišnje, a posade još 7,5. To je umijeće. Na terminalu u Hong Kongu potrošnja po jednom putniku je 400 dolara. Što to oni mogu prodati, a mi ne?”, pita se Đurković.

Suradnja Lučke uprave Dubrovnik i Europske banke počela je prije dvije godine. Europska banka donirala je 350.000 eura za izradu studije o mogućnostima Dubrovnika. Nakon natječaja G. P. Wild International, reprezentativna kompanija za poslovanje u crusing biznisu, izradila je studiju o značenju Hrvatske i Dubrovnika u kružnim putovanjima na Mediteranu. Naravno da su ustvrdili kako je Dubrovnik turistički i prometni potencijal, pri čemu njegova luka ima iznimno važnu ulogu”, rekao je Vlaho Đurković. G. P Wild je angažirao najveću kuću za projektiranje putničkih luka Bermello Ajamil iz Miamija te skupinu španjolskih banaka i eksperata za promet. G. P. Wild radio je statistiku i analitiku, Bermello Ajamil osmislio izgled luke i prometa u Gradu, dok su Španjolci napravili konstrukciju pretvorbe luke, model davanja koncesija. “Prvi zaključak je bio da naša riva ne može primiti više od jednog cruisera. Treba nam riva koja će moći primiti odjednom tri velika cruisera od po 100.000 tona, dužine 300 metara, visine 54 metra, sa 2500-3000 putnika. Prva faza je izgradnja operativne obale, koju će graditi Lučka uprava, odnosno država, kreditom Europske banke, uz državna jamstva. Ukupno predviđamo 40 milijuna eura ulaganja u uređenje dviju obala i pristaništa. Druga je faza investicija na 88.000 četvornih metara, gdje će privatni kapital izgraditi sve druge poslovne, hotelske i zabavne sadržaje. U taj dio investicije uložit će se 90 milijuna eura. Iza mosta “Franje Tuđmana” namjeravamo prebaciti cjelovit linijski promet, trajekt za Italiju i otoke. U luci će biti pristanište samo za brodove na kružnim putovanjima i velike jahte. U prvoj fazi izravnavamo obalu jer više ne može biti zakrivljena. Nekada su tu pristajali mali brodovi, ali već potkraj ove godine operativna obala bit će prava linija duga više od 900 metara. U taj posao utrošit ćemo 26,5 milijuna eura. Drugu fazu ćemo početi za godinu, dvije i utrošiti još 13,5 milijuna eura te izgraditi pristanište za linijski promet”, ističe ravnatelj Đurković.

“U luci Gruž prije svega će se graditi veliki putnički terminal, potom golemi shopping centar, garaže, hotel, casino, parkirališta; sve što je u vezi s prometom i što ugodnijim boravkom putnika i turista. Želimo stvoriti centar u kojem će se gosti provoditi, kupovati, zabavljati cijelu noć, a istodobno stari grad osloboditi buke. Unutar luke planiramo izgradnju Kongresnog centra, jer Dubrovnik, kao zanimljiva destinacija, još nema svoju kongresnu dvoranu. Strani i domaći kapital rado će investirati u dubrovačku luku. S druge strane tog potrošačkog bazena, bit će putnički terminal za linijske brodove, autobusni kolodvor i ostali sadržaji”, naglašava Đurković, koji već za mjesec dana počinje s međunarodnim tenderom za putnički terminal. Kad je G. P. Wild napravio ugovor i studiju, imao je obvezu izraditi i natječajnu dokumentaciju za gradnju putničkog terminala. To je okosnica cijelog projekta i iznosit će 20 milijuna eura. Izgradnja garaže stajat će šest milijuna eura, shopping centra 15, autobusnog terminala pet i uređenje okoliša 1,5 milijuna eura. “Kantafig” centar, inačica za zabavu, hotel, casino, zahtijevat će 40 milijuna eura ulaganja. “Kantafig”, canta i figa, zato što su se na jednom mjestu pod smokvom u luci skupljali dubrovački Talijani i pjevali.

“Država radi infrastrukturu, a potom primjenjujemo jedan od dvaju modela. Prvi, koncesijski model, prema kojem se ulagač ima pravo 20, 30 do 99 godina koristiti putničkim terminalom, nekim drugim sadržajem ili cijelom lukom. Nakon toga gubi koncesiju i vraća je u posjed države. Naša predviđanja su da će koncesije biti na rok između 30 i 60 godina, jer nitko neće s ulaganjima od 20 milijuna eura htjeti ulagati na kraći rok. Drugi model je javno-privatno partnerstvo, kada država ulazi s imovinom. Mi u takav model ulazimo sa 20.000 četvornih metara zemlje”, rekao je Đurković. Uvjet za dobar posao u luci Gruž je uspostavljanje brze veze sa starim gradom i mreže zanimljivih turističkih ponuda, ne samo u Gradu nego i u okolici, kao što su odlazak na selo, u Konavle, golf tereni čija gradnja treba početi na Srđu, odlazak na otoke, ronjenje u dubrovačkom akvatoriju, servisiranje velikih jahti, razvoj turističkih agencija, poput dubrovačkog “Intercona”, koje su se već orijentirale na elitni turizam. “A1 JLT, velika međunarodna talijansko-grčka kompanija, koja ima 30 posto putničkog terminala u Veneciji, osnovala je svoju podružnicu u Hrvatskoj. A1 JLT Croatia, kao konzorcij, sa svojim dubrovačkim partnerima već preuzima dominantnu ulogu u menadžiranju jahti, poput “Octopusa”, jahte Paula G. Allena, suvlasnika Microsofta, ili jahte princa Saudijske Arabije, koje su proljetos bile u Dubrovniku. Oni se brinu o svakom trenutku koji će tijekom sedmodnevnog boravka u Gradu provesti slavni, bogati i ugledni”, ističe Vlaho Đurković. Dubrovnik već ima “Intercon”, koji su direktor Srđ Portolan i njegovi partneri već pretvorili u vrhunsku agenciju u elitnom yahting turizmu u Hrvatskoj. Zahvaljujući kvalitetnom radu “Intercona”, u Dubrovnik je uplovio svjetski jet-set: nizozemska kraljevska obitelj, princ Saudijske Arabije, princeza Carolina od Monaca, John Malkovich, Tom Cruise, Ellen R. Birkin.

“Sve je to pridonijelo odluci da se krene u novu izgradnju i razvoj gruške luke i Dubrovnika. Dolaskom cruisera i golemih jahti, u Dubrovniku će se razviti cijeli niz novih djelatnosti”, uvjeren je Vlaho Đurković.