Pola godine od dolaska Franje Maletića na čelo Vjesnika pokušava prekinuti dugogodišnja praksa da visokoprofitabilna tiskara umanjuje gubitke posrnulog dnevnog lista nagomilane 90-ih godinaIsti dan kada bi Hrvatska trebala započeti pregovore o pridruživanju Europskoj uniji, 17. ožujka, dnevni list Vjesnik izići će na znatno manjem formatu, identičnom većini hrvatskih dnevnih novina, s novim vizualnim identitetom, bogatijim sadržajem i u nakladi od 75.000 primjeraka. Dugo očekivani redizajn Vjesnika, koji potpisuje dizajner Jenio Vukelić, pokušaj je spašavanja, nakon sve izvjesnije prodaje Slobodne Dalmacije EPH-u, jedinih preostalih novina u vlasništvu države, i to u trenutku kad ni profitabilna Vjesnikova tiskara ne može ni približno pokriti troškove koje već godinama proizvodi nekoć najutjecajniji dnevni list.

UTJECAJ FORMATA NA PRODAJU 'Istraživanja su pokazala da samo promjenom formata možemo privući do 10 posto novih čitatelja' ISTA UREĐIVAČKA POLITIKA 'Bez obzira na promjene, Vjesnik će ostati najcitiraniji i najrelevantniji dnevni list u Hrvatskoj'Pet dana u tjednu Vjesnik će se prodavati s prilogom “Obiteljski glas” u koloru na 32 stranice, dok će Nedjeljni Vjesnik izlaziti u subotu kao dvobroj s dodatnim podliskom “7 dana”, u kojem će se analizirati najvažniji politički, gospodarski i kulturni događaji proteklog tjedna. Bez podlistaka Vjesnik će se tiskati na 40 stranica. Znači da će od ponedjeljka do petka te novine imati ukupno 72 stranice, dok će Nedjeljni Vjesnik izlaziti na 96 stranica.

Tako se samo pola godine od dolaska Franje Maletića na čelo Vjesnika pokušava prekinuti dugogodišnja praksa da visokoprofitabilna tiskara umanjuje gubitke posrnulog dnevnog lista nagomilane90-ih godina. Franjo Maletić, koji je imenovan direktorom Vjesnika nakon što je godinama uspješno vodio nakladničku kuću “Golden marketing tehnička knjiga”, za Nacional govori o novom projektu, ali i o investicijama u modernizaciju tiskare i novinske dokumentacije.

NACIONAL: Nije li pomalo kasno da se ovakvim promjenama pokuša spasiti Vjesnik, s obzirom na zasićenost hrvatskog tržišta dnevnih novina? – Jedan od glavnih razloga redizajniranja i rekonceptualiziranja Vjesnika jest to što mu je naklada neprimjerena utjecaju. Dok Vjesnik na internetu dnevno čita 45.000 ljudi, u proteklih 15 godina prodaja je pala s 25 na 12 tisuća primjeraka dnevno. Upravo nas je taj podatak ohrabrio u odluci o redizajnu. Da Vjesnik sada nije napravio taj iskorak, vjerojatno ne bi opstao na tržištu.
Ne bih se složio da je medijsko tržište zasićeno. Istraživanja su pokazala da u Hrvatskoj još ima mjesta za nove novinske proizvode, a to ćemo iskoristiti već ove godine pokretanjem dvaju novih listova koji će izlaziti u tjednom i dnevnom ritmu. To je sve što u ovom trenutku o tim projektima mogu reći.

NACIONAL: Što će novo redizajnirani Vjesnik ponuditi čitateljima? – Promjene su zamišljene kao cjelovit koncept. Vjesnik će dijelom promijeniti i sadržaj. I dalje će temelj biti dnevnopolitički list koji će se baviti političko-gospodarskim, kulturnim i znanstvenim temama. Kad smo odlučili redizajnirati Vjesnik, prihvatili smo koncept u kojem za isti novac nudimo više, za 6 kuna dajemo dva, a jednom tjedno i tri lista.

NACIONAL: Što je pokazalo istraživanje tržišta u sklopu priprema redizajna? – Proveli smo istraživanje o prihvaćanju formata na kojem se sada tiska Vjesnik. U cijeloj Europi prevladava trend prelaska dnevnih tiskovina na manji format i predviđa se da će u sljedećih 20 godina novine na velikom formatu nestati s tržišta. Vjesnikov veliki format prilično je nepraktičan za čitanje u većini situacija u kojima se čovjek svakodnevno nalazi pa čitatelji uglavnom kupuju novine s manjim formatom. No osnovni problem nije samo format. Na čitanost utječu i uređivačka politika i sadržaj. Vjerujemo da ćemo promjenom formata privući 5 do 10 posto novih čitatelja. A istraživanja su pokazala da je Vjesnik brand koji nije izgubio na vrijednosti, da ima standard i da mu se vjeruje.

NACIONAL: Što je, prema vašoj procijeni, dovelo do urušavanja Vjesnika? – Vjesnik je u posljednjih desetak godina izgubio dobar dio publike jer uprava i uredništvo nisu pratili promjene na medijskom tržištu u Hrvatskoj. Prvi projekt smanjenja formata prije desetak godina nije urodio plodom jer tu promjenu nije pratila promjena sadržaja. Vjesnik se fokusirao na politiku i političare, zanemarivši teme za širu čitalačku publiku i tako se odvojio od ljudi koji danas čitaju novine: mlađe populacije, kućanica i umirovljenika.

NACIONAL: Što će se mijenjati u uređivačkoj politici Vjesnika? Je li to i najava korjenitih kadrovskih promjena? – Dosad je Vjesnik izlazio na 24, odnosno 32 stranice. Povećanjem broja stranica na smanjenom formatu, što zahtijeva kraće novinske forme, Vjesnik će imati mnogo više sadržaja.
Redakcija se popunjava novim kadrovima, kako bi se kvalitetno mogao provoditi koncept za koji smo se opredijelili. Dio novinara dolazi iz drugih redakcija, a dio je već radio u Vjesniku. Redakciju će voditi ista uređivačka ekipa koja se sada podijelila na dva dijela. Dio redakcije radi “Obiteljski glas”, dok je drugi dio zadužen za temeljni list. Urednik “Obiteljskog glasa” bi će Zvonko Gajski, dok će prilog “Sedam dana” uređivati kolegij predvođen Karlom Rosandićem. Bez obzira na novinarske akvizicije, smatram da Vjesnik ima dovoljno vlastitih kadrova za realizaciju takvog projekta.

NACIONAL: A smatra se da redakcija Vjesnika ima previše ljudi, što je još jedan uzrok stalnih financijskih gubitaka? – Istina je da broj zaposlenika Vjesnika nije u skladu s brojem prodanih primjeraka, ali je primjeren proizvodu koji svakodnevno šaljemo na tržište. U redakciji Vjesnika radi 150 ljudi, što je optimalan broj za novi projekt.

NACIONAL: Koliko koštaju Vjesnikove promjene? – Novi koncept realiziramo istim novcem koji smo trošili za stari Vjesnik, tako da osim promocije, u koju ćemo u sljedećna dva mjeseca uložiti 3 milijuna kuna, nekog većeg troška nećemo imati. Redizajn nas stoji 125.000 kuna, što je zanemarivo u usporedbi s cijenama takvog posla u inozemstvu i s obzirom na to što tim novcem plaćamo dizajn triju novina. Velik dio racionalizacije troškova sastoji se u tome što prelaskom na novi koncept redakcija neće raditi nedjeljom, što se 54 dana u godini Vjesnik neće tiskati.

NACIONAL: Jeste li investirali u tehnologiju proizvodnje novine? – Uveli smo sustav CTP-a za novinski i revijalni tisak preko kojeg će biti tiskan pilot-projekt novog Vjesnika. Novi sustav, čija je montaža završena prije nekoliko dana, pojeftinit će proizvodnju jer omogućava preskakanje faze rada s filmovima. Time će uštedjeti i izdavači koji tiskaju svoje proizvode u Vjesnikovoj tiskari. Već u studenom Vjesnikova novinska dokumentacija korisnicima će biti dostupna u elektroničkom obliku. To znači da će svi zainteresirani bazu podataka moći pretraživati on-line.

NACIONAL: Prvi broj redizajniranog Vjesnika tiskat ćete u 75.000 primjeraka. Koliko povećanje prodaje očekujete ove godine? – Novim konceptom planiramo povećati prodaju na 25 do 30 tisuća primjeraka dnevno. Optimistični smo jer Vjesnikovo internet izdanje dnevno čita oko 45.000 ljudi. Vjerujem da će dio njih početi kupovati tiskano izdanje.

NACIONAL: Smatrate li da vam internet izdanje oduzima dio kupaca? – Sasvim sigurno. Problem je što Vjesnik dosad nije imao lakše štivo namijenjeno “ostalim članovima obitelji”. Čitaoci konzumiraju dio političkog sadržaja preko interneta, a kupuju Jutarnji ili Večernji list.

NACIONAL: Hoćete li, poput ostalih novinskih izdavača u Hrvatskoj, uz Vjesnik prodavati i druge sadržaje, kao što su knjige i DVD-i? – S dodatnim sadržajima krenut ćemo deset dana nakon izlaska prvog redizajniranog broja. Već sada mogu reći da ćemo u suradnji s Leksikografskim zavodom objaviti ažuriranu hrvatsku likovnu enciklopediju u osam tomova. Izdavanjem referentnih knjiga, visokokvalitetnog tiska i uveza okrećemo se segmentu tržišta na kojem još uvijek ima slobodnog prostora. Također, pregovaramo o izdanju DVD-a sa sadržajem koji je kompatibilan Vjesnikovu.

NACIONAL: Kakve ste financijske rezultate postigli prošle godine? – Kad je u pitanju tvrtka u cjelini, Vjesnik je 2004. završio znatno boljim rezultatom nego 2003. Uspjeli smo smanjiti troškove i povećati proizvodnju, tako da je tiskara ostvarila dobit od oko 15 milijuna kuna. Prošlu je godinu obilježila stagnacija naklade novinskih izdavača, ali otisnuli smo gotovo 7 milijuna knjiga, a znatno je poraslo tiskanje raznih marketinških priloga.
Budući da smo prisiljeni kontinuirano ulagati u tiskaru, zarada u grafičkom segmentu nije pokrila gubitak koji proizvodi list. Svjesni smo da bismo zaustavljanjem razvoja tiskare mogli pokriti dio gubitka lista Vjesnik, ali time bismo ugrozili temeljnu djelatnost. Što se tiče planova za ovu godinu, nadamo se da ćemo povećanom prodajom marketinškog prostora i novina financijski stabilizirati list. Već iduće godine Vjesnik mora biti profitabilan.

NACIONAL: Navodno se ozbiljno razmišljalo o odvajanju tiskare od lista, čime bi se vjerojatno ugasio dnevnik Vjesnik. – Takav scenarij ne bi bio dobar ni za tiskaru ni za list. Brand Vjesnik na tržištu je 60 godina, ima svoju vrijednost i velike zasluge za uspjeh tiskare, kao što je, uostalom, tiskara u prošlosti omogućila izlaženje lista. Ideje o razdvajanju pojavile su se zbog toga što se u prijašnjim razgovorima o budućnosti tvrtke nije razmatrala mogućnost da se od lista napravi profitabilan proizvod. Ja smatram da je to moguće. Sadašnjom koncepcijom Vjesnik nije mogao prikupiti dovoljno komercijalnih oglasa. Sada je stvorena mogućnost da se putem prodaje oglasnog prostora u dijelu lista koji će se tiskati u koloru, u prilozima “Obiteljski glas” i “Sedam dana”, znatno povećaju prihodi. Siguran sam da će uz manji porast marketinških prihoda i prodaju od 25.000 primjeraka list Vjesnik biti profitabilan.

NACIONAL: Koliki dio marketinškog tržišta planirate preuzeti? – To je teško predvidjeti, no ohrabruje podatak da zbog nedostatka prostora u pilot-broj koji je izišao u nedjelju nismo uspjeli uvrstiti sve plaćene oglase.