Objavljeno u Nacionalu br. 489, 2005-03-29

Autor: Eduard Šoštarić

HRVATSKI REGIONALNI PAKT

Regije u lovu na 245 milijuna E iz fondova EU

Potpisivanjem ugovora o suradnji između Razvojne agencije Sjever i Istarske razvojne agencije, stvoreni su temelji regionalne suradnje na privlačenju stranih investicija i kandidiranju projekata za pretpristupne fondove Europske unije

SLOBODAN MIKAC, direktor Razvojne agencije SjeverSLOBODAN MIKAC, direktor Razvojne agencije SjeverDržavna tijela Republike Hrvatske još uvijek, unatoč obećanjima, nisu stvorila institucionalni okvir niti su se pripremila za pretpristupne fondove EU-a u iznosu od 245 milijuna eura. U Hrvatskoj je veliki problem u tome što ni stručnjaci ne znaju dovoljno o nepovratnim fondovima ni kako dobiti sredstva iz njih. Političari još manje znaju o tome da su fondovi ključni za smanjenje nezaposlenosti i povećanje konkurentnosti hrvatskih poduzeća.

DARKO LORENCIN O PROPUSTIMA VLADE 'RH nema zakonodavni okvir i jasno osmišljenu strategiju realizacije projekata razvojnih agencija' NOVA EUROPSKA REGIJA Cilj Razvojne agencije Sjever je postati statistička regija unutar Europske unijeMeđutim, za razliku od mjerodavnih ministarstava, važnost cijelog projekta korištenja pretpristupnih fondova za Hrvatsku na vrijeme su prepoznale i spremno dočekale lokalne sredine sjeverozapadne Hrvatske i Istre. Prošlog su tjedna mr. sc. Slobodan Mikac i Darko Lorencin, predsjednici Uprava Razvojne agencije Sjever i Istarske razvojne agencije, potpisali ugovor o suradnji dviju agencija, prije svega u kandidiranju projekata za pretpristupne fondove Europske unije i nastupu prema potencijalnim domaćim te osobito stranim ulagačima. Dvije će regionalne agencije izraditi zajednički katalog poduzetničkih zona i pomoći povezivanju nositelja razvojnih poduzetničkih projekata u regijama.

Već je dogovorena poslovna suradnja njemačke tvrtke BHS, koja je u varaždinskoj zoni izgradila pogon s istarskim tvrtkama. Sporazum je od višestruke koristi za obje regije jer Istra već dulje posredstvom razvojne agencije privlači talijanske investitore, dok Razvojna agencija Sjever ima izvrsne kontakte s mađarskim, slovenskim i austrijskim agencijama, spremajući se za korištenje europskih fondova.

?Republika Hrvatska nema zakonodavni okvir i jasno osmišljenu strategiju za realizaciju projekata Razvojnih agencija. Postoji nekoliko razvojnih agencija, poduzetničkih centara i sličnih organizacija koje pokušavaju na lokalnim razinama nešto pokrenuti, ali je sve to suviše disperzirano i organizacijski nedorečeno. U Istarskoj razvojnoj agenciji postavili smo infrastrukturu, izradili projekte, a u međuvremenu i pronašli partnere. Osnovali smo i Razvojni garancijski fond i uspostavili izvrsnu suradnju s bankarskim sektorom koji će uvijek podržati projekte, ako se zna tko iza njih stoji. Pripremljeni su projekti i za pretpristupne fondove EU.

Sasvim je bilo logično da uspostavimo čvršću suradnju s kolegama iz Varaždina obzirom na komparativne prednosti blizine granice s EU i već uspjele završene projekte na temelju kojih možemo razmjenjivati iskustva i pomoći jedni drugima. Nažalost, radi se o manjem dijelu hrvatskog teritorija. Stanje u ostalim hrvatskim županijama po tom pitanju velika je nepoznanica?, rekao nam je predsjednik Uprave Istarske Razvojne agencije Darko Lorencin.

Razvojna agencija Sjever sa sjedištem u Varaždinu već je, zajedno s partnerima iz Slovenije i Mađarske, završila šest projekata za natječaj Interreg IIIa, a najzanimljiviji među njima sigurno su oni koji se odnose na tehnološke parkove i stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora povezivanjem poduzetnika, institucija i administracije. Razvojna agencija Sjever i Istarska razvojna agencija postale su glavnim gospodarskim pokretačima regionalnog razvoja, a da pri tome nisu tražile preveliki oslonac na državnoj razini.
?Ne možemo se oslanjati na to što će se dogoditi u Zagrebu i kako razmišljaju pojedina ministarstva. Zakoni koji bi trebali definirati poduzetništvo, Slobodne zone, Razvojne agencije, poticanja ulaganja očito nisu od prioriteta hrvatskoj vladi. Ljudi koji bi trebali stručno voditi i osmišljavati okvire razvojnih agencija i slobodnih zona nisu stručni ljudi već isključivo postavljeni po političkom ključu pa je sasvim jasno da ne razumiju ono što bi trebali raditi. Država je niz godina subvencionirala potpuno neisplative gospodarske projekte, a od toga zauzvrat nije dobila ništa?, istaknuo je predsjednik Uprave Razvojne agencije Sjever mr.sc Slobodan Mikac.

Kroz Istarsku razvojnu agenciju i Razvojnu agenciju Sjever stvoren je okvir u kojem će s nizom projekata i rješenja pridonijeti izravnim i direktnim ulaganjima na svom području, prestrukturirati obrazovanje, odnosno smanjiti broj deficitarnih zanimanja, pojačati konkurentnost dovođenjem novih tehnologija, razvojem tehnoloških parkova spriječiti odljev hrvatskih stručnjaka u inozemstvo, povećati izvoz, stvoriti pozitivno okruženje za ulagače te pomoći pri ulaganju i praćenju procesa ulaganja,

Razvojna agencija Sjever ? DAN ili Development Agency North (DAN) utemeljena je potkraj prošle godine u Varaždinu, a osnovali su je gradovi Bjelovar, Koprivnica, Varaždin i Virovitica te Međimurska županija. To je prva institucija takve vrste u Hrvatskoj koja djeluje unutar nekoliko županija, a ne samo unutar jedne, što je do sada bilo uobičajeno, jer joj je cilj da po broju stanovnika i svim ostalim faktorima čini statističku regiju EU. “Zanimljivo je da su za suradnju zainteresirane i jedinice lokalne samouprave te institucije izvan područja djelovanja agencije, a upiti o suradnji stigli su iz Šibenika, Slavonskog Broda, Novske, Osijeka, Pleternice i drugih gradova”, izjavio je Nacionalu Predsjednik uprave DAN-a mr. sc. Slobodan Mikac, koji je nedavno priveo kraju, barem do sada, najuspješniji hrvatski projekt privlačenja stranih investicija u proteklih deset godina, a tiče se varaždinske Slobodne zone. Koliko je uspio pobuditi interes stranim investitorima za ulaganja u sjevernu Hrvatsku, govori i podatak da se počelo s radovima na izgradnji još jedne nove industrijsko-poslovne zone u Brezju kod Varaždina, gdje se predviđaju svi sadržaji koje imaju slične zone u svijetu (trgovački dio, hi-tech industrija, tehnološki park, kampus, rekreacijski sadržaji i slično).

Ono što u Razvojnoj agenciji ističu kao ciljeve od posebne važnosti u slijedećem razdoblju su objedinjavanje i koordinacija aktivnosti na privlačenju direktnih stranih investicija (FDI), te koordinacija i pomoć pri izradi aplikacija za dobivanje sredstava iz europskih fondova. Glavna polja djelovanja agencije su ljudski resursi, privlačenje ulaganja, upravljanje i opremanje industrijskih i poduzetničkih zona te pomoć pri izradi projekata za sredstva EU i ostalih domaćih i stranih fondova. Nedavno je ministar prosvjete Dragan Primorac istaknuo da je suradnja školstva, gospodarstva i znanosti na području grada Varaždina obrazac za cijelu Hrvatsku, a velikim dijelom tomu je zaslužna Razvojna agencija Sjever, o čemu Slobodan Mikac kaže: “Na području ljudskih resursa agencija surađuje s obrazovnim institucijama i radi na implementaciji novih obrazovnih programa potrebnih gospodarstvu, edukaciji poduzetnika kroz specijalizirane i ciljane tečajeve za menadžere, klubu za nezaposlene gdje se radi prekvalifikacija, potpora, aktivno sudjelovanje u traženju zaposlenja. Intenzivno se radi na suradnji i potpori pri prvom zapošljavanju te na sufinanciranju strategije razvoja ljudskih resursa. Nadalje, osiguravaju se stipendije za studente deficitarnih zanimanja iz regije, pilot projekti ‘Poduzetničkog razreda’ u srednjim školama, izrada internetskih portala o tekućim aktivnostima i inicijativama, npr. on-line tržište rada i slično.”

Kada je riječ o ulaganju, Mikac ističe da se primarno traže ulaganja orijentirana na izvoz, industrija u kojoj se traži veća vještina ili donosi veće prihode, ulaganja koja se temelje na novim tehnologijama, ulaganja s većom dodanom vrijednošću, ekološki podnošljiva ulaganja, ona koja će dugoročno moći bolje iskoristiti postojeće resurse i komparativne prednosti. Nacionalovi sugovornici ističu da bi sve to bilo teško ostvarivo da nema bliske suradnje s državnim i lokalnim vlastima, bankarskim sektorom, Uredom za prostorno planiranje, Zavodom za zapošljavanje, Trgovačkim sudom, Poreznom upravom, Katastrom i gruntovnicama te javnim komunalnim poduzećima kao što su HEP, T-HT, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, INA itd. Razvojna agencija Sjever upravljat će i portfeljom nekretnina u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (zemljišta i građevine ili zgrade) koje su prikladne za industrijska i poslovna ulaganja. Kao preduvjet za provođenje tih aktivnosti, morat će se, zajedno s lokalnim vlastima, izraditi realistična lista nekretnina koje su pogodne i lako dostupne za industrijsko i poslovno ulaganje.

Već je uspostavljena iznimno dobra suradnja i s razvojnim agencijama iz regije, pa i šire kao što su npr. MRA-Mariborska razvojna agencija, Wirtschaftfoerderung Steiermark Graz, Wirtschaftsfoerderung und Technologiepark Klagenfurt, Technologiepark Gramling(Graz), Međimurska razvojna agencija, Razvojna agencija Ptuj (BISTRA) Razvojna agencija Zalaegersek (Mađarska) Czechinvest Češka, ITDH Mađarska, Bayrische Wirtschaftsfoerderung München.

IZLET NA BLISKI ISTOK
Suradnja s Izraelom

Tročlana varaždinska delegacija – gradonačelnik Ivan Čehok, direktor Parkova Miljenko Ptiček, te predsjednik Uprave Razvojne agencije Sjever i varaždinske Slobodne zone mr. sc. Slobodan Mikac – nedavno je boravila u radnom posjetu Izraelu, na poziv izraelskog Instituta za vanjsku trgovinu. Naime, prilikom nedavnog posjeta Varaždinu izraelsko veleposlanstvo u Republici Hrvatskoj prepoznalo je Varaždin kao sredinu s kojom bi bila moguća kvalitetna realizacija gospodarske suradnje. Posjet je bio vezan uz mogućnost ulaganja investitora iz Izraela u Varaždin i Varaždinsku županiju kroz Razvojnu agenciju Sjever. Varaždin je prvi hrvatski grad koji je uspostavio suradnju s Izraelom. Poznato je da ta zemlja, koja ima oko šest i pol milijuna stanovnika, ima iznimno razvijeno gospodarstvo. Izrael, kao zemlja s izrazito tehnološki razvijenom industrijom, koja je najpoznatija po sustavima navodnjavanja koji im omogućuju bavljenje poljoprivredom i u pustinjskim uvjetima, zainteresirana je i za tu vrstu suradnje s Hrvatskom. Nakon što su varaždinski predstavnici prezentirali domaćinima kakvo je naše stanje u poljoprivredi, Izraelci su hrvatskim gostima pokazali neka njihova praktična rješenja.
Također, varaždinsku delegaciju primila je Miriam Fierberg, gradonačelnica Netanya, grada od oko 180.000 stanovnika. Suradnja je time praktički tek počela, no zaključeno je da će se na području gospodarstva sve više surađivati.

RAZVOJ TEHNOLOŠKOG PARKA
Švicarci u Varaždinu

Tehnološki parkovi su mjesto na kojem se povezuju stručnjaci i poduzetnici koji žele ostvariti svoje gospodarske ciljeve temeljene na razvoju i primjeni novih tehnologija. Cilj pokretanja projekta Tehnološkog parka u Varaždinu je komercijalizacija znanja koncentrirana na učilištima, poboljšanje obrazovnog procesa u smislu praktičnih znanja, otvaranje novih radnih mjesta i doprinos prestrukturiranju gospodarstva regije.
Nakon vrlo opsežnog istraživanja koje je provedeno pri Elektrostrojarskoj i Visokoj elektrotehničkoj školi, utvrđeno je da manji tehnološki park, koji zapošljava do 200 visoko obrazovanih ljudi, može opravdati svoje postojanje. Rezultat prve faze bio je ustrojavanje Impulsnog centra i Centra za razvoj novih tehnologija pri Elektrostrojarskoj školi. Okosnica Impulsnog centra su tri švicarske i četiri domaće tvrtke. Navedene tri švicarske tvrtke su kompletnu proizvodnju softvera za mobilne uređaje preselile u Hrvatsku. Druga faza znači podizanje projekta na višu razinu, odnosno aktivnije uključivanje stručnjaka Visoke elektrotehničke škole, useljenje u novu zgradu u Zagrebačkoj ulici, inkubiranje novih stranih i domaćih tvrtki. Zamišljeno je da se uspostavi mreža tematskih inkubatora u regiji Sjever (Međimurje, Koprivnica, Bjelovar, Virovitica, Varaždin), osnivanje mreže tehnologijsko-inovacijskih centara Maribor-Ptuj-Murska Sobota-Varaždin, te proširenje suradnje sa štajerskim tehnološkim parkovima. Plan je suradnja s izraelskim Hi-Tech tvrtkama posredstvom hrvatskog veleposlanstva te izgradnja novog objekta iz fondova Europske unije.
Tehnološki park ne iziskuje troškove u smislu članarine i slično. Tehnološki park Varaždin nudi beneficirani prostor, beneficiranu vezu za internet, besplatno korištenje popratnih sadržaja (konferencijske i prezentacijske dvorane s opremom, dvorane za sastanke i druženje, itd.). Pojam beneficirano znači prvu godinu poslovanja pod okriljem Tehnološkog parka potpuno besplatno, drugu godinu 30 posto, treću godinu 60 posto, četvrtu godinu 90 i petu godinu 100 posto tržišne cijene plaća poduzetnik. Tržišna cijena prostora, uključivo s režijama, osim komunikacija, je šest eura po četvornom metru.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika