Objavljeno u Nacionalu br. 489, 2005-03-29

Autor: Merima Spahić

EKSKLUZIVNO IZ SARAJEVA

Kanadski tužitelj protiv bosanske mafije

Pravnik iz Kanade John McNair, šef Posebnog odjela Tužiteljstva BiH za organizirani i privredni kriminal i korupciju govori za Nacional o procesima protiv Dragana Čovića, Ante Jelavića i Miroslava Prce, prijetnjama smrću koje je primio i bosanskim naporima za integraciju u EU

John McNair, šef Posebnog odjela Tužiteljstva BiH za organizirani i privredni kriminal i korupcijuJohn McNair, šef Posebnog odjela Tužiteljstva BiH za organizirani i privredni kriminal i korupcijuDolazak u Sarajevo pravnika iz Kanade Johna McNaira, koji je imenovan za šefa Posebnog odjela Tužiteljstva BiH za organizirani i privredni kriminal i korupciju, nije prošao neopaženo. U samo nekoliko mjeseci uspio je šokirati javnost pokazavši kako u BiH, nakon njegova dolaska, više neće biti “nedodirljivih”. McNair planira iza rešetaka smjestiti ili je već smjestio desetine sadašnjih i bivših visokih i najviših dužnosnika, privrednika, političara i biznismena iz BiH.

FOKUS RADA POSEBNOG ODJELA 'Posebni odjel usredotočio se na mali broj, ali složenih predmeta o korupciji u javnom životu' O REAKCIJAMA GRAĐANA 'Mislimo da su naše aktivnosti naišle na dobar prijem, osjećamo da se naš rad cijeni'John McNair je odvjetnik i tužitelj iz grada Ontarija, gdje je partner u jednoj odvjetničkoj tvrtki. Tim poslom bavi se 20 godina. Bio je i savezni tužitelj u Kanadi, gdje je radio kaznene predmete ilegalne trgovine drogom, izbjegavanja plaćanja poreza i gospodarskog kriminala. U BiH je došao u kolovozu 2003. te u OHR-u radio u Odjelu za borbu protiv kriminala i korupcije. “Dugo sam želio raditi na nekom europskom sudu. Tako sam u kolovozu 2003. došao u BiH i nemam određen datum kad ću se vratiti kući iako sam imenovan za šefa Posebnog odjela Tužiteljstva BiH do siječnja 2006.”, kazao je McNair u intervjuu Nacionalu. Iako je svojim potezima dobio simpatije i podršku mnogih građana, ali i medija, te vratio povjerenje u potpuno uspavano pravosuđe BiH, sadašnji McNairov rad javnost je polako počela kritizirati. Zamjeraju mu se česte nagodbe s optuženima, a mediji navode da upravo McNair pokušava osloboditi “sitnije kriminalce” tražeći u zamjenu da oni svjedoče protiv velikih šefova. Takve spekulacije kanadski tužilac odlučno je demantirao.

NACIONAL: Koliko je zaista vlast u BiH korumpirana? – Ovdje je situacija drukčija nego u Kanadi jer postoje međusobno povezane kriminalne mreže. Problem organiziranog kriminala u BiH vrlo je ozbiljan. To su aktivnosti koje je često teško istražiti jer su u njih uključena mnoga poduzeća kojima je teško ući u trag i identificirati ih. Posebni odjel usredotočio se na relativno mali, ali složeni broj predmeta u kojima postoje navodi o korupciji u javnom životu, posebno onoj u koju su upletene osobe koje imaju udjela u vlasti ili su na moćnim pozicijama u privredi.

NACIONAL: Možete definitivno zaključiti da u BiH postoji organizirani kriminal? – Da, mislim da je to jasno. Na taj negativni način BiH se promatra i izvana i to je vrlo ozbiljan problem. Ljudi izvana mjerit će napredak koji BiH postiže prema onome koliko se ta zemlja uspijeva boriti s organiziranim kriminalom. Ovaj tjedan je u Economistu objavljen članak u kojem se borba protiv organiziranog kriminala u BiH identificira kao ključno pitanje za pristup BiH Europskoj uniji.

NACIONAL: Mislite da vi možete promijeniti sadašnju negativnu sliku o BiH? – Mi možemo poslati važnu poruku, da se problemom bavimo i suočavamo s njim. Očito je da je broj tužitelja u Tužiteljstvu BiH ograničen i da ne možemo preuzeti sve predmete na koje nam se skreće pozornost. Ali ako osobe koje se smatraju teškim i osjetljivim budu kazneno gonjene, nadamo se da se neće osjećati sigurno.

NACIONAL: Zbog korupcije, najnovije optužnice podigli ste protiv hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, vlasnika Lijanovića, i predsjednika Ustavnog suda BiH Mate Tadića. Postoje li čvrsti dokazi za optužnice protiv njih? – Mogu dati vrlo malo komentara o istragama koje su u tijeku, jer su vrlo složene i pričekat ćemo rezultate na Sudu BiH.

NACIONAL: Dragan Čović drugi je hrvatski član Predsjedništva BiH kojeg ste optužili za korupciju. Čović smatra da je vaš rad zapravo usmjeren protiv Hrvata u BiH. – Neću izravno odgovoriti na tu Čovićevu izjavu, ali bih istaknuo da se na Sudu BiH odvija šest suđenja u predmetima koje vodi Posebni odjel Tužiteljstva. Dakle, dva suđenja koja traju najdulje u predmetima protiv Asima Fazlića, zamjenika direktora Interpola BiH, Abdulaha Maktoufa, optuženog za ratni zločin, zatim suđenje u predmetu poznatom kao “Sidoil” u kojem je optužen Sedinet Karić i ostali. Prema ovome, može se zaključiti da Posebni odjel nema za cilj određenu etničku skupinu, naš cilj su kriminalne aktivnosti.

NACIONAL: Iako je optužen za korupciju, Čović je izjavio da neće svojom voljom odstupiti s dužnosti člana Predsjedništva BiH. – Njegova odluka hoće li podnijeti ostavku čisto je politička, ona nema veze s Tužiteljstvom, mi ne sudjelujemo u političkim odlukama.

NACIONAL: Bivšeg člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića i još pet Hrvata iz BiH oslobodili ste optužbi da su pokušavali formirati “Hrvatsku samoupravu” u BiH. U ovom slučaju, ili niste imali dovoljno dokaza ili ste povlačenjem optužnice pokazali da uopće nije postojao takav plan. – Predmet takozvane Hrvatske samouprave u BiH moj je odjel preuzeo od kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu. Istraga je uslijedila nakon pokretanja “Hrvatske samouprave” 2001. Istraga kantonalnog tužiteljstva je dugo odgađana zbog postupka pred Ustavnim sudom. U kolovozu 2003. donijete su izmjene i dopune federalnog kaznenog zakona i elementi nekih kaznenih djela su se promijenili. Kao tužitelj Tužiteljstva BiH, procijenio sam da ne trebamo nastaviti s kaznenim gonjenjem i suđenjem vezano za tu točku koja se ticala pokušaja odvajanja dijela teritorija BiH.

NACIONAL: Ante Jelavić sada će odgovarati “samo” za korupciju u Hercegovačkoj banci, ali ne i za formiranje takozvanog trećeg entiteta u BiH? – Tako je. Namjeravamo nastaviti s kaznenim gonjenjem i optužbama u slučajevima Ante Jelavića, Miroslava Prce i Dragana Ćurčića.

NACIONAL: Zašto ste prihvatili posao tužitelja u BiH? – Ovo je za mene velik izazov. U ovakvom okruženju međunarodni tužitelj radi iako ima i jezičnih teškoća, u BiH je i pravni sustav drukčiji od onog odakle dolazimo moji kolege i ja. Međutim, postoje velike sličnosti između moga posla koji sam obavljao u Kanadi i ovoga u BiH. Način odvijanja suđenja sličan je u skoro svakom sustavu, sukobljavaju se dvije strane, tužiteljstvo i obrana. Moram priznati da mi je vrlo ugodno u bosanskoj sudnici.

NACIONAL: Kada ste počeli raditi u Tužiteljstvu BiH, javnost je bila šokirana optužnicama koje ste podigli. Komunicirajući s građanima, jeste li stekli dojam da oni podržavaju vaš rad? – Moji kolege i ja mislimo da su naše aktivnosti naišle na dobar prijem, iako ne kod svih građana. Osjećamo da se naš rad cijeni. Odmah smo shvatili da je podizanje optužnica i istraga protiv najviših bosanskohercegovačkih dužnosnika samo početak dugog procesa. U nekim predmetima odvijaju se dugotrajna i kompleksna suđenja.

NACIONAL: Bojite li se za svoju sigurnost? – Osigurana mi je policijska pratnja. To mi je preporučeno, ali ja se unatoč tome osjećam sigurno.

NACIONAL: Jeste li otkrili tko vam je prijetio smrću? – Nismo identificirali odgovorne za upućivanje prijetnji, ipak one se moraju shvatiti ozbiljno.

NACIONAL: U Sarajevu živite sami ili s obitelji? – U Sarajevu živim sam.

NACIONAL: Zašto su stranci čelni ljudi Tužiteljstva BiH i suci na Sudu BiH? Mislite da BiH nema dovoljno sposobnih tužitelja i sudaca? – Upravo suprotno. Domaći suci i tužitelji vrlo su sposobni i marljivi, ali predmeti koje mi preuzimamo politički su vrlo osjetljivi pa katkad iz njih proizlaze i sigurnosni problemi. Stoga je bolje da takve predmete vode tužitelji koji u BiH neće ostati trajno. Ja se ne moram brinuti koja će politička stranka biti rezignirana zbog mog djelovanjem i sebi mogu dopustiti da mi do toga uopće nije stalo.

NACIONAL: Štiti li vas diplomatski imunitet? – Da, štiti me.

NACIONAL: Koji vam je slučaj koji ste vodili u BiH bio najveći profesionalni izazov? – Svi su slučajevi za mene bili velik izazov.

NACIONAL: Na kojima vam je bilo najteže raditi? – Donijeli smo odluku da se ne fokusiramo na jednostavne predmete. Svi slučajevi koje radim vrlo su komplicirani, na primjer, izvođenje dokaza u predmetu Jelavić, a kada je riječ o Hercegovačkoj banci, počeli su u listopadu 2004. Proces je počeo prije šest mjeseci i još nismo pri kraju izvođenja dokaza optužbe. Tako da suđenja traju dulje nego što sam očekivao.

NACIONAL: Hoćete li uskoro podići nove optužnice? – Da, ali nažalost ne mogu vam otkriti imena.

NACIONAL: Ne pristajete li prečesto na nagodbe s “manjim kriminalcima”, kako bi vam oni omogućili da gonite one glavne? – Mi smo zadovoljni dogovorima o sporazumnom priznanju krivice i presudama koje sud izriče kao rezultat sporazumnog priznanja krivnje.

NACIONAL: Neki mediji navode da ste Zvonimiru Jukiću, svjedoku u Jelavićevu slučaju, ponudili reprogramiranje njegovih osobnih kredita ako bude svjedočio protiv Jelavića. – To nije točno. Takvih nagodbi nisam imao ni s Jukićem niti bilo s kim drugim.

NACIONAL: Tko financira vaš rad? – Mene plaća kanadska vlada. Ni jednog međunarodnog tužitelja u Posebnom odjelu Tužiteljstva BiH ne plaća Bosna i Hercegovina, nego vlade zemalja iz kojih dolaze.

NACIONAL: Dakle, vaša vlada ulaže u vas kako biste vi u BiH zapravo stekli praksu? – Ne vjerujem da je to motiv moje zemlje. Preko kanadskog odjela za vanjske poslove i kanadske Agencije za međunarodni razvoj, moja zemlja je dala značajne financijske doprinose za razvoj zakona, ne samo u BiH, nego i u drugim zemljama na Balkanu. Financiranje mog rada u BiH znači nastavak neke vrste doprinosa moje zemlje.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika