Objavljeno u Nacionalu br. 490, 2005-04-05

Autor: Plamenko Cvitić

KAPITAL I ZNANOST

Strano ulaganje u IRB-ov lijek protiv raka

Inozemni upravljački fond Horizonte Venture Management uložio je 200 tisuća eura, a Institut Ruđer Bošković patent kemijskog spoja biozina, potencijalnog novog citostatika, u revolucionarnom aranžmanu za model financiranja hrvatske znanosti

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac prošlog je tjedna prisustvovao potpisivanju ugovora između IRB-a i Horizonte Venture Managementa, a za Nacional je objasnio vrijednost projekta, ali i smjer u kojem hrvatska znanost treba ićiMinistar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac prošlog je tjedna prisustvovao potpisivanju ugovora između IRB-a i Horizonte Venture Managementa, a za Nacional je objasnio vrijednost projekta, ali i smjer u kojem hrvatska znanost treba ićiOsnivanjem tvrtke BioZyne d.o.o i investiranjem 200.000 eura inozemni upravljački fond Horizonte Venture Management načinio je velik korak u razvoju Instituta Ruđer Bošković, ali i nagovijestio trend suradnje znanosti, gospodarstva i privatnog sektora. Kako je na predstavljanju objasnio ravnatelj IRB-a Mladen Žinić, u zajedničku tvrtku BioZyne fond Horizonte uložio je početni kapital od 200.000 eura, a institut je uložio svoj patent ? kemijski spoj biozin, supstancu koja bi kao citostatik mogla biti jedan od revolucionarnih lijekova protiv zloćudnih tumora.

Otkrivanje novih kemijskih spojeva naporan je i dugotrajan proces, no još je teži put do nastanka i registracije lijeka. Osim što traje i desetak godina, pretklinička i klinička ispitivanja novih lijekova zbog svoje kompleksnosti zahtijevaju mnogo novca. Dakako, znanstvene institucije, najčešće financirane samo iz državnog proračuna, najčešće ne uspijevaju pokrivati ni svoje tekuće potrebe, tako da ne začuđuje što za ulaganje u vrlo rizična i neizvjesna istraživanja najčešće nema novca. Ipak, mnoge znanstvene ustanove u svijetu već desetljećima uspijevaju riješiti taj problem suradnjom s tvrtkama koje su zainteresirane za eksploataciju znanstvenih rješenja u praktične, komercijalne svrhe.

Biozyne, kemijski spoj koji pokazuje karakteristike citostatika koji bilježi bolje rezultate od sličnih supstanci što se koriste kao lijekovi protiv raka, otkrila je Biserka Žinić iz Zavoda za organsku kemiju i biokemiju IRB-a. “U laboratoriju sam 1997. radila na jednom drugom istraživanju. U jednom trenutku strukturni fragment kemijskog spoja na kojem sam radila učinio mi se sličnim strukturi nekih protutumorskih lijekova, pa sam razmišljala što bi se dogodilo kad bih uspjela napraviti kombinaciju derivata citozinskih nukleo baza. Ta su istraživanja trajala sljedeće tri godine. Osim s kolegama iz mog laboratorija, ali i čitavog Zavoda za organsku kemiju i biokemiju, na izradi mogućeg novog lijeka surađivala sam i s tri mlade znanstvenice. Tako je 36-godišnja inženjerka kemije Irena Krizmanić upravo na ispitivanju Biozyna načinila svoju doktorsku disertaciju.” Nakon početnih otkrića, uslijedilo je ispitivanje na stanicama. “Istraživanja in vitro napravljena su u kliničkoj bolnici u Osijeku, a projekt je vodila Ljubica Glavaš-Obrovac. Nakon što su se i ta istraživanja pokazala uspješnim, Marina Pavlak s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu načinila je prva istraživanja na životinjama, koja su također pokazala pozitivne učinke nove supstance. U osnovi, Biozyne jako dobro djeluje na stanice raka, i to u vrlo niskim koncentracijama. Kao standard smo uzeli 5-fluorouracil, postojeći lijek koji se koristi u borbi protiv zloćudnih tumora, i ustanovili da neki naši spojevi djeluju mnogo bolje od njega. Osim niske koncentracije potrebne za dobar učinak, naši spojevi su u uvjetima in vitro mnogo manje toksični za zdrave stanice. Valja istaknuti i da naši spojevi izazivaju apoptozu, odnosno programiranu smrt stanice. Pojednostavljeno rečeno, stanice raka se razmnožavaju nekontrolirano, jer nemaju informaciju o smrti kao normalne stanice. Naši spojevi joj zapravo vraćaju ‘u pamćenje’ informaciju o smrti, što pridonosi uništenju zloćudne stanice”, ističe Biserka Žinić.

Nakon prijave patenta u Hrvatskom državnom zavodu za intelektualno vlasništvo i pri Europskom patentnom uredu u Munchenu, počeli su pregovori s tvrtkom Horizonte Venture Management, koja je pokazala spremnost za investiranje novca potrebnog za pretklinička istraživanja. “Božidar Etlinger, naš menadžer u institutu, prvi je spomenuo da postoji tvrtka Horizonte Venture Management, te smo prošlog proljeća počeli pregovarati s njom”, kazala je za Nacional Biserka Žinić.

Regionalni koordinator fonda Horizonte Venture Management za jugoistočnu Europu i direktor zagrebačkog ureda kompanije Kemal Sikirić također je veoma zadovoljan ostvarenom suradnjom s Institutom Ruđer Bošković. On ističe da je tvrtka BioZyne tek prvi projekt njegove tvrtke u Hrvatskoj, ali svakako ne i posljednji, a tome u prilog ide i zanimljiva povijest fonda. “Horizonte Venture Management je upravljačko društvo kapitala sa sjedištem u Beču, osnovano 1985. Osnivači društva su Austrijanci, doktor nuklearne fizike Franc Krejs i doktor ekonomije Alfred Matzka, te Slovenac, doktor fizikalne kemije Matej Penca. Ideja je došla iz SAD-a, gdje je Krejs dugo godina radio na istraživanjima, bavio se znanstvenim radom i onda se odlučio vratiti u Austriju te prenijeti ideju venture kapitala, koja se tada fokusirala isključivo na tome da se znanstveni radovi i istraživanja komercijaliziraju i na odgovarajući način financiraju. Venture kapital je nastao 60-ih u Americi, gdje se pokazalo da znanstveni rad nema dobru komunikaciju s ekonomijom i industrijom, zbog toga što se takvi projekti ne mogu financirati bankarskim kapitalom, jer su previše rizični i zahtijevaju previše vremena i znanja. Onda su se počeli osnivati ovakvi fondovi koji su ulazili u projekte visokog rizika, financirali te projekte do određene razine, nakon čega bi ti projekti u formi tvrtke izlazili na burzu, prodavali se velikim industrijskim korporacijama koje bi dalje sve razvijale i distribuirale na tržištu”, navodi Sikirić. Novac kojim fond upravlja, a koji premašuje 65 milijuna eura, dolazi iz različitih izvora, pa su tako trenutačni investitori projekata Hypo Alpe-Adria-Bank, Svjetska banka, Europska banka za razvoj, velika osiguravajuća društva, velike austrijske banke, nekoliko talijanskih banaka i pokoji privatni investitor.

“Naš fond jedinstven je po geografskoj i sektorskoj diverzifikaciji, radimo sve: od građevinske industrije, pa do high tech projekata, a pogotovo su nam zanimljivi znanstveni projekti koji mogu biti praktično primjenjivi. Drugi se fondovi najčešće fokusiraju samo na jedno područje i u njemu se specijaliziraju, tako da je teško naći fond u ovom dijelu Europe ili u cijeloj Europi poput našeg”, objašnjava Sikirić. Širok spektar fonda najbolje potvrđuje i lista srednjoeuropskih projekata u koji su uključeni. “U Austriji imamo projekt koji se bavi proizvodnjom poluprovodnika i pred revolucionarnim smo otkrićem. To je projekt u koji je dosad investirano gotovo 100 milijuna eura. Riječ je o instrumentu koji memorira podatke, a mi smo otkrili nov način pisanja informacija koji omogućava da se na deset puta manjoj površini čipa napiše isti broj informacija bombardiranjem ionima kroz razne prizme. Nadalje, u Austriji radimo na lijeku protiv Alzheimerove bolesti i također smo pred revolucionarnim otkrićem. Ako uzmete u obzir da troškovi liječenja Alzheimera samo u SAD-u godišnje premašuju 200 milijardi dolara, zamislite što će se dogoditi kad netko pronađe lijek. U Sloveniji imamo projekt u kojem je jedan znanstvenik razvio novi način separacije proteina, koja je nužna za proizvodnju u medicinskoj industriji. Taj način omogućava da se to radi mnogo većom brzinom nego dosad. U Sloveniji i Austriji surađujemo i s tvrtkom koja je trenutačno drugi na svijetu proizvođač uređaja za reciklažu otpada. Prije nego što smo došli 1996., to je bila jako mala tvrtka, a otada je od male radionice narasla do poduzeća koje ostvaruje više od 50 milijuna eura prodaje i distribuira svoje strojeve po cijelom svijetu. U Bosni smo najveći proizvođač termoizolacijskog stiropora koji se ugrađuje u fasade, a na Kosovu smo razvili izniman projekt – farmaceutsku tvornicu po svjetski priznatim standardima”, rekao je Sikirić.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac prošlog je tjedna prisustvovao potpisivanju ugovora između IRB-a i Horizonte Venture Managementa, a za Nacional je objasnio vrijednost projekta, ali i smjer u kojem hrvatska znanost treba ići.

“U ovom projektu najvažnije je da su investitori prepoznali vrijednost hrvatskog know howa. Nadalje, u svijetu je uobičajeno da država iz proračuna izdvaja oko 1 posto za znanost, a preostalih 2 posto do idealnih tri trebalo bi pristizati iz gospodarstva i privatnog sektora. U takvom razvoju danas je najdalje otišao Izrael. Njihov institut Weizmann među prvima je osnovao tvrtku Yeda koja je isključivo zadužena za komercijalizaciju projekata. I sad se na njihovim stranicama može naći lista projekata koji čekaju zainteresirane investitore. U Velikoj Britaniji postoji FIRA, u kojoj su partneri tvrtke i znanstvene institucije. U Hrvatskoj također posljednjih godinu dana intenziviramo rad tvrtke BICRO d.o.o., koju je još 1998. osnovala tadašnja vlada kako bi se na znanju utemeljila nova poduzeća. Preko te tvrtke znanstvenim projektima daju se bespovratna jamstva i vrlo povoljni krediti s počekom od dvije godine, s prosječnom kamatom od 4,5 posto. U posljednje dvije godine evaluirano je 114 projekata, od kojih država financira 32 projekta, i to sa 115,932 milijuna kuna”, kazao je Dragan Primorac.

plamenko@nacional.hr

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika