Objavljeno u Nacionalu br. 490, 2005-04-05

Autor: Nacionalov istraživački tim

TOP LISTA MILIJUNAŠA 2005.

Najbogatiji 2005.

Pedeset najbogatijih Hrvata prošle je godine imalo imovinu vrijednu 2,4 milijarde eura, a ove godine uvećali su je na 2,9 milijardi eura: to su ostvarili ponajprije zahvaljujući rastu vrijednosti dionica na hrvatskim burzama i porastu vrijednosti nekretnina, pogotovo poslovnih prostora

Ante Vlahović 299 milijuna eura   Nakon što je prethodnih godina bio među prvih pet, predsjednik Adris grupe i hrvatski duhanski kralj zasjeo je na prvo mjesto liste bogataša i tako smijenio Ivicu TodorićaAnte Vlahović 299 milijuna eura Nakon što je prethodnih godina bio među prvih pet, predsjednik Adris grupe i hrvatski duhanski kralj zasjeo je na prvo mjesto liste bogataša i tako smijenio Ivicu TodorićaPrvih deset imena na popisu najbogatijih Hrvata u posljednjih pet godina, otkako Nacional prati imovno stanje vodećih hrvatskih kapitalista, nisu se bitno mijenjala. Vlasnik Agrokora Ivica Todorić ove je godine prvo mjesto morao ustupiti Anti Vlahoviću, no predsjednik Adris grupe i prethodnih je godina neprestano bio među prvih pet najbogatijih Hrvata. Samo u lanjskoj godini cijena dionica rovinjske tvrtke kojoj je na čelu porasla je 23 posto, za koliko je otprilike uvećano i Vlahovićevo bogatstvo. Ante Todorić i njegov Agrokor, pak, mogu biti iznimno zadovoljni svojim rezultatima poslovanja s obzirom na primjetan pad profita kad je o prehrambenoj industriji riječ. Razlog tomu, kako objašnjavaju stručnjaci koje je redakcija Nacionala i ove godine angažirala da pomognu pri kreiranju liste, treba tražiti u lancu trgovina Konzum. Trgovina je, naime, i ove godine među isplativijim gospodarskim djelatnostima u Hrvatskoj, a kako se novi financijski rekordi bilježe i na europskim burzama, znatan je broj hrvatskih poduzetnika svoju imovinu, ako ne uvećao, barem zaštitio konzervativnim ili pametnim ulaganjem u inozemne dionice. Zahvaljujući neprekinutom rastu vrijednosti nekretnina koji se nastavio i ove godine, uz dionice, mnogobrojni su hrvatski bogataši svoj imetak osigurali i kupnjom nekretnina. Osim kao osiguranje, međutim, nekretnine mogu postati i temeljem za razvoj novog kapitala, o čemu najbolje svjedoči HOTO toranj što ga je u Savskoj ulici podigao Tomislav Horvatinčić. Tek što je dovršen, toranj je iznajmljen T-HT-u koji Horvatinčiću plaća najamninu oko 500.000 eura na mjesec, a kako hrvatske tvrtke budu rasle i na domaće tržište u sve većoj mjeri budu prodirale i strane korporacije, tako će, kako se očekuje, rasti i potreba za ovako ekskluzivnim poslovnim prostorima. Takav trend prepoznao je i Zdravko Mamić koji se, nakon izgubljenih milijuna što ih je uložio u NK Dinamo, odlučio svoj kapital plasirati u poslovni neboder koji bi trebao biti izgrađen u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici. No Mamić je na kraju odustao od gradnje i svoj dio zemljišta prodao partneru Josipu Kordiću. Rastu vrijednosti nekretnina, uz to, u znatnoj je mjeri pridonijela i izgradnja autoceste koja je približila nekad udaljene dalmatinske gradove.

Uz trgovinu, ulaganja u nekretnine i burzovni boom što je uslijedio nakon stabilizacije na svjetskom tržištu kapitala, koje je do 2003. prolazilo kroz agoniju uzrokovanu obračunom svjetskih velesila s terorizmom, sve veća ulaganja uočljiva su i u turizam. Znakovito je, primjerice, da se na turizam odlučila fokusirati i Adris grupa, kojoj najveći dio zarade donosi upravo duhanska industrija na koju u Hrvatskoj imaju monopol.

Ove godine, baš kao i prethodnih, imetak najbogatijih Hrvata sve se češće temelji na transparentnim aktivnostima čije je financijske rezultate stoga moguće i točnije procijeniti, iako je teško doći do pouzdanih pokazatelja o nečijem bogatstvu. Lista najbogatijih Hrvata koju, prema uzoru na časopis Forbes, već petu godinu objavljuje Nacional, pokazuje se tako iz godine u godinu sve boljim pokazateljem kretanja na domaćem tržištu. Prateći poslovanje i financijske rezultate gospodarstvenika koji imaju najsnažniji utjecaj na razvoj i poslovanje u Hrvatskoj, moguće je tako uočiti i koje su gospodarske grane u porastu, a koje prolaze kroz krizu kao što je to posljednjih godina slučaj s mljekarskom industrijom.

1. (2.) Ante Vlahović ? 299 milijuna eura
Nakon što je prethodnih godina bio među prvih pet, predsjednik Adris grupe i hrvatski duhanski kralj zasjeo je na prvo mjesto liste bogataša i tako smijenio Ivicu Todorića. Adris grupa u kojoj je najveći dioničar lani je dobro poslovala, iako nije ostvarila velik rast u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, Uprava je prvi put odlučila isplatiti dividendu iz zadržane dobiti prijašnjih godina u iznosu od 73 milijuna kuna. Lani je na Zagrebačkoj burzi dionica Adris grupe bila prva po prometu i jedna od najkvalitetnijih. U prošloj godini cijena dionice Adrisa porasla je za više od 23 posto, za koliko je otprilike danas veće Vlahovićevo bogatstvo. Nije nevažno da je Vlahović i veliki kolekcionar umjetnina, čija je vrijednost teško procjenjiva, a rast bogatstva postigao je i na ulaganju u istarske nekretnine čija je vrijednost lani znatno skočila. Iako se Uprava na čelu s Vlahovićem odlučila riješiti duhanskog biznisa i fokusirati se na turizam i eventualno prehrambenu industriju, Adrisu veliku većinu zarade i dalje donosi TDR. Od 2,8 milijardi kuna prihoda, na cigaretama je ostvareno 2,2 milijarde. Pametna politika i jako lobiranje produljili su Adrisov monopol u Hrvatskoj do danas, a TDR je i dalje jak regionalni igrač. U narednim godinama očekuje se velika ekspanzija Adrisa u turizmu. Lani je dosegnut maksimalan rast s postojećim kapacitetima pa su iz Adrisa najavili da će u turistički dio poslovanja do 2009. investirati više od 2 milijarde kuna.

2. (1.) Ivica Todorić ? 270 milijuna eura (270 milijuna eura);
Bogatstvo vlasnika najvećeg privatnog koncerna u Hrvatskoj ostalo je nepromijenjeno. Agrokor je u prošloj godini imao standardan rast, njegove najjače tvrtke Konzum, Ledo, Jamnica i Zvijezda zadržale su čvrstu tržišnu poziciju, a Todorić se poslovno proširio i na Mađarsku kupnjom manjih tvornica sladoleda i mineralne vode. No nedavno priključenje posrnulih PIK Vrbovca i Belja sustavu Agrokor uzrokovalo je pad međunarodnog rejtinga Todorićeva koncerna, što bi mu moglo poskupjeti buduće kredite. Ipak, kompanija je stabilna unatoč golemim ulaganjima i sprema se postojeći kredit zamijeniti drugim s povoljnijom kamatom.

3. (3.) Enver Moralić ? 250 milijuna eura (200 milijuna eura);
Samozatajni vlasnik PPK Kutjevo sa 7500 hektara oranica, voćnjaka, lovišta i vinograda, zatim gospodarskog dobra Božjakovina, dvorca Štakorovec blizu Sv. Ivana Zeline i Vile Račić u Cavtatu dodatnih je 50 milijuna eura lani zaradio pametnim ulaganjem u vrijednosnice i nekretnine u inozemstvu (Slovenija ? golemi vinograd Brič kod Portoroža), gdje su burze doživjele velik procvat. U Kutjevu je proizvodnju podigao na šest milijuna litara Kutjevačke graševine godišnje. Taj inženjer agronomije sve se rjeđe bavi poslovanjem petrokemijske tvrtke Kemokomplex iz Frankfurta, preko koje je i ostvario najveći dio bogatstva trgujući ruskom naftom i naftnim derivatima 80-ih i 90-ih godina. Poslovno je blizak s ruskom naftnom kompanijom Lukoil, pa su mu u prilog išli i događaji koji su doveli do posrnuća Jukosa i Lukoilova preuzimanja primata na ruskom naftnom tržištu, čije je vodstvo ostalo u dobrim odnosima s Kremljem, gdje i sam ima vrlo utjecajne prijatelje. Povučeni Moralić uporno izbjegava kontakte s medijima i gotovo se nikada ne pojavljuje u javnosti. Svojedobno se zbog ambicije da preuzme hrvatski petrokemijski lanac našao u žestokom sukobu s tadašnjim potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem i premijerom Račanom, koji su ga izigrali na isti način kao što je to svojedobno učinio Franjo Tuđman kad je zabranio da se njemu proda posrnuli PIK Vrbovec. Ta odluka stajala je PIK Vbovec i državu više od 100 milijuna eura.

4. (4.) Luka Rajić ? 175 milijuna eura
Rajić je zbog stanja u mljekarskoj industriji i neostvarivanja strategije zacrtane prije dvije godine izgubio dio bogatstva, a iznenadnom smjenom Uprave prošle godine, pokazao je da odustaje od strategije koja je Luru trebala prometnuti u vodeću regionalnu prehrambenu kompaniju. Izlet u konditorsku industriju i kupnja tvornice Sloboda nisu donijeli očekivane rezultate, a Lura je odustala od širenja i odlučila se fokusirati na postojeći biznis. No za razliku od prošle godine, kada je čišćena bilanca kompanije, Lura je ove godine poslovala s profitom od 36 milijuna kuna. No neto dobit razvidno je mala s obzirom na ukupne prihode od više od 2 milijarde kuna. Zbog lošeg strateškog pozicioniranja i nezavidne pozicije mljekarske industrije u Hrvatskoj, gdje je proizvodnja mlijeka skupa zbog malih seoskih gospodarstava, cijena dionice Lure izgubila je 40 posto na vrijednosti. Luka Rajić s vremenom se pokazao kao suviše pasivan poduzetnik.

5. (7.) Plinio Cuccurin ? 86 milijuna kuna
Šefu TDR-a, četvrtom najvećem dioničaru Adris grupe, bogatstvo je poraslo za 14 milijuna eura, ponajprije zahvaljujući rastu vrijednosti dionice kompanije. Cuccurin je od početka prošle godine na čelu duhanske divizije Adrisa, još uvijek zlatne koke rovinjskog koncerna. Jedan od najzaslužnijih za niz odličnih financijskih rezultata postignutih prije svega održavanjem monopola na duhanskom tržištu i neutraliziranjem pokušaja BAT-a da u Hrvatskoj napravi znatniji iskorak preko Tvornice duhana Zadar.

6. (3.) Pavo Zubak ? 82 milijuna eura
Zubakov dilerski lanac Auto Zubak lani je ostvario velik rast prodaje pa su i ostale tvrtke iz Zubakova holdinga, koje se bave pružanjem svih usluga vezanih uz automobile, dobro poslovale. Posebno dobar iskorak i ekspanziju Zubak je napravio na tržištu financijskih proizvoda, gdje leasingom financira kupnju vozila iz vlastitog asortimana. Tako su postignuti dobri rezultati PZ Auta, generalnog zastupnika za automobile koje prodaje Zubak, a gdje ima 49 posto vlasništva. Bogatstvo Pave Zubaka ove je godine veće za 8 milijuna eura.

7. (16.) Dubravko Grgić ? 80 milijuna eura (47 milijuna eura);
Većinskom vlasniku osiguravateljskog koncerna Agram prošle je godine bogatstvo poraslo za čak 33 milijuna eura, prije svega zahvaljujući pametnim širenjem na tržištu osiguranja. Lani je koncern Agram imao pet akvizicija – u Hrvatskoj je preuzeo Veritas, Sunce i Atlas osiguranje, a u BiH Sunce i Bosna osiguranje. Okrupnjavanjem i pribrajanjem novih tvrtki holdingu, u sklopu kojeg otprije posluje Euroherc osiguranje, postigao je kumulirajući učinak te preuzeo vodstvo na tržištu obveznog automobilskog osiguranja i opasno načeo poziciju Croatia osiguranja. Najavio je i ulazak u bankarske vode. Grgić je s partnerima, koji su uz njega također znatno podebljali imovinsko stanje, izgradio najefikasniju osiguravateljsku grupaciju u Hrvatskoj, a Agram je postao meta svih globalnih igrača. No Grgić ne razmišlja o prodaji svog poslovnog carstva. Naprotiv, nedavno je najavio širenje na bankarstvo

8. (6.) Žarko Kraljević ? 79 milijuna eura (73 milijuna eura);
Uspostavljanjem novih poslovnih odnosa s velikim trgovačkim lancima, prije svega s Billom, te plasiranjem novih kartičarskih proizvoda, vlasniku Diners Club Adriatica donijelo je prošle godine novih 6 milijuna eura. Kraljević je, uz vlasnika Getroa Vjekoslava Gucića, jedan od najzaslužnijih za to što u djelo nije provedena zabrana rada nedjeljom, što bi sigurno usporilo rast prihoda i njegovoj tvrtki. Lani je u odnosu na 2003. Kraljevićevo bogatstvo poraslo za 23 milijuna eura, ali ponajprije kao posljedica uspješne zamjene dionica Generalturista i Budget rent-a-cara za dionice Dinersa. Pokazalo se to izvanrednim potezom u situaciji kada su Hrvati prema službenim istraživanjima kartičara proglašeni najvećim potrošačima preko kartica u srednjoj i istočnoj Europi.

9. (8.) Branko Zec ? 74 milijuna eura (72 milijuna eura);
Glavnom kontroloru financija Adris grupe bogatstvo je u prošloj godini poraslo kao i Pliniju Cuccurinu. Za razliku od potonjeg, Zec kao osmi po redu dioničar Adrisa, na svom kontu ima dva milijuna eura više nego lani.

10. (10.) Ivan Ergović ? 72 milijuna eura (60 milijuna eura);
Predsjednik i većinski vlasnik Nexe grupe iz Našica, u sklopu koje posluje nekoliko tvrtki za proizvodnju građevinskog materijala, uspješno je širio svoje visokoprofitabilno carstvo prema regiji. U vremenu ekspanzije graditeljstva u Hrvatskoj i okolnim zemljama koncern iz Našica postao je visokoprofitabilan, a Ergović bogatiji u odnosu na prethodnu godinu za 12 milijuna eura.

10. (9.) Dragutin Drk ? 70 milijuna eura (70 milijuna eura)
Vlasnik Vindije iz Varaždina suočen je, kao i vlasnik Lure Luka Rajić, s nepovoljnim trendovima u mljekarskoj industriji. Loša nabavna pozicija skupih sirovina čini industriju mliječnih proizvoda nekonkurentnom na globalnom tržištu, a mljekarsku industriju manje profitabilnom. No za razliku od Rajića, Drk je na vrijeme diversificirao svoje poslovno carstvo, čime je umanjio ukupni učinak krize na mljekarskom tržištu.

11. (novi na popisu) Vjekoslav Gucić ? 66 milijuna eura
Vlasnik Getroa, drugog po snazi trgovačkog lanca u Hrvatskoj, u velikoj je ekspanziji uz potporu EBRD-a. Uz trgovinu, Gucić se želi baviti i hotelijerstvom te je upravo dovršio 50 milijuna kuna vrijednu obnovu hotela Astoria u središtu Zagreba, koji je uspio ubaciti u poznati lanac Best Western.

13. (novi na popisu) Vlado Čović – 62 milijuna eura;
Šibenski poduzetnik, suvlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Zagrebmontaže, u sklopu koje posluje devet tvrtki, spretno je iskoristio prednosti gradnje autoceste Zagreb-Split te preselio tvornicu teških kamionskih prikolica u poslovno-industrijsku zonu Podi kod Šibenika, što mu omogućuje jeftinije poslovanje. Na ulazu u Šibenik izgradio je trgovački centar Dalmare, investiravši 17 milijuna eura, a prostore je dao u najam Konzumu i Merkuru. Kupio je i šibensku Krku, a u Garešnici posjeduje tvornicu visokotlačnih ventila. Bogatstvo je stekao dijelom kao pouzdani kooperant u proizvodnji njemačkih tenkova Tigar, a sudjelovao je u izgradnji najveće svjetske teniske dvorane u Hannoveru i novog stadiona nogometnog kluba Schalke 04. U modernizaciju tvornice prikolica najavio je ulaganje 15 milijuna eura. Čović zajedno s Josipom Stojanovićem želi investirati u Šibenik pa je Gradskoj upravi ponudio partnerstvo u važnim projektima kao što su uređenje samog središta Šibenika, izgradnja javnih garaža sa 1200 parkirnih mjesta i uređenje tržnice na 10.000 četvornih metara.

14. (12.) Anđelko Leko ? 61 milijun eura (55 milijuna eura)
Suvlasnik i direktor hotelijerskog poduzeća HUP Zagreb, svoje bogatstvo ima u vrijednim nekretninama i elitnim zagrebačkim hotelima. Kao vrlo sustavan i oprezan poduzetnik, uspješno je konsolidirao portfelj, što mu je, uz rast cijena nekretnina, donijelo dodatnu zaradu od 6 milijuna eura.

15. (11.) Toni Kukoč ? 59 milijuna eura (57 milijuna eura);
Najbogatiji hrvatski sportaš pred kraj košarkaške karijere potpisao je novi godišnji ugovor s američkim NBA klubom Milwaukee Bucks, vrijedan 3 milijuna dolara i postao bogatiji za 2 milijuna eura.

16. (13.) Zvonko Zubak ? 54 milijuna eura (54 milijuna eura)
Nakon propalih privatizacijskih ambicija i neuspjelog pokušaja političke aktivacije, kontroverzni Zvonko Zubak ostao je u biznisu koji mu je i priskrbio bogatstvo ? trgovina oružjem. Pištolj HS, koji proizvodi njegova tvornica, i dalje se pod brandom Springfield prodaje u Sjedinjenim Državama.

17. (14.) Emil Tedeschi ? 50 milijuna eura (50 milijuna eura);
Bogatstvo vlasnika Atlantic grupe, u sklopu koje posluju Cedevita, Neva i nekoliko distributerskih tvrtki na čelu s Atlantic Tradeom, prošle godine nije doživjelo promjene. Nakon burnog razdoblja velikog rasta, koje je obilježilo nekoliko velikih akvizicija, Tedeschi se trudi da konsolidira portfelj te se intenzivno bavi restrukturiranjem kreditnih obveza.

18. (15.) Marijan Filipović – 49 milijuna eura;
Daleko od očiju javnosti Filipović strpljivo širi svoje drvno carstvo, koje je lani ostvarilo blag, ali stabilan rast. Vlasnik je tvrtke Fininvest Corp. u Gorskom kotaru, najvećeg koncesionara na šume u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Uz Todorića i Žužića, jedan je od rijetkih biznismena koji posjeduju helikopter.

19. (novi na popisu) Boris Mikšić – 46 milijuna eura
Iako mu se većina imovine nalazi u Sjedinjenim Državama, relativno dobar rezultat na predsjedničkim izborima i politička kandidatura na predstojećim lokalnim izborima pokazuju da Mikšić ostatak života namjerava čvrsto vezati uz Hrvatsku. Još jedan detalj nužno ga vezuje uz listu hrvatskih bogataša ? dobar dio novca zaradio je, poput mnogih ovdašnjih tajkuna, poslujući u uvjetima rata u Hrvatskoj početkom 90-ih. Antikorozivnim sredstvima bavi se već više od 20 godina, međutim pravi je kapital stekao pod vrlo sumnjivim okolnostima, dobivši odštetu od osiguravajućeg društva nakon što mu je izgorjela kuća u čijem je podrumu protupropisno miješao visokozapaljive kemikalije. Partner u Hrvatskoj mu je bio Stjepan Tuđman. O njegovu karakteru beskrupuloznog biznismena govori činjenica da je partneru, s kojim je u međuvremenu postao kum, okrenuo leđa u trenutku kada je Tuđmanov utjecaj splasnuo zbog bolesti i smrti njegova oca, pokojnog hrvatskog predsjednika. Vlasnik je tvrtke Cortec i distributerske mreže Sealed Aira.

20. (20.) Goranko i Biserka Fižulić ? 44,5 milijuna eura (41 milijun eura)
Bogatstvo najpoznatijeg trgovačkog bračnog para poraslo je za tri i pol milijuna eura, prije svega zahvaljujući porastu vrijednosti nekretnina u prošloj godini. Naime, vlasnici su niza lokala u elitnim dijelovima zagrebačke Ilice. Znatnu zaradu ostvarila je njihova Magma, najveća tvrtka za prodaju igračaka i jedna od vodećih maloprodajnih tvrtki na području mode i sporta s razgranatom distributivnom mrežom. Dok je u Hrvatskoj uvoz isplativ, Fižulići se ne moraju brinuti za svoje poslovno carstvo.

21. (17.) Radimir Čačić ? 44 milijuna eura (45 milijuna eura);
Imovina bivšeg ministra graditeljstva nije se znatno promijenila od početka prošle godine. Iako je izgubio kontrolu nad državnim infrastrukturnim i građevinskim investicijama, ponajprije nad cestogradnjom i POS-om, u sklopu čega je njegov Coning dobivao jako povoljne poslove, velik dio Čačićeva bogatstva je u dionicama i nekretninama. Samo prema onome što je prijavio u zastupničkoj imovinskoj kartici, Čačić posjeduje dionice vrijedne 12,3 milijuna kuna, a njegova supruga u vrijednosti 948 tisuća kuna. To je, naravno, manji dio bogatstva koji nije prebacio na odvjetnički ured.

22. (25.) Robert Ježić ? 43 milijuna eura
Predsjednik NK Rijeka i suvlasnik švicarske tvrtke Landmark lani je nakon duge borbe od PIF-ova i Hrvatskog fonda za privatizaciju kupio posrnulu petrokemijsku kompaniju Dioki, kojoj politikom restrukturiranja i ponovnog pokretanja zatvorenih pogona na Krku i u Zagrebu sustavno podiže vrijednost. U prilog mu ide konjunktura u toj branši, koja je u kratko vrijeme znatno povećala vrijednost Ježićeve investicije u kojoj mu je pomogla Hypo Alpe Adria Bank.

23. (24.) Željko Kerum – 42 milijuna eura
Najpoznatiji splitski trgovac s više od trideset maloprodajnih objekata vlasnik je splitskih hotela Central i Neva te mnogobrojnih vrijednih nekretnina u Splitu, Dubrovniku i na dalmatinskim otocima. Novac zarađen trgovinom odlučio je investirati u turizam, u prvoj fazi oko 20 milijuna eura. U uvali Trstenik gradi hotel s pet zvjezdica, kupio je i veliku parcelu na Čiovu, gdje će graditi apartmansko naselje, u jednoj od uvala Rogoznice posjeduje zemljište na kojem će graditi marinu i apartmansko naselje, a hotele namjerava graditi u Supetru i u Hvaru. Aktivan je i u stanogradnji pa gradi velike stambene blokove u Zagrebu, Splitu i Zadru, a sprema se ući i u novinsko izdavaštvo. Ulaganje u nekretnine i mudro širenje poslovanja otvaranjem niza trgovačkih kuća Kerumu je donijelo pravo bogatstvo koje, često se slikajući sa svojim ekstravagantnim automobilima i plovilima, nikada nije skrivao. Prošle je godine svoje trgovačko carstvo odlučio ojačati poslovnim ujedinjenjem s još trima regionalnim trgovačkim lancima. Stvaranje NTL-a, čime se izborio za bolje uvjete nabave i veću kontrolu cijena, Kerumu je omogućilo zadržavanje jake regionalne tržišne pozicije u konkurenciji sve prisutnijih stranih lanaca, ali i širenje u gradove gdje nije bio prisutan.

24. (18.) Dragutin Biondić ? 41 milijun eura (43 milijuna eura);
Gubitak od dva milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu uzrokovan je lošim strateškim pozicioniranjem tekstilnog portfelja unutar Heruc grupe, koji je Dragutin Biondić naslijedio od oca. Međutim, uspješno repozicioniranje solidne Centar banke, koju nastoji postaviti u središte poslovnog carstva, najavljuje oporavak Biondićeva imetka. Na privatnom planu, nakon što se razveo od supruge Mirne i ostavio joj kuću na Zelengaju, krenuo je u izgradnju nove kuće na vrhu Pantovčaka, na jednom od najljepših mjesta u Zagrebu.

25. (novi na popisu) Željko Žužić – 40 milijuna eura;
Žužić je još jedno novo lice na listi bogataša. Uz Filipovića, najveći je drvni prerađivač u Hrvatskoj i vodeći proizvođač parketa, a 95 posto proizvodnje izvozi u inozemstvo. Prije nekoliko godina postao je vlasnik tvrtke Šavrić i više koncesija za eksploataciju šljunka u Velikoj Gorici. Svoju moć i poslovnu pronicljivost pokazao je kada je prije godinu dana investirao oko 15 milijuna eura u centar Solidum u zagrebačkom Jankomiru, najveći i najluksuzniji salon namještaja u državi.

26. (novi na popisu) Paško Dodić – 40 milijuna eura
Spretni trgovac plemenitim kovinama i draguljima iz Dubrave, naslijedio je obiteljsku tradiciju. Dodić je poznat i po vožnji najboljih automobila i burnom društvenom životu, a ove se godine prvi put našao među najbogatijim Hrvatima. Dodić zlatom i dragim kamenjem opskrbljuje više od 100 zlatarnica i draguljara u Hrvatskoj. Zapošljava oko pedesetak zlatara u radionici, a dio proizvodnje preselio je i na Mauricijus, gdje je jeftina radna snaga, a postoji dugogodišnja zlatarska tradicija. Uz zlato, Dodić se prije dvije godine počeo baviti i rent-a-carom te je s Milanom Lučićem od Franje Tomića kupio franšizu Sixt rent-a-cara, jednog od najvećih na svijetu. Zahvaljujući spretnom menadžeru Dennisu Gudasiću, u svega dvije godine Sixt je postao najveći rentijer automobila u državi te svojim vlasnicima donio znatan profit.

27. (novi na popisu) Josip Stojanović – 39 milijuna eura
Šibenski poduzetnik novi je na listi najbogatijih Hrvata. Novac je zaradio kao vlasnik uspješne tvrtke Jolly JBS sa 11 trgovačkih centara u Šibensko-kninskoj županiji. Tvrtka je dio trgovačke grupacije CBS, koja se nedavno ujedinila s grupacijom NTL te tako postala jedan od tri najjača trgovačka lanca u državi. Jedan je od najvećih investitora u grad Šibenik i vlasnik tamošnjeg trofejnog ženskog košarkaškog kluba, a namjerava graditi veliku polivalentnu sportsku dvoranu kapaciteta 2500 mjesta. Stojanović je vlasnik najskupljeg automobila u Hrvatskoj, McLarenova Mercedesa SLR, koji je platio 600.000 eura (prije dva tjedna isti je automobil u Zagreb dovezao i Davor Šuker).

28. (19.) Goran Ivanišević ? 38 milijuna eura (42 milijuna eura);
Imetak najslavnijeg hrvatskog tenisača u prošloj godini otopio se za četiri milijuna eura. Razlog su ponajprije nespretna ulaganja i odabir loših poslovnih savjetnika.

29. (21.) Zdravko Pevec – 36 milijuna eura (35 milijuna eura)
Širenjem prodajnog asortimana u svom trgovačkom lancu ovaj je bjelovarski poduzetnik stabilizirao svoju tržišnu poziciju, što mu osigurava stabilan rast. Zadržao je kontinuirano širenje poslovnog carstva uz svoj veliki osobni, ali i suprugin angažman. U usporedbi s lanjskom godinom, bogatstvo mu je veće za milijun eura.

30. (29.) Darko Ostoja ? 34,5 milijuna eura (25 milijuna eura)
Ovaj majstor kuponske privatizacije najbolji je primjer kako procvat burzi može utjecati na povećanje privatnog bogatstva. Darko Ostoja lani je Robertu Ježiću prodao udjele svog PIF-a u Diokiju i Kemikalijama. Daljnja Ostojina koncentracija na turizam uslijedila je nakon odvajanja od donedavnog partnera Georga Eltza u SN holdingu. Ostoja je preuzeo turistički portfelj, dok je Eltzu pripalo vođenje investicijskog biznisa. Strelovito su rasle dionice Dom fonda, koji je potkraj prošle godine vrijedio oko 1,4 milijarde kuna. Vrijednost imovine podebljao je zbog porasta cijena nekretnina.

31. (22.) Josip Kordić ? (lanjski 34 milijuna eura)
“Self made man” svoju je poslovnu karijeru počeo zidarskim obrtom u Velikoj Gorici. Od partnera Zdravka Mamića kupio je i drugi dio zemljišta za gradnju poslovnog tornja u Vukovarskoj te zemlju za gradnju prema Velikoj Gorici. Nije imao većih investicija u prošloj godini. Ima velik problem na Hvaru, gdje mu žele porušiti veliku kuću za koju lokalne vlasti tvrde da nema sve potrebne dozvole.

32. (novi na popisu) Juroslav Buljubašić – 32 milijuna eura;
Buljubašić je splitski poduzetnik, potpredsjednik HUP-a i jedan od najmoćnijih ljudi u Dalmaciji. Vlasnik je i suvlasnik desetak splitskih kompanija, od kojih je najpoznatija brodarska tvrtka SEM Marina. Koliko je moćan govori podatak da se nakon višemjesečne borbe s državnom upravom i državnim monopolistom Jadrolinijom uspio izboriti za raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije na vrlo profitabilnu trajektnu liniju Split-Supetar, na kojem je jedini ponuditelj. U tome mu je navodno pomogao i premijer Sanader. Dio bogatstva zaradio je lukavim ulaganjem u nekretnine.

33. (32.) Davor Štern ? 30 milijuna eura
Nekadašnji predsjednik Ine i današnji uspješni konzultant u naftnom biznisu odlično je iskoristio prošlogodišnje burzovne rekorde. Mudrim ulaganjem na stranim tržištima, što mu omogućuju dobre veze s međunarodnim financijskim krugovima, podigao je u prošloj godini stanje svog imetka za sedam milijuna eura. Dobar dio svog bogatstva Štern ima i u nekretninama.

34. (23.) Stipe Gabrić Jambo ? 29,5 milijuna eura
Neokrunjeni kralj neretvanske doline lanjskim izbacivanjem iz HDZ-a i gubitkom političke baze na nacionalnoj razini ostao je izoliran u Metkoviću, gdje je danas gradonačelnik. Smanjenje opsega Gabrićeva poslovanja kompenzirale su cijene nekretnina na obali u koje je ulagao proteklih godina.

35. (28.) Braco Radovanović ? 29 milijuna eura
Dobra prodaja vozila iz grupacije Daimler Chrysler osigurala je vlasniku tvrtke Euroline povećanje vrijednosti imovine za četiri milijuna eura. Tomu je dijelom pridonio novoosnovani centar za rabljena vozila, kao i vrlo dobar i agilan marketing te ustrojenost njegova poduzeća prema normama Europske unije.

36. (26.) Mirko Grbešić ? 28 milijuna eura
Širokobriješki poduzetnik, vlasnik Mepasa i Saponije iz Osijeka, lani je postao vlasnik splitske trgovačke kuće Brodomerkur, čijih je 57 posto dionica platio oko 53 milijuna kuna. Posao mu i dalje ide stabilno.

37. (36.) Milan Artuković ? 27,5 milijuna kuna
Razdruživanjem s nekadašnjim partnerima s kojima je privatizirao Franck, Artuković je preuzeo 77 posto vlasništva najvećeg proizvođača kave i grickalica u Hrvatskoj. Franck na čelu s Artukovićem već godinama ostvaruje solidan rast, bez obzira na nepovoljna kretanja na svjetskom tržištu kave. Cijena za koju je Artuković preuzeo Franck bila je unaprijed određena partnerskim ugovorom i ostala je tajna. Vrijednost transakcije nije ovisila o kretanju cijene dionice Francka na burzi, koja se popela do 1200 kuna. Procjenjuje se da je Artukovićevo bogatstvo lani poraslo za dodatnih osam milijuna eura.

38. (27.) Branko Roglić ? 27 milijuna eura
Zbog mudrog ulaganja u nekretnine, zastupnik multinacionalne kompanije Proctor & Gamble za Hrvatsku, BiH i Sloveniju, vlasnik tvornice baterija Croatia i tvrtke Laura, zastupnika najpoznatijih marki parfema, oplodio je dio svog bogatstva koje je poraslo za oko milijun eura.

39. (novi na popisu) Marijan Primorac 26 milijuna eura;
Bogatstvo je stekao kao duhanski zastupnik TDR-a u BiH, a oplodio ulaganjem u lanac hotela u Makarskoj i otvaranjem Prve sportske kladionice, koju danas nudi na prodaju za oko 55 milijuna kuna. Široj je javnosti poznatiji kao otac maloljetnog sina koji je u središtu Makarske vozeći skupocjeni automobil usmrtio dvije djevojčice.

40. (30.) Franjo Tomić ? 25,5 milijuna eura
Generalni zastupnik vozila BMW i Land Rovera za Hrvatsku i BiH lani je imao stabilan rast i čistu dobit od 1,5 milijuna eura. Zahvaljujući kvaliteti i novom dizajnu BMW vozila te jako dobrom marketingu, ove godine Tomić će još više povećati čistu dobit. U tome će mu najviše pomoći novi modeli BMW 3 i BMW 5, koji predstavljaju pravo osvježenje na tržištu. Tomić i dalje većinu vremena provodi u Njemačkoj, gdje je razvio biznis s klimatizacijskim sustavima.

41. (37.) Ivić Pašalić ? 25 milijuna eura
Lanjsko predviđanje Nacionala obistinilo se i nekadašnji politički moćnik lani se pojavio kao građevinski investitor. Iako se mislilo da mu se zbog daljnje političke marginalizacije bogatstvo istopilo, Pašalić je novac koji je stekao 90-ih pametno ulagao na vanjskim burzama i u domaće nekretnine, što mu je donijelo dodatnih sedam milijuna eura.

42. (46.) Tomislav Horvatinčić ? 24,5 milijuna eura
Najveći građevinski investitor u Hrvatskoj samo je s HOTO tornjem u Savskoj ulici u Zagrebu, koji je iznajmio T-HT-u, zaradio čistih 10 milijuna eura. Horvatinčić je pokazao da ulaganje u nekretnine može biti i odlična osnovica za razvoj novog kapitala. Pri kraju mu je projekt izgradnje zatvorenog naselja HOTO vile kod Samobora, sa 174 stana veličine od 60 do 150 četvornih metara. Prodaja stanova u tom naselju ide mu jako dobro. Prošle je godine ukupno zaradio 15 milijuna eura.

43. (33.) Vladimir Zagorec ? 24 milijuna eura
Zbog tragičnog slučaja izgubio je 750.000 eura, koliko je platio otmičarima svoga sina, ali to je nadoknadio i dodatno zaradio tri milijuna eura dobrim ulaganjima preko vanjskih banaka i financijskih savjetnika. Trenutačno u Istri gradi sustav podzemnih garaža. Izgubio je natječaj za kupnju zemljišta na Šalati, što mu je mogla biti nova velika investicija.

44. (35.) Vladimir Smolec ? 21 milijun eura
Vlasnik Digitela uspio je razviti impresivnu marketinšku mrežu u Hrvatskoj i izboriti se za najunosnije klijente. T-HT je Digitelov klijent, a lani je samo na rebranding potrošio 18 milijuna eura. Dio kolača pripao mu je i od prodaje Nove TV. Ulazi u posao TV produkcije s EPH.

45. (novi na popisu) Boris Vidić ? 20 milijuna eura
Pioniru kurirskih službi u Hrvatskoj svojedobno je nuđeno 40 milijuna eura za City Express, gdje je polovični vlasnik. Razgranati posao po svim većim gradovima Hrvatske Vidiću donosi više nego dobru zaradu, no zbog institucionaliziranog monopola Hrvatske pošte, upitan je opstanak na tržištu. Ipak, uspio se izboriti, barem privremeno, za odgodu novog zakona koji bi ga uništio.

46. (31.) Hrvoje Petrač ? 18,5 milijuna eura
Nepravomoćno osuđeni tajkun posljednjih je godinu dana u bijegu pa ne razvija poslove, a prodao je Atlas osiguranje Agramu za 7 milijuna eura. Zbog tog zastoja u razvoju poslova, procjenjuje se da je prošle godine izgubio 5 milijuna eura.

47. (34.) Ninoslav Pavić ? 18 milijuna eura
Procjenjuje se da je zbog internih konflikata vrijednost Pavićeva novinskog koncerna Europapress holdinga znatno pala. Dio izgubljenog novca nadoknadio je prodajom Nove TV, čiji je dio dobio na temelju tajnog ortačkog ugovora, te ulaganjem u nekretnine. Dijelom je bio prisiljen isplatiti svoje tajne ortake poput Miroslava Kutle. S marketinškim koncernom Digitel potkraj prošle godine osnovao je produkcijsku kuću. Zbog ulaganja u novi tabloid i Slobodnu Dalmaciju, kao odgovor Styriji, Pavić bi mogao izgubiti dio svoga vlasništva u EPH.

48. (38.) Davor Šuker ? 17 milijuna eura;
Iako je s Dinom Pokrovcem menadžer nekolicini talentiranih nogometaša, lani nije ostvario znatniji transfer, a prelazak Nike Kranjčara u Hajduk samo je ulog u prodaju tog igrača u inozemstvo ove ili iduće godine. Propao mu je projekt Nogometna akademija.

49. (41.) Zvonimir Boban ? 16 milijuna eura
Nekad najbolji hrvatski nogometaš, dugogodišnji igrač AC Milana, posljednju se godinu posvetio akademskoj karijeri. Nakon gubitka u 2003., bogatstvo mu se lani oporavilo za dva milijuna eura, prije svega zahvaljujući procvatu tržišta kapitala u svijetu.

50. (44.) Franjo Luković ? 13,2 milijuna eura;
Dugogodišnje čelno mjesto u vodećoj hrvatskoj bankarskoj kući, Zagrebačkoj banci, omogućilo je Lukoviću višestruku oplodnju kapitala te dobivanje novih dionica kao bonus za izvrsno poslovanje. Prošle je godine pametno ulagao u nekretnine i vrijednosnice što mu je donijelo zaradu od 2,2 milijuna eura.

OTPALI
1. (40.) Ivan Ćaleta ? 13 milijuna eura;
Prodajom Nove TV Ćaleta je izgubio zlatnu koku koja je njegovu marketinškom carstvu donosila veliku zaradu. Pristanak na prodaju televizije nad kojom je vremenom preuzeo kontrolu, potpisao je u bolničkom krevetu nakon vatrenog upozorenja.

2. (-) Juraj Hrvačić – 12 milijuna eura;
Medijski magnat, vlasnik vrlo slušanih radijskih postaja Obiteljskog i Narodnog radija, lani je dobio gradsku TV koncesiju za emitiranje programa zagrebačke televizije Z1. Suvlasnik je produkcijske kuće i agencije za proizvodnju radijskog i TV programa Media servis, glazbeno-produkcijske kuće Hit records i marketinške agencije Marketing FM. Sve njegove tvrtke smještene su u novom multimedijalnom centru u Buzinu, u koji je uložio 35 milijuna kuna.

3. (43.) Zdravko Mamić ? 11,5 milijuna eura;
Fijaskom Dinama otišao je iz Uprave kluba, čime je izgubio kontrolu nad prodajom igrača. Teško će vratiti tri milijuna eura koje je navodno uložio u klub. Međutim, gubitak kompenzira ulaganjem u nekretnine u Zagrebu, a prodao je i tvrtku Česma iz Bjelovara.

4. (-) Miroslav Blažević – 11 milijuna eura;
Dugogodišnji uspješni nogometni trener s međunarodnom karijerom kapital je stekao pametnim i konzervativnim ulaganjem. Oporavak svjetskog tržišta kapitala i njemu je donio znatnu dobit prošle godine. Poznat je kao vrlo štedljiv čovjek.

5. (-) Anto Nobilo – 10 milijuna eura;
Veliku zaradu omogućio mu je dugogodišnji braniteljski staž na Haaškom sudu, gdje je po godini zarađivao oko pola milijuna eura. Angažiran je u unosnim poslovima oko imovinskopravnih problema s prognaničkom srpskom imovinom.

6. (-) Stjepan Fiolić ? 9,5 milijuna eura
Vlasnik mesne industrije i jedan od glavnih financijaša vladajućeg HDZ-a, prema prikazu imovinskih kartica, najbogatiji je zastupnik u Hrvatskom saboru. U imovinskoj kartici navodi stočarsku farmu, poslovni pogon od 6640 četvornih metara, pet poslovnih prostora i poljoprivredne strojeve. Vlasnik lanca od dvadesetak mesnica lani je, prema nekim pokazateljima, imao promet od 84 milijuna kuna.

7. (47.) Miomir Žužul ? 9 milijuna eura
Vjeruje se da je donedavnom ministru vanjskih poslova vrijednost imovine stagnirala zbog političkog angažmana. Nakon nedavnog odstupa, imat će priliku povećati imovinu kroz dobro uhodani lobistički posao.

8. (49.) Miroslav Kutle ? 7 milijuna eura
Još jedan progonjeni tajkun podebljao je gotovinu isplatom od kupoprodajne transakcije Nove TV. Također, Ninoslav Pavić isplatio mu je manji dio dugovanja proistekao iz tajnih ortačkih ugovora.


1. William Gates III., SAD, Microsoft, 46,5 milijardi USD
2. Warren Buffet, SAD, Berkshire Hathaway, 44 milijarde USD
3. Lakshmi Mittal, Indija, čelik, 25 milijardi USD
4. Carlos Slim Helu, Meksiko, telekomunikacije, 23,8 milijardi USD
5. Princ Alwaleed Bin Talal Alsaud, Saudijska Arabija, investicije, 23,7 milijardi USD
6. Ingvar Kamprad, Švedska, Ikea, 23 milijarde USD
7. Paul Allen, SAD, Microsoft i investicije, 21 milijarda USD
8. Karl Albrecht, Njemačka, supermarketi Aldi, 18,5 milijardi USD
9. Lawrence Ellison, SAD, Oracle, 18,4 milijardi USD
10. S. Robson Walton, SAD, trgovine Wal-Mart, 18,3 milijarde USD

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika