POA je utvrdila da je Vera u Hrvatskoj (lijevo na slici) koordinirano djelovao suprotno interesima Hrvatske, manipulirajući zajedno s britanskim špijunima i novinarom Globusa Gordanom Malićem u slučaju GotovinaNiko Lozančić, predsjednik Federacije BiH, potvrdio je prije nekoliko dana bosanskim medijima da je Zdravku Kneževiću, glavnom tužitelju Federacije BiH, naredio da hitno ponovo istraži pozadinu ubojstva doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara. U istom zahtjevu Lozančić je od Kneževića zatražio i da hitno istraži tko je nezakonito isplatio 250.000 eura Oscaru Veri, američkom obavještajcu koji je bio umiješan u istragu Leutarova ubojstva, koja je završila fijaskom, vjerojatno zbog namjernih manipulacija Oscara Vere.

MANIPULACIJA U ISTRAZI Veri se na teret stavlja da je zanemario informacije koje su mogle dovesti do ubojica Joze Leutara VERIN DOPRINOS HVATANJU GOTOVINE Zbog novca utrošenog u potrazi za Gotovinom, protiv Ranka Ostojića podignuta je kaznena prijava IGNORANCIJA ISTRAŽITELJA Istražiteljima se 2000. javio pripadnik podzemlja koji je tvrdio da iza atentata stoji Izetbegovićev sinLozančićev zahtjev posredno baca novo svjetlo i na spornu prezentaciju bivšeg ravnatelja POA-e Franje Tureka, koja je upozorila na britanske špijunsko-medijske manipulacije u Hrvatskoj u vezi s Gotovinom. Turekova prezentacija dijelom se također bavila sumnjivim aktivnostima Oscara Vere, u Hrvatskoj povezanog s parapolicijskim timom bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića, koji je mjesecima navodno tražio odbjeglog generala Antu Gotovinu i te aktivnosti financirao iz crne blagajne hrvatskog MUP-a.

Epilog istražnih aktivnosti kojima je koordinirao Oscar Vera i u Hrvatskoj i u BiH je isti: novac iz državnih proračuna dviju zemalja vjerojatno je završio u privatnim džepovima Oscara Vere i njegovih terenskih kolega iz britanske špijunske službe MI6, a istrage su im propale. Po svemu sudeći, propale su jer su Vera i suradnici manipulirali dokazima radi prikrivanja istine, koja tada vjerojatno nije bila kompatibilna s britanskim vanjskopolitičkim interesima u ovoj regiji, a posredno ni s interesima britanskog globalnog saveznika SAD-a.

POA raspolaže podacima da je Oscar Vera rođen 25. kolovoza 1949., da je djelatnik američke vojne obavještajna službe DIA te da se deklarira i kao pripadnik Pentagona (ministarstva obrane SAD-a). Zbog uloge u slučaju Leutar promaknut je u savjetnika zapovjednika SFOR-a u BiH.

POA je utvrdila da je Vera u Hrvatskoj koordinirano djelovao suprotno interesima Hrvatske, manipulirajući zajedno s britanskim špijunima i novinarom Globusa Gordanom Malićem u slučaju Gotovina. POA je utvrdila da je od 1999. do 2004. Vera 119 puta neprijavljeno dolazio u Hrvatsku, iako nije imao mandat za rad u Hrvatskoj, da je često kontaktirao s bivšim ravnateljem policije Rankom Ostojićem i plasirao lažne teze o skrivanju Gotovine u Hrvatskoj, što je poslužilo Britaniji da inicira kampanju zemalja EU da se odgode pristupni pregovori s Hrvatskom.

Zbog sumnjivog trošenja novca za potragu za odbjeglim Gotovinom u Hrvatskoj je podnesena kaznena prijava protiv Ostojića. Slučaj je trenutačno u ladicama glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i vjerojatno nikad neće doživjeti pravosudni epilog zbog straha hrvatske Vlade od bijesa britanskih političara, koji žele izbjeći radi početka pristupnih pregovora s EU. Kad bi se taj slučaj pred sudom ipak otvorio, najvjerojatnije bi se pokazalo da je POA prepoznala sumnjive aktivnosti stranih špijuna u regiji, a možda bi se doznalo i koliko je hrvatskog novca za svoje sumnjive aktivnosti prisvojio Oscar Vera.

Za razliku od Hrvatske, gdje se o tom iznosu još uvijek samo nagađa, u BiH su okolnosti drukčije. Visoki policijski izvor iz BiH za Nacional je potvrdio da postoje dokazi kako je upravo Veri radi troškova istrage slučaja Leutar nezakonito isplaćeno 250.000 eura, pa bi prošlotjedni zahtjev Nike Lozančića u susjednoj BiH mogao biti i kraj Verine “istražiteljske” karijere u regiji.

U središtu pozornosti bosanskohercegovačke javnosti Vera se nije našao zbog hira predsjednika Federacije BiH Nike Lozančića. Lozančić je zahtjeve o slučaju Leutar, koji se posredno tiču i Vere, poslao zbog inicijative Bogomira Barbića, hrvatskog zastupnika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. On je u studenome javno zatražio od MUP-a Federacije da ponovo otvori slučaj Leutar i istraži tko je u sklopu istrage u slučaju Leutar isplatio 250.000 eura anonimnoj osobi povezanoj s UN-om u BiH.

Jozo Leutar, doministar unutarnjih poslova Federacije BiH, preminuo je 21. ožujka 1999. od posljedica eksplozije bombe koju su nepoznati počinitelji pet dana prije postavili u njegov službeni automobil u Sarajevu. Njegovo ubojstvo ozbiljno je destabiliziralo ionako osjetljive političke prilike u toj zemlji. Vlada Federacije BiH nakon Leutarova ubojstva raspisala je nagradu od milijun maraka za pouzdane informacije o atentatu. U istragu je bio uključen američki FBI, više bosanskih sigurnosnih službi, a naknadno se doznalo da je u tom slučaju glavni istražitelj Jacquesa Kleina, tadašnjeg šefa UN-a u BiH, bio upravo Oscar Vera.

Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu ubrzo je za Leutarovo ubojstvo optužilo tzv. hrvatsku šestoricu ? Ivana Andabaka, Dominika Ilijaševića Comu, Zorana Bašića, Željka Ćosića, Jedinka Bajkušu i Marija Miličevića. Riječ je o šestorici ljudi koje su osnovano povezivali s kriminalnim aktivnostima i ratnim zločinima, postojale su legitimne indicije da im je Leutar ušao u trag, pa su ga navodno zato željeli likvidirati.

Slične motive za Leutarovo ubojstvo mogli su imati i mafijaški krugovi bošnjačke nacionalnosti u BiH oko Ismeta Bajramovića, koji su i u ratu i poslije u kriminalnim aktivnostima surađivali sa svojim vojnim neprijateljima. Nikoga u BiH ne bi začudilo da je istraga Leutarova ubojstva rezultirala temeljitom rekonstrukcijom podzemnih trgovačkih i financijskih veza između dijela hrvatskoga HDZ-a BiH i dijela muslimanske SDA.

Te podzemne veze nikad nisu bile temeljito rekonstruirane, jer se optužnica fokusirala isključivo na hrvatsku šestoricu. Naknadno se pokazalo da se optužnica protiv njih temeljila isključivo na iskazu Merima Galijatovića, zaštićenog svjedoka, višestrukog prijestupnika, kriminalca i zatvorenika koji sada služi kaznu zbog silovanja. On je za svoje lažno svjedočenje i informacije kojima je navodno raspolagao dobio oko 135.000 eura.

Suđenje u slučaju Leutar okončano je u studenom 2002. oslobađajućim presudama za optuženike, koje je potvrdio i Vrhovni sud Federacije BiH. Stvarni organizatori i izvršitelji atentata nisu nikada otkriveni.

Nedugo nakon završetka suđenja Televizija Federacije BiH je u Dnevniku i emisiji Pogledi, središnjim informativnim emisijama, optužila obavještajne službe zapadnih zemalja da su smišljeno opstruirale istragu, te da su osobe koje su odlučivale o isplatama novca iz nagradnog fonda Vlade Amerikanac Oscar Vera i britanski pukovnik SAS-a Hector Goolan. Ti su navodi sve donedavna ostali u sjeni oštrih lokalnih političkih prepucavanja.

Upravo se Oscaru Veri stavljalo na teret da je iz nepoznatih razloga zanemario informacije koje su istragu mogle odvesti u drugom smjeru. Nacional je još u rujnu 2000. prenio tvrdnje predstavnika HDZ-a BiH da se istražiteljima IPTF-a (tadašnje međunarodne policije u BiH), privučen obećanom nagradom od milijun maraka za informacije koje bi mogle odvesti do Leutarova ubojice, javio Arman Jašarević, pripadnik sarajevske mafije pod kontrolom Ismeta Bajramovića. Jašarević je IPTF-u ispričao da je Leutara likvidirao Bajramović po narudžbi Bakira Izetbegovića, sina pokojnog predsjednika SDA Alije Izetbegovića.

Jašarević je ispričao da je desetak dana uoči Leutarova ubojstva bio s Ismetom Bajramovićem u kafiću Estrada, kad je nazvao Bakir Izetbegović. Osim samog Jašarevića, navodno su još četiri osobe čule da je Izetbegovićev sin nudio 100.000 maraka za Leutarovu likvidaciju, jer se razgovaralo preko speakerphonea.

Jašarević je IPTF-u ispričao da je Bajramović suradnik muslimanskog AID-a, koji s Izetbegovićevim sinom i nekim bivšim ministrima unutarnjih poslova BiH kontrolira trgovinu drogom. Pritom Bajramović funkcionira i kao veza s hercegovačkim partnerima iz hrvatskog podzemlja. Bajramović je navodno likvidirao Leutara da prikrije svoje kriminalne poslove. Jašarevićeve su tvrdnje poslije posve zanemarene, što je navodno dovelo i do podjele u istražiteljskom timu IPTF-a, koji su iz protesta napustili policajci Mike Flaningan i Patric Tulli.

Zanimljivo je i da je 2002. Munir Alibabić izjavio za Vjesnik da ima saznanja da iza atentata na Leutara stoje radikalni muslimansko-fundamentalistički i mudžahedinski elementi. Alibabić je otprilike u isto vrijeme smijenjen s mjesta šefa Federalne obavještajne službe FOSS. Naknadno će se ispostaviti da su smjenu montirali lokalni obavještajni kadrovi pod kontrolom britanskih špijuna. Poslije ga je FOSS nezakonito prisluškivao i o tome nezakonito informirao visokog predstavnika UN-a za BiH Paddyja Ashdowna.

U svjetlu novih okolnosti, moglo bi se dogoditi da glavni tužitelj Federacije BiH samog Oscara Veru zamoli da mu objasni je li i zašto zanemario te navode u prijašnjoj istrazi. Za Veru je posebno neugodno to što je visoki policijski izvor iz BiH za Nacional potvrdio da je na inzistiranje Jacquesa Kleina Vlada Federacije BiH uplatila na Verin privatni račun u Reiffeisen banci 250.000 eura. Državni novac 27. travnja 2001. prebačen je iz Ministarstva financija u MUP Federacije BiH, a potom je na isplatnici MUP-a napisano da je novac na račun Oscara Vere uplaćen “za potrebe UN-a”.

Od milijun maraka nagradnog fonda na računu MUP-a ostalo je samo 262.000 maraka koje će se vratiti u državni proračun. Predsjednik Federacije BiH Niko Lozančić zatražio je i hitne odgovore na pitanje tko je dopustio isplatu tog novca iz budžeta i na osnovi kojih propisa.

Visoki policijski izvor za Nacional je potvrdio da se “u to vrijeme morao poštovati zahtjev međunarodnih predstavnika koji su inzistirali na uplati pola milijuna maraka radniku UN-a”, te da nisu važne osobe koje su u to vrijeme morale potpisati nalog za isplatu pola milijuna maraka, “jer su oni samo izvršili naredbu tadašnjeg šefa UN-a za BiH Jacquesa Paula Kleina koji je bio aktivno uključen u istragu o Leutarovu ubojstvu”.

Glavni tužitelj Federacije BiH Zdravko Knežević potvrdio je za Nacional da tužiteljstvo raspolaže podacima na osnovi kojih je moguće odgovoriti na neka pitanja koja mu je u pismu postavio predsjednik Lozančić, ali da je pokrenut postupak za prikupljanje i drugih činjenica, na osnovi kojih će se moći dati kompleksan odgovor predsjedniku. O saznanjima tužiteljstva Knežević nije htio govoriti jer “ne bi bilo uputno da predsjednik Federacije BiH odgovore na pojedina pitanja doznaje iz sredstava javnog informiranja”.

Nedžad Vejzagić, šef ureda za informiranje MUP-a Federacije BiH, izjavio je za Nacional da u ovom slučaju Vlada Federacije BiH više nema nikakve ingerencije, jer je početkom godine Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo zatražilo ponovnu istragu i suđenje za ubojstvo Joze Leutara. Kantonalno tužiteljstvo osnovalo je poseban tim za analizu podataka prethodne istrage. Zadatak tima je analizirati dosadašnju istragu i odlučiti u kojem smjeru treba dalje djelovati.

“Ništa se od prvog dana dosad nije promijenilo u rasvjetljavanju slučaja Leutar. Još ne znamo ni tko je izvršilac, ni tko je odgovoran za to gnusno djelo. Žalosno je da smo samo bili svjedoci montiranog sudskog procesa, te da su u tome sudjelovali i neki visoki dužnosnici međunarodne zajednice u BiH”, rekao je u ožujku 2005., postavljajući cvijeće na spomen-ploču ubijenom Leutaru, član Predsjedništva HDZ-a BiH Dubravko Horvat.

U studenom 2004. tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović također je zatražio od institucija vlasti u BiH da se nakon pet godina napokon rasvijetli ubojstvo Joze Leutara. Čović je napomenuo da je iz sudskih spisa u postupku vidljivo da je u postupku bilo i lažnog svjedočenja, zloupotrebe položaja i niza drugih prekršaja, da bi šestorica osumnjičenih u tom postupku bili oslobođeni svake krivnje, uz mnoštvo indicija kako se radilo o montiranom procesu.
Čovića je nedavno, zbog sumnji da je korumpiran, iz političkog života BiH privremeno udaljio aktualni visoki međunarodni predstavnik za BiH Paddy Ashdown.