Koalicijske liste Socijaldemokratske partije, Hrvatske seljačke stranke i njihovih partnera osvojit će vlast u 11 županija, dok će HDZ pobijediti u desetKoalicijske liste Socijaldemokratske partije, Hrvatske seljačke stranke i njihovih partnera osvojit će vlast u 11 županija, dok će HDZ pobijediti u deset . Rezultat je to ispitivanja javnog mnijenja koje je redakcija Nacionala provela u nedjelju, 10. travnja, na ukupno 3150 ispitanika iz svake od 21 županije. Istraživanje potvrđuje stavove u vodstvima dviju vodećih stranaka, HDZ-u i SDP-u, kako na lokalnim izborima 15. svibnja ni jedna strana neće uvjerljivo pobijediti.

Najveću korist od izbora mogao bi imati Anto Đapić čiji je HSP u desetak županija odlučivati o budućoj vlasti U zamjenu za HNS-ovu podršku Bandiću, koalicija SDP-HSS prepustila bi Radimiru Čačiću mjesto župana u Varaždinskoj županijiŠtoviše, može se dogoditi da ovaj put dođe i do vrlo snažne regionalne podjele Hrvatske na dijelove u kojima će iduće četiri godine vladati lijevi i desni centar. Tako SDP, HSS, HNS i IDS osvajaju Grad Zagreb, sjeverozapad države, Istru, Primorje i južnu Dalmaciju, dok će HDZ vrlo vjerojatno držati vlast u Slavoniji, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji te središnjim dijelovima Hrvatske. Pritom će gotovo posvuda trebati formirati koalicije jer u samo nekoliko županija samostalne liste osvajaju natpolovičnu većinu. U takvim okolnostima raste važnost ostalih stranaka, ponajprije HSP-a i HNS-a, a u nekim krajevima Hrvatske stranke umirovljenika, pa čak i HSLS-a. Najveću dobit mogao bi izvući Anto Đapić čiji će HSP u desetak županija odlučivati o budućoj vlasti. Iako Đapić pokušava stvoriti privid kako je spreman koalirati sa svima, njegov prvi i glavni izbor je HDZ. Plan je jednostavan: HSP će podržati HDZ, a zauzvrat bi na jesen počeli pregovori o ulasku pravaša u Sanaderovu vladu, kojoj male stranke i manjine otkazuju suradnju. Dodatni pritisak stiže i iz SDP-a u kojemu planiraju koalirati s HSLS-om u Varaždinu i Bjelovaru, gdje liste nose čelnici liberala Ivan Čehok i Đurđa Adlešić. Budu li Čehok i Đurđa Adlešić ušli u lokalne koalicije s oporbom, postat će vrlo upitna njihova potpora vladajućoj stranci u Saboru. Upravo to želi i Đapić jer računa da oslabljeni Sanader mora prihvatiti njegove uvjete ili već potkraj 2005. raspisati prijevremene izbore. To je i razlog sve većoj Đapićevoj diplomatskoj aktivnosti i verbalnom distanciranju od HSP-ova neoustaškog imidža. Ali onda u Saboru dođe do rasprave o antifašizmu i haespeovci još jednom pokažu da su još uvijek jako daleko od stranke koja u tom pitanju zastupa civilizacijske vrijednosti kakve su prihvaćene u demokratskim zemljama.

Nacionalova anketa potvrđuje da će većinu županijskih čelnika dati HDZ i SDP. Milan Bandić koji predvodi listu SDP-HSS-HSU koja osvaja 41,1 posto, postat će gradonačelnik Zagreba, ali trebat će glasove HNS-a (10,5 posto) ili, eventualno, HSP-a (6,3 posto). To Bandiću može stvoriti prilične probleme, jer je Vesna Pusić eksplicitno izjavila kako će narodnjaci radije u oporbu nego nastaviti koaliciju s aktualnim dogradonačelnikom. Ostane li HNS pri tvrdom stavu svoje predsjednice, SDP će biti prisiljen pregovarati o koaliciji s HSP-om, što je varijanta koju Ivica Račan želi izbjeći. Postoji još jedna varijanta, koju dio vodstva HNS-a smatra ostvarivom. U zamjenu za podršku njihovih zagrebačkih vijećnika Bandiću, koalicija SDP-HSS prepustila bi Radimiru Čačiću položaj župana u Varaždinskoj županiji. Tamo SDP-HSS osvaja 42, a HNS i HSLS 25 posto, što znači da će ionako morati koalirati nakon izbora. Kako u SDP-u važnijim smatraju preuzimanje vlasti u Varaždinu nego u tamošnjoj županiji, svojevrsna je trampa poprilično realna. Pritom ne treba zaboraviti da je upravo Čačić glavni zagovornik programskih koalicija i teorije prema kojoj HNS svoju sposobnost može dokazati samo ako je na vlasti, dakle u prilici raspolagati proračunskim sredstvima. Kad je riječ o najavama poslijeizborne koalicije HDZ-a i HNS-a, nekoliko vodećih članova Hrvatske narodne stranke za Nacional je opovrgnulo takvu mogućnost. HNS želi isprovocirati što skorije državne izbore, i kad bi u glavnom gradu koalirao s HDZ-om, teško bi kompromitirao vlastite kritike vladajuće stranke.

Međimurje također bez većih problema osvaja koalicija SDP-HSS-HSU, dok u Krapinsko-zagorskoj županiji relativnu većinu dobiva HDZ (32,1 posto), ali ako se dogovore nakon izbora, i tamo će vlast formirati SDP (28,6), HSS (11,9) i HNS (8,3 posto). Koalicija ovih stranaka pobjeđuje i u Virovitičko-podravskoj županiji (48,7 posto), dok u Bjelovarsko-bilogorskoj SDP i HSS imaju potporu 45,6 posto birača, a HNS-HSLS 12,7 posto. SDP će svoje župane dobiti i u Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, u kojoj će na vlasti ostati Zlatko Komadina. U Istri IDS i SDP uvjerljivo pobjeđuju, što znači da će Ivan Jakovčić i dalje biti župan.

Velika koalicija koju sačinjavaju SDP, HSS, HNS i HSU ima prednost i u dvije dalmatinske županije. U Splitsko-dalmatinskoj dobivaju 41,4 posto glasova, ali tu je vrlo upitna konačna pobjeda kad se zbroje glasovi HDZ-a (38,6) i HSP-a (11,4 posto) i ovdje je potpuno sigurno da će, tko god želi preuzeti vlast, morati naći koalicijskog partnera. Slično je i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje velika koalicija osvaja 51 posto, što znači da bi Ivan Šprlje i dalje mogao ostati župan. Naravno, pod uvjetom da haesesovac Marinko Filipović ne nastavi opstruirati dogovore sa SDP-om zbog kojih je u ovoj županiji i najlabavija koalicija socijaldemokrata i HSS-a u cijeloj Hrvatskoj.

Sanaderov HDZ trebat će nakon 15. svibnja naći koalicijskog partnera. Premda u otprilike polovici županija imaju relativnu većinu, hadezeovcima gotovo posvuda trebaju glasovi vijećnika drugih stranaka kako bi preuzeli županijska poglavarstva. Pravi primjer za to je Slavonija u kojoj HDZ ima najveću podršku, ali ipak nedovoljnu za vlast na županijskoj razini. Ako HDZ (35 posto) u Osječko-baranjskoj županiji na koaliciju uspije nagovoriti HSU (12,5) i HSP (8,8), Branimir Glavaš će biti župan. HDZ u Vukovarsko-srijemskoj dobiva 41,1 posto, što znači da će i tamo trebati 10 posto glasova Hrvatske stranke prava, baš kao i u Brodsko-posavskoj (HDZ 39,4, HSP 8,5), Požeškoj (HDZ 38,5, HSP 7,2) i Karlovačkoj (HDZ 43,8, HSP 10 posto). HSP najviše glasova (18 posto) dobiva u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje za HDZ glasa 32,8 posto stanovnika, tako da će i u ovom nerazvijenom kraju ljudi Ive Sanadera i Ante Đapića morati pregovarati o formiranju vlasti. Hrvatska demokratska zajednica vrlo vjerojatno će samostalno vladati u Ličko-senjskoj i Šibenskoj županiji, dok relativnu većinu ima i u Zadarskoj(43,3 posto), no i tamo će im za ostanak na vlasti trebati podrška haespeovaca za koje glasa 13,4 posto birača.