Objavljeno u Nacionalu br. 493, 2005-04-25

Autor: Eduard Šoštarić

NEKRETNINE NA BUBNJU

MORH se odrekao milijardu kuna imovine

Hrvatska je jedina tranzicijska država koja modernizaciju oružanih snaga ne financira prodajom vrijednih nekretnina i zemljišta koje je vojska proglasila neperspektivnima, već ih stihijski bez ikakve naknade ustupa jedinicama lokalne uprave

Ministar obrane Berislav RončevićMinistar obrane Berislav RončevićRepublika Hrvatska vjerojatno je jedina zemlja u tranziciji koja se odrekla financiranja modernizacije vlastitih oružanih snaga i podizanja životnog standarda njezinih pripadnika prodajom neperspektivnih vojnih nekretnina i zemljišta. Samo do sada u nepovrat je otišlo milijardu kuna financijskih sredstava poklanjanjem vojarni i zemljišta jedinicama lokalne uprave.

Od ukupno 507 vojnih nekretnina koje je Vlada dodijelila MORH-u još 1992. u vlasništvo ili na upravljanje, bez kune dobiti za MORH, jedinicama lokalne uprave dodijeljeno je 370 vojnih nekretnina. Porazan je i zabrinjavajući podatak da su se u 13 godina prodale samo 24 vojne nekretnine, ali da ni ta financijska sredstva od prodaje uopće nisu namijenjena vojnom proračunu.

Takvo neprimjereno postupanje Vlade Republike Hrvatske zabrinulo je i stručnjake NATO saveza koji su dva puta u vrlo kratkom roku boravili u MORH-u kako bi upozorili hrvatske kolege da takav pristup nije dobar. Nejasno im je zašto se, kad je već vojni proračun nedostatan za modernizaciju i opremanje HV-a, za poboljšanje standarda obrambenog sektora, poticanje zapošljavanja viška zaposlenika i za otpremnine, nisu iskoristila sredstva prodajom viška vojne imovine.

Primjerice, samo prošle i ove godine Slovenska vojska je kroz javne dražbe i natječaje prodala višak svoje imovine u vrijednosti 25 milijuna eura, oružane snage Republike Makedonije uspjele su prodati imovinu vrijednu 53 milijuna eura koju će iskoristiti za izgradnju 2000 stanova u kojima će živjeti profesionalni vojnici i časnici. Sudeći po najavama iz Srbije sadašnji predsjednik Boris Tadić izjavio je za vrijeme dok je bio ministar obrane, da SRJ raspolaže s 1500 vojnih baza, 29.000 hektara zemljišta i 11.000 objekata visokogradnje s 4,7 milijuna kvadratnih metara korisne površine. Ti kapaciteti nisu potrebni Vojsci SiCG, a vrijedni su čak pet milijardi dolara. Do sada je Vojska SiCG već zaradila prodajom viška 60 milijuna eura, jer je raspolaganje vojnom imovinom isključivo u nadležnosti ministarstva obrane.

Prema hrvatskom modelu sva sredstva dobivena prodajom vojne imovine i nekretnina postaju sredstva državnog proračuna bez ikakve namjere da se vrate u vojni proračun. Da apsurd bude veći, MORH iz vlastitih sredstava podmiruje troškove koji nastaju održavanjem hladnog pogona (režijski troškovi, naknade i čuvanje). Ponajveći propust bivše vlade i bivšeg ministra obrane Joze Radoša bio je vezan za besplatnu dodjelu 30 milijuna eura vrijednog kompleksa vojarne na Trsatu u Rijeci, gradskom poglavarstvu Rijeke.

Nadalje, pulsko gradsko poglavarstvo bez naknade se domoglo bivših vojarni “Karlo Rojc” i “Vladimir Gortan”.Grad je nekretnine preuzeo bez naknade, a zajedno s nekretninama preuzeo i financijske obveze države prema trgovačkim društvima koja su u njegovom vlasništvu. Konkretno, radi se o potraživanju komunalnih poduzeća “Vodovod” i “Herculanea”, kojima ministarstva obrane i zdravstva duguju oko 13 milijuna kuna.
Problem je što je država na to pristala i pri tome izgubila 32 milijuna kuna, jer su objekti “Rojca” smješteni na nešto više od 26 tisuća četvornih metara, a pokraj njih i pripadajuće zemljište površine od oko 35 tisuća četvornih metara, te bivši kompleks vojarne “Vladimir Gortan” od 50 tisuća četvornih metara sveukupno procijenjeni na 45 milijuna kuna.

Bivša ministrica obrane Željka Antunović u Slatini je bez naknade predala gradonačelnici Kseniji Plantak ključeve bivše vojarne, pa je taj objekt sa 12.000 četvornih metara i službeno predan civilnim vlastima. Vrijednost objekta se procjenjuje na 6 milijuna kuna. Križevačka ispostava Porezne uprave procijenila je vrijednost zemljišta i objekata za bivšu križevačku vojarnu u visini 53,6 milijuna kuna, dok je Dom HV-a u Križevcima procijenjen na 12,5 milijuna kuna, čime je ukupni iznos procijenjenih nekretnina veći od 65 milijuna kuna. Na sličan način kao u Rijeci, vojarna “Gaj” u Osijeku predana je još 4. rujna 2001. na upravljanje osječkome Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera za potrebe Tehnologijsko-razvojnog centra i smještaj odjela matematike, fizike i biologije. Na isti način moglo bi se dogoditi da vojarne u Gospiću u Podoštri i u Pazariškoj ulici, koje više ne koristi 9. gardijska brigada, završe u vlasništvu gospićke civilne uprave.

Naravno, sve je to bez ikakve naknade i kompenzacije za MORH dano civilnim strukturama. Bivše zagrebačke vojarne i pripadajuće zemljište u zagrebačkim naseljima Prečko, Špansko, potom u Selskoj ulici, vojarna Dračevac u Splitu, šibenske vojarne “Bribirski knezovi”, “Jamnjak”, “Dubrava”, “Palacin” “Ražine”, i “Stjepan Radić” u Zadru, vrijedne su približno 80 milijuna eura i također ustupljene civilnim vlastima. Trenutno je u planu predaja u vlasništvo gradu Gospiću Doma HV-a, općini Josipdol skladište Oštarije 2 i Dom HV-a Sinju. Od nekadašnjih dvadesetak hotela i odmarališta, danas OSRH rabi samo dva i to hotel “Veli Jože” u Puli i hotel “Zagreb” u Splitu.

Razlozi za prepuštanje jednim dijelom vojnih objekata civilnim strukturama vlasti, leže i u turističkoj orijentaciji Hrvatske. Međutim, model bez ikakve naknade i kompenzacije s MORH-om potpuno je pogrešan. Turističko-ugostiteljski vojni objekti na Jadranu kao što su hotel “Alem” u Baškom Polju s kampom, autokamp “Uvala Slano” iz Selca i Seget iz Trogira, hoteli “Park” i “Eden” u Crikvenici, hotel “Zagreb” iz Splita, “Iž” iz Zadra, naselje Pineta iz Fažane, te Kupari kod Dubrovnika, već su neko vrijeme izdvojeni iz Ministarstva obrane i predani na upravljanje Hrvatskom fondu za privatizaciju, odnosno “Adriatic klubu”, tvrtki za upravljanje državnim nekretninama, najvećim dijelom imovinom u vlasništvu MORH-a na Jadranu.

U Hrvatskom primorju i na otocima Cresu i Lošinju većina objekata, zemljišta i nekretnina u vlasništvu MORH-a nemaju perspektivu. Skladišta u blizini Rijeke kod mjesta Klana također su neperspektivna kao i vojarna u Klani. Općinama Cres i Lošinj dodijeljena je vojarna “Selo”, vojarna “Draga” i skladište “Prkno”, te zgrada bivšeg zapovjedništva. Objekt bivše vojarne u Šapjanama u općini Matulji kod Opatije, u kojem su boravile specijalne snage Hrvatske vojske, prenesen je na upravljanje Hrvatskom fondu za privatizaciju. Na području Zadra većina vojnih objekata nije perspektivna za hrvatske oružane snage, osim vojarne u Šepurinama i aerodroma Zemunik. Šibenik je već dobio na upravljanje kompleks nekretnina vojarne ”Šubićevac” i tvrđavu “Vidikovac”. Split će i dalje ostati glavno središte Hrvatske ratne mornarice te će mornarički kompleks “Lora” ostati u funkciji oružanih snaga, ali ne i vojarna “Dračevac” koja će biti predana civilnim strukturama. Na otoku Visu JNA je ostavila u naslijeđe više od trideset objekata koji su danas zbog nedostatka ulaganja u gorem stanju nego što su bili prilikom odlaska JNA. Najveći je problem što većina tih objekata nije ucrtana u urbanističke planove pa se ne mogu dobiti dozvole za gradnju i prenamjenu. Nešto bolje od Višana prošli su stanovnici Komiže. Naime, darovnim ugovorom Vlada je Komiži dodijelila vojarnu “Rogač” s infrastrukturom.

Proces izdvajanja nekretnina, zemljišta i objekata u vlasništvu MORH-a samo je manji dio posla vezanog za konačno rješenje o namjeni neperspektivne imovine naslijeđene od bivše JNA. Mnogo veći problem leži na tijelima mjesne uprave i samouprave, te Hrvatskom fondu za privatizaciju, a osobito Državnom uredu za upravljanje imovinom, koje moraju, konačno, racionalno pristupiti problemu stihijske i besmislene dodjele sve vojne imovine bez ikakve naknade.

Naime, sve vojne nekretnine u vlasništvu su Republike Hrvatske, a Ministarstvo obrane dobilo ih je samo na uporabu i upravljanje. Ministarstvo obrane nema ovlasti da proda, daruje ili da u zakup vojne nekretnine, već je za to ovlašten Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom i to u slučajevima kad pojedinačna vrijednost raspolaganja ne prelazi iznos od 100.000 kuna. Za pojedinačnu vrijednost do 10 milijuna kuna ovlasti preuzima Povjerenstvo za imovinu Vlade RH, odnosno Vlada RH za iznose više od 10 milijuna kuna.

Jasno je kako Ministarstvo obrane nema ovlasti da objekte koji više nisu potrebni OS-u odnosno MORH-u zadržava u svome posjedu. GS OSRH procjenjuje je li vojna nekretnina za OSRH perspektivna ili ne. Ako je neperspektivna za OSRH, izvješćuje Službu za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša Uprave za materijalne resurse. Ako Ministarstvo obrane nema više potrebe za vojnom nekretninom, tada Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša izrađuje elaborat s tehničkim podacima o nekretnini. Elaborat sadrži imovinsko-pravnu i tehničku dokumentaciju koju je Služba pribavila od katastra i zemljišne knjige, te koju je preuzela od bivše JNA.

Elaborat se dostavlja Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom koji zajedno s Hrvatskim fondom za privatizaciju pokušava neperspektivne vojne nekretnine staviti u gospodarsku funkciju.
Ministarstvo obrane je od 2001. ? 2005. Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom dostavilo 262 elaborata o neperspektivnim vojnim nekretninama. No u istom je razdoblju samo za 100 nekretnina određen novi korisnik ili vlasnik.

vojarna na Trsatu u Rijeci – 30 milijuna eura
vojarne ?Karlo Rojc? i ?Vladimir Gortan? Pula ? 5 milijuna eura
vojarna Slatina ? 1 milijun eura
vojarna ?Ban Stjepan Lacković? Križevci ? 8 milijuna eura
vojarna “Gaj” u Osijeku- 10 milijuna eura
vojarna Dračevac Split- 10 milijuna eura
vojarne u zagrebačkim naseljima Prečko, Špansko, u Selskoj ulici- 30 milijuna eura
vojarne Šibenik “Bribirski knezovi”, ?Jamnjak?, ?Dubrava?, ?Palacin? ?Ražine?- 20 milijuna eura

Vezane vijesti

MORH: Nikog nismo silili na misu

MORH: Nikog nismo silili na misu

MORH je na svojim web stranicama objavio reagiranje na navode objavljene na internet stranicama Sindikata državnih i lokalnih službenika i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika