Zastupnici srpske i talijanske manjine: Milorad Pupovac, Furio Radin i Mile HorvatSuglasan sam s odlukom Ustavnog suda, ona je bila očekivana, iako mi je žao što nemamo dvostruko pravo glasa, ali čitav je model suspendiran zbog divljanja Furija Radina i zastupnika SDSS-a”, zadovoljni je komentar zastupnika bošnjačke manjine Šemse Tankovića, jedinog od osmero manjinskih saborskih zastupnika koji podupire prošlotjedno ukidanje izbornog modela za nacionalne manjine. Ostali manjinci do kraja tjedna najavljuju okupljanje i definiranje predstojećih koraka, među kojima kao najvažniji najavljuju internacionalizaciju slučaja, što uključuje žalbu Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, obavještavanje svih zemalja Europske unije, a poneki, poput Radina, pisali su, i ponovno će, predsjedniku matične zemlje Giorgiu Napolitanu.

Uz to, iz manjinskih se redova može očekivati i inzistiranje na ustavnoj krizi u koju je, po njihovu mišljenju, država zapala jer se unutar godinu dana do izbora dira u izborne regule, kao i diskreditacija Ustavnog suda kao instance podložne političkim utjecajima. Naznake takvog pristupa dao je i potpredsjednik SDSSa Milorad Pupovac u intervjuu Jutarnjem listu ističući da je “s obzirom na povijest Ustavnog suda i način na koji su pojedini suci birani, jasno da oni znaju djelovati samo na temelju političkog njuha i političke orijentacije koja kaže ‘kadija te tuži – kadija ti sudi’”.

U SDSS-u još otprije smatraju da je Ustavni sud pod političkim diktatom, samo što “sada predsjednica Suda očekuje promjenu vlasti, pa trči Zoranu Milanoviću”. Upravo su SDP i Milanović imali oštre prigovore na model izbora predstavnika srpske manjine jer su ocijenili da evidentno favorizira jednu stranku, a taj je slučaj prouzročio i ozbiljno zahlađenje odnosa imeđu SDSS-a i SDP-a. Pupovac je uvjeren da je Ustavni sud svojom odlukom Srbe u Hrvatskoj ponovno segregirao te diskriminirao sve manjine u odnosu na građane s općim biračkim pravom. Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović najavljuje da će ovog tjedna predsjedništvo stranke raspravljati ima li mogućnosti i vremena da Saboru predlože rješenja koja bi nadomijestila ukinuti članak Ustavnog zakona, ali i o eventualnoj reakciji prema međunarodnim adresama.

I ZASTUPNICA ČEŠKE I SLOVAČKE manjine Zdenka Čuhnil smatra da je potrebna zajednička reakcija svih manjina. “Nismo zadovoljni jer se pod okriljem napada na srpsku manjinu najviše oštetilo sve druge manjine. Srpska manjina nije ništa izgubila, imala je i ostala su joj tri zastupnika, a ostalim je manjinama ukinuto dopunsko pravo glasa, čime smo na neki način diskriminirani”, objašnjava Čuhnil. Izborna pravila su promijenjena četiri mjeseca prije izbora, što je protuzakonito i protuustavno, kaže, smatrajući to napadom na nacionalne manjine, među kojima su ostale manjine izgubile puno više od srpske. Jedino sporno moglo je biti rješenje po kojem ona stranka koja je osvojila najviše glasova građana srpske manjine dobiva sva tri mandata, i samo to je trebalo ukinuti, a ne pod okriljem toga i napada na SDSS oštetiti u pravima sve ostale manjine, istaknula je.

Najavljuje da će se manjine zajedno obratiti međunarodnim institucijama, a veleposlanstva su već obavijestili o svom nezadovoljstvu, i dodaje da im sad predstoji “europska, a ne pojedinačna bitka”, ali ne vjeruje da će tom akcijom ugroziti položaj Hrvatske i pooštriti monitoring. Naše se obveze već monitoriraju, a mi ćemo samo naglasiti da ono što je vrijedilo na dan zatvaranja poglavlja 23 danas više ne vrijedi kad je riječ o manjinskim pravima, obrazlaže.

ROM NAZIF MEMEDI, koji uz svoju zastupa još i austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, ukrajinsku, tursku, vlašku i židovsku manjinu, ustrajava na dvostrukom pravu glasa za manjine koje predstavlja, podupire sve akcije kolega koje će uslijediti, ali pri uređivanju manjinske problematike ima i prijedlog da njegova izborna jedinica daje dva zastupnika. “Svih 12 manjina zadovoljno je kako ih zastupam, ali pitajte mene gdje mi je zdravlje”, žali se Memedi, ističući dase “jednim kamenom kuća ne može graditi”. Tanković, koji osim Bošnjaka u Saboru predstavlja i ostale manjine s matičnim zemljama u regiji – albansku, crnogorsku, makedonsku i slovensku – upozorava i na postojanje manjina prve i druge kategorije. “U Saboru sam glasao protiv takvih rješenja jer sam smatrao da je način na koji povlaštene nacionalne manjine vode cijeli sustav manjina takav da se ovo moglo i očekivati. Stvarati nekim manjinama superprava, a neke baciti u drugi plan poput bošnjačke – neprihvatljivo je”, upozorava Tanković, koji već više od godinu dana, zbog sukoba s Radinom i SDSS-om, djeluje izdvojeno iz saborskog Kluba nacionalnih manjina.

I dalje se, dodaje, vodi bitka države protiv Bošnjaka u koju su se strahovito uključili predstavnici srpske i talijanske manjine. Objašnjava da bošnjačka manjina ni danas ne može ostvariti svoja elementarna prava jer je državna uprava još uvijek vodi kao muslimane, “iako smo”, kaže, “1993. vratili svoje povijesno ime, što nam jako puno znači”. Tanković ne vidi razloga da se slučaj internacionalizira, kako najavljuju njegove kolege iz manjinskih redova, jer, po njemu, problemi manjina rješavaju se u Hrvatskoj, premda se može na određeni način informirati matična domovina. “Očito je da se moramo sami boriti za svoja prava i to činimo, a nemamo namjeru problem širiti izvan granica. Tako dugo dok se problemi ipak mogu rješavati unutar Hrvatske, nećemo ih internacionalizirati. Kompetencija je države da primiri Ministarstvo uprave i da nam omogući normalnu komunikaciju s Bošnjacima, a ne da nam nudi komunističku izmišljotinu, muslimane s velikim ‘M’. Kad bi se to riješilo, bili bismo prezadovoljni, jer nas ima uvjerljivo više od Talijana, Mađara i Čeha, koji imaju svoje samostalne jedinice, a mi se moramo utrkivati s Albancima, Slovencima, Crnogorcima i Makedoncima, što je sramotno”, rezigniran je Tanković koji zaključuje da su Bošnjaci jedina manjina koja ne može računati na pomoć matične domovine koja je i sama opterećena brojnim problemima.