Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Josip Protega Josip Protega, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB), nakon dolaska na novu funkciju pokrenuo je inicijativu spajanja te banke s Croatia bankom, što bi napokon od HPB-a trebalo stvoriti jaču banku okrenutu razvoju domaćega gospodarstva.

'Ako se malim dioničarima Croatia banka vrati u sadašnjem stanju, država bi mogla povući novac koji je u nju uložila' 'Spajanjem s Croatia bankom HPB bi imao 4 posto tržišnog udjela te bi dobio mrežu od 24 poslovnice' Proteklog desetljeća HPB je uglavnom služio kao financijski servis pojedincima i tvrtkama bliskim HDZ-u, koji je takvom politikom tada državu doveo na rub bankrota. Istodobno je potkraj prošlog desetljeća HDZ-ova vlast provela umalo kompletnu privatizaciju bankarskog tržišta. To je stabiliziralo bankarstvo u Hrvatskoj jer je ista vlast mnoge banke dovela na rub propasti i potom ih sanirala novcem hrvatskih građana. Tada su novi vlasnici hrvatskih banaka počeli voditi financijsku politiku koja uglavnom razvija gospodarstva zemalja novih vlasnika hrvatskih banaka i iz zemlje izvlači enormne profite.

U takvom ozračju HPB je praktično ostao posljednja značajnija banka u hrvatskom vlasništvu. Zato ju je dio bivše koalicijske vlade pokušao stabilizirati i od nje stvoriti zametak respektabilne financijske institucije koja će kreditnom politikom stimulirati hrvatski gospodarski razvoj. Tu ideju potiho su konstantno opstruirali različiti financijski lobiji bliski njezinoj konkurenciji, podsjećajući na to da su domaće banke pod vodstvom domaćeg menadžmenta uglavnom propadale. Proteklih godina činilo se da je Josip Slade, prethodnik Josipa Protege na čelu HPB-a, promijenio taj trend i počeo vraćati povjerenje u domaći menadžment na čelu financijskih institucija u većinskom državnom vlasništvu.

Međutim, prije četiri mjeseca Slade je smijenjen, a na njegovu funkciju je s istim ambicijama, pretvaranjem HPB-a u respektabilnu domaću banku, stigao Josip Protega. Inicijativa o spajanju HPB-a i Croatia banke mogla bi se suočiti s problemima ako joj se usprotive mali dioničari Croatia banke, kojima je nedavno Visoki trgovački sud naredio povrat dionica koje im je tijekom 90-ih nezakonito oduzeo HNB. U razgovoru za Nacional Protega je iznio svoje viđenje razvoja HPB-a i otkrio zašto bi spajanjem HPB-a i Croatia banke trebali biti zadovoljni i mali dioničari, koji očekuju povrat svog vlasništva.

NACIONAL: Nakon što ste preuzeli banku, iznova su se aktualizirale priče da država od HPB-a želi stvoriti jaku nacionalnu banku, ovaj put povezivanjem s Croatia bankom. U kojoj je fazi realizacija tog poslovnog spajanja i koji su ciljevi te akcije? – Nakon dolaska u banku sagledali smo poslovne rezultate i tržišnu poziciju u odnosu na druge banke te uvidjeli da HPB zauzima 2,7 posto tržišta, po čemu je najveća banka u domaćem vlasništvu, ali s malim ukupnim tržišnim udjelom. HPB želimo prometnuti u važnog igrača na domaćem financijskom tržištu i zato smo odmah krenuli u potragu za modelom koji će to omogućiti. U tom smislu aktualizirali smo i priču o povezivanju s Croatia bankom te smo Ministarstvu financija i DAB-u (Državna agencija za sanaciju banaka), koji je formalni vlasnik te banke, poslali pismo namjere o spajanju dviju banaka. Potom je Uprava DAB-a donijela odluku o iznalaženju modela pripajanja pa je pokrenut i postupak dubinskog snimanja stanja u Croatia banci. To je napravljeno kako bi se procijenila vrijednost te banke te vidjelo koliki bi udio te dvije banke, zajedno sa svim svojim dioničarima, imale u zajedničkoj instituciji.

NACIONAL: Kako namjeravate realizirati to spajanje ako je pitanje vlasništva nad Croatia bankom još otvoreno, osobito nakon što je Visoki trgovački sud donio pravomoćne presude da se malim dioničarima moraju vratiti dionice koje su im potkraj 90-ih nezakonito oduzete? – Te presude ukazuju na proceduralnu pogrešku koja je počinjena kada im je oduzeto vlasništvo. Međutim, država je investirala u tu banku da je spasi od stečaja. Croatia banka danas je u situaciji u kojoj je država mora prodati. Spajanje tih dviju banaka najbolje je rješenje baš za male dioničare Croatia banke, jer će u tom slučaju oni dobiti udio vlasništva u novoj strukturi HPB-a. Država time stvara novu jaču banku i svi bi trebali biti na dobitku. Male dioničare nitko u ovoj transakciji neće ignorirati ni izigrati.

NACIONAL: Jeste li o tome razgovarali s malim dioničarima Croatia banke? – DAB je u gotovo svakodnevnom kontaktu s njihovim predstavnicima. U slučaju spajanja dviju banaka oni odmah dobivaju novu vrijednost. U suprotnom, ako im se banka vrati u postojećem stanju, a država povuče novac koji je u nju uložila, novi-stari vlasnici morali bi je znatno dokapitalizirati da bi uopće mogla funkcionirati. Pitanje je mogu li i žele li se oni upustiti u taj pothvat. HPB je dovoljno jak da pripoji Croatia banku a da ona odmah može nastaviti normalno funkcionirati. Koliko mi je poznato, mali dioničari Croatia banke nisu neskloni tom načinu rješavanja problema.

NACIONAL: Kada će se taj projekt realizirati i što će to u razvojnom smislu značiti za HPB? Vaš je prethodnik prije godinu dana u razgovoru za Nacional izjavio da HPB može postati treća banka na domaćem tržištu. Slažete li se s tom tvrdnjom? – U ovom trenutku te su procjene malo pretenciozne. Provedbom tog spajanja i konsolidiranjem nove banke, HPB bi imao oko 4 posto tržišnog udjela te bi dobio mrežu od 24 poslovna prostora koje trenutačno nema, što su dobre pretpostavke za daljnji tržišni rast. Srednjoročna poslovna strategija banke na kojoj još radimo podrazumijeva širenje poslovanja ponajviše prema malom i srednjem poduzetništvu. U godinama svog dobrog poslovanja, upravo se Croatia banka svojedobno profilirala u tom tržišnom segmentu. Njezina kadrovska struktura također zadovoljava te potrebe. Uz to, želimo tehnološki i kadrovski usavršiti ulogu Hrvatske pošte u pružanju usluga u sklopu HPB-a.

NACIONAL: Kako se projekt stvaranja nove, nacionalno jake Hrvatske poštanske banke, uklapa u stand by aranžman MMF-a, koji traži hitnu privatizaciju i HPB-a i Croatia banke? Hoće li na kraju i nova banka završiti u stranom vlasništvu? – Rješavanje spora države i malih dioničara Croatia banke te njezino spajanje s HPB-om posve je u skladu sa stand by aranžmanom MMF-a, koji pretpostavlja prodaju Croatia banke i iznošenje plana privatizacije HPB-a tijekom ove godine. Bivši dioničari Croatia banke postat će u određenom omjeru dioničari HPB-a. Njih ima više od pet tisuća, a to neizravno otvara vrata kvalitetnoj privatizaciji HPB-a, koji bi bio u većinskom vlasništvu hrvatskih državljana. Vlasnički smo povezani s Hrvatskom poštom, koja ima više od 30 posto dionica, a s njom ćemo vjerojatno i u budućnosti biti povezani. U tijeku su pregovori između predstavnika umirovljenika i Ministarstva financija oko formiranja mirovinskog fonda i vraćanja dijela duga umirovljenicima kroz dionice tvrtki koje su u vlasništvu države. Ako bi se dionice HPB-a prenijele u fond umirovljenika, to bi bio privatni investicijski fond. Taj bi fond mogao preuzeti znatan udio u HPB-u. Takva disperzija vlasništva podrazumijeva da HPB mora imati uređeno i transparentno poslovanje. Nama je kao Upravi HPB-a bitno kvalitetno poslovati bez obzira na to tko je vlasnik.

NACIONAL: Što kao dugogodišnji zaposlenik PBZ-a, banke pod kontrolom talijanskog vlasnika, mislite o dominaciji stranih banaka na domaćem tržištu? Što ona dugoročno donosi domaćem gospodarstvu? – Ako ništa drugo, strane su banke na domaće financijsko tržište uvele red. Bankarsko tržište danas je u hrvatskoj najorganiziraniji dio gospodarstva, koji radi prema svjetskim principima. Uprava kojom predsjedam prihvatila je izazov pokazati da domaća banka može i u takvom vlasničkom okruženju kvalitetno poslovati na dobrobit hrvatskog gospodarstva.

NACIONAL: Ne bojite li se da bi vam poslovne planove mogao pokvariti netko iz HNB-a, poput guvernera Marka Škreba koji je potkraj 90-ih srušio cijeli bankarski sustav tvrdnjom da su brzorastuće banke rizične? – Moderne tehnike risk-managementa podrazumijevaju kvalitetan omjer rizika i rasta. Gledamo li poziciju HPB-a, prije bih govorio o aktiviranju neiskorištenih potencijala, nego o neutemeljenom brzom rastu. Svoj potencijalni rast temeljimo na spajanju s Croatia bankom, a cilj nam je u suradnji s Hrvatskom poštom, kroz mrežu poštanskih ureda, naše proizvode i usluge ponuditi diljem Hrvatske. To bi nam omogućilo jaku penetraciju u segment poslovanja sa stanovništvom, odnosno kvalitetan rast na području zasad neiskorištenih potencijala. Namjeravamo rasti brže od tržišta, ali to ne znači da se namjeravamo upuštati rizične poslove koji bi mogli inicirati bilo kakvu reakciju HNB-a.

NACIONAL: Kako ste zapravo dospjeli na čelo HPB-a? – Nakon deset godina rada u PBZ-u, ovo mi je veliki izazov. U određenom dijelu sudjelovao sam u sanaciji i konsolidaciji PBZ-a i vidio da je šteta da HPB ne napravi istu stvar. Glavna nam je ambicija pokazati da HPB može kvalitetno raditi i ako su joj vlasnici Hrvati. Ante Žigman, predsjednik Nadzornog odbora HPB-a, ponudio mi je da vodim Upravu banke. Mene i moje suradnike pitao je bismo li se priključili timu koji bi od HPB-a pokušao stvoriti jaku nacionalnu banku. Razmišljao sam tri sekunde i prihvatio. To je cijela priča.

PROTEGA Biografija

JOSIP PROTEGA
predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke

Josip Protega rođen je 1971. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1993., a iste godine položio je i brokerski ispit. Profesionalnu karijeru počeo je 1994. kao savjetnik u Sektoru investicijskog bankarstva Privredne banke Zagreb, a 1998. postao je izvršni direktor Sektora investicijskog upravljanja. U tom su razdoblju u PBZ-u osnovana društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondom koja su se kvalitetom ubrzo nametnula kao predvodnici na hrvatskom financijskom tržištu.
U dva mandata biran je za predsjednika Nadzornog odbora Zagrebačke burze, a trenutačno je na funkciji potpredsjednika. Uz to, bio je potpredsjednik Nadzornog odbora PBZ Investa i PBZ Kapitala te član Nadzornog odbora tvrtke Plava laguna.
Na mjestu izvršnog direktora u PBZ-u radio je do prelaska u HPB. Odlukom Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke i dobivanjem prethodne suglasnosti Savjeta HNB-a, 18. studenoga 2004. Josip Protega imenovan je predsjednikom Uprave Hrvatske poštanske banke.
Trenutačno završava poslijediplomski studij iz međunarodne ekonomije. U proteklih deset godina stručno se usavršavao na brojnim specijaliziranim seminarima, treninzima i edukativnim programima iz područja tržišne analitike, monetarne politike, trgovanja vrijednosnim papirima i financijskog upravljanja. Kao predavač, sudjelovao je na više međunarodnih kongresa i konferencija u Hrvatskoj i Europi.