Premijerka Jadranka Kosor na otvaranju plinovodaVećina korisnika vrlo rado i s ponosom će napuniti spremnik automobila benzinom ili dizel gorivom, kojega je cijena oko 10 kuna po litri, i to odmah uredno platiti. Međutim, plaćanje energenata iz centraliziranih energetskih sustava (plina, topline i električne energije) vrlo je usporeno, često s odgodom, neovisno što im je cijena ekstremno niža od tekućih goriva za istu energetsku jedinicu. Među korisnicima umjetno je (politički) stvoreno opće mišljenje da energenti iz domaćih izvora trebaju uvijek biti jeftiniji od uvoznih energenata. Nije nužno plaćati uvoznu energiju skuplje od domaće radi nužnosti zapošljavanja i investiranja u tuđe energetske sustave, no kada je riječ o kubičnom metru vode iz domaćih izvora za korištenje u domaćinstvima ili industriji, tada se u javnosti cijena od 17 kuna po kubiku vrlo lagano prihvaća, dok kod prirodnog plina ta cijena jedva dostiže tri do četiri kune po kubičnom metru.

Zašto je to tako, s obzirom na to da su troškovi istraživanja i proizvodnje vode znatno niži od proizvodnje i raspoloživosti bilo kojeg energenta iz centraliziranog energetskog sustava? S druge strane, kako bi mogli drugačije pojasniti da se mnogi gospodarski objekti u priobalju, koji su do sada koristili lož ulje ili mazut, sada još uvijek ne priključuju na novi plinski sustav koji je upravo u izgradnji. Međutim, ti gospodarski objekti sada uvoze to isto tekuće gorivo iz inozemstva, s vrlo velikim sadržajem sumpora kojega se trenutačno proizvođači žele na jednostavan način riješiti. Gdje su i što rade naši inspektori za kontrolu kvalitete korištenih goriva? Uobičajeno je da kontrolu sustava vrši Vlada uz pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, ali i uz veliku stručnu pomoć neučinkovite Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).

Međutim ona, prema mojem mišljenju, nije dovoljno pravilno strukturirana ni organizacijski ni stručno osposobljena za vrlo važne zadatke energetskog gospodarstva. Svi znamo da ta agencija zapošljava oko 50 vrlo bazno školovanih kadrova, ali nam je i poznato da su sve aktivnosti koje se trebaju obavljati nekako blokirane. Kome je to u interesu, ne znam, kao ni zašto se ne koristi nekoliko stručnih osoba s dobrom reputacijom koji u Agenciji rade. Mislim da bi Vlada RH i resorna Ministarstva mogli puno lakše i kvalitetnije raditi uz učinkovitiji rad buduće novoorganizirane HERA-e. Iako je ta Agencija svojim radom odgovorna Saboru, mislim da bi i u njemu trebala biti neka radna grupa ili najmanje jedna osoba za koordinirani rad s Agencijom.