Mate GranićKrize vlade dio su demokracije u demokratskim državama svijeta. Krizom vlade ne mora biti ugrožena stabilnost države, sve ovisi o načinu i brzini njenog rješavanja. Na žalost, mi u Hrvatskoj imamo žalosnu, gotovo tragikomičnu situaciju, koja ponekad sliči na dječji vrtić. Načinom rješavanja krize vlade vladajuća koalicija ugrožava stabilnost države, njen kreditni rejting, međunarodni kredibilitet, odnose sa susjednim državama i međunarodnim financijskim institucijama. Strani ulagači bit će kudikamo oprezniji, uz napomenu da već dvije godine zaredom imamo pad stranih ulaganja. Javnost je sve više iritirana neuspješnim sastancima petorke i različitim tumačenjima rezultata “dogovora”. Koriste se i različite metode, posebno putem specijalnih brifiranja medija kako bi se diskreditirao politički protivnik.

To samo govori da Vlada i vladajuća koalicija nije stabilna, da nije odlučna i da se ne bavi glavnim problemom države, a kad se s njima bavi, čini velike pogreške. Nezaposlenih je već više od 415.000, a oprez prema ulaganju u Hrvatsku sve je veći. Prema indeksu ekonomskih sloboda, u Wall Street Journalu, Hrvatska se s koeficijentom 3,4 nalazi na 128. mjestu na svijetu, Slovenija na 81., a Mađarska na 41. Loša je utjeha da je SRJ na 144. mjestu. To je najlošiji položaj Hrvatske prema indeksu ekonomskih sloboda od 1996. Nestabilnost Vlade pogoršava ionako lošu poduzetničku klimu. Ne nazire se rješenje nepotrebne “naftne afere” sa Slovenijom koja nas je prijavila Svjetskoj trgovačkoj organizaciji. Ni nakon prvog službenog posjeta Sloveniji ministra Picule, na žalost, tek nakon dvije godine, bitna pitanja sa Slovenijom nisu sepomakla s mrtve točke (problem Ljubljanske banke i državne granice).

Slovenija odbija razgovarati na bilateralnoj osnovi s Hrvatskom o problemu duga hrvatskim štedišama i hrvatskoj državi, a što se tiče državne granice, odbija ponovno otvaranje pregovora i obligatornu međunarodnu arbitražu.

Regionalna suradnja

S BiH je premijer Ivica Račan na sastanku sa Zlatkom Lagumdžijom smanjio štetu nastalu “naftnom aferom”. Posebno zabrinjava što dovoljno ne prepoznajemo događanja u našem susjedstvu, na jugoistoku Europe. Kao izaslanik predsjednika Sabora Zlatka Tomčića prisustvovao sam u Tirani sastanku predsjednika parlamenata zemalja istočne Europe (BiH, SRJ, Albanija, Makedonija, Bugarska, Grčka i Turska). Hrvatska je bila prisutna kao aktivni promatrač. U zemljama jugoistočne Europe, a posebno u zemljama obuhvaćenima Sporazumom o stabilnosti i pridruživanju (BiH, Albanija, SRJ, Makedonija) javljaju se ne samo nametnute nego i spontane ideje o jačem povezivanju, posebno gospodarskom, ali i političkom. Čak je i u završnoj deklaraciji skupa prihvaćen tekst da se razmotri mogućnost stvaranja regionalne parlamentarne skupštine kao mehanizma bolje parlamentarne suradnje među državama jugoistočne Europe.

Dosad kao mehanizmi suradnje između tih država postoji summit predsjednika država ili vlada, sastanci ministara vanjskih poslova te sastanci predsjednika parlamenata, a predviđaju se i sastanci odbora za vanjsku politiku i europsku integraciju. Takve inicijative ne dolaze samo od SRJ nego i od Albanije, Makedonije, a BiH ih s razumijevanjem prihvaća. Dakle, nisu čudne ideje koje dolaze iz zemalja EU o jačem regionalnom vezivanju. Nitko, naravno, ne govori o novoj državnoj tvorevini u bilo kakvom obliku ili političkoj i gospodarskoj asocijaciji. Ali neki od sudionika skupa javno su govorili da ni jedna zemlja iz skupine 5-1+1, a to su zemlje obuhvaćene Sporazumom o stabilnosti i pridruživanju, ne može sama u EU nego da će moći sve zajedno. Pravo je tih država da tako misle, ali najvažnije je kakav će biti odgovor Republike Hrvatske. Takva razmišljanja nisu prihvatljiva za Hrvatsku te odgovor Hrvatske mora biti ne zatvaranje u sebe nego aktivna regionalna suradnja, posebno bilateralna, ali i multilateralna ako se radi o projektima od interesa za Republiku Hrvatsku. Svaki drugi odgovor bio bi vrlo loše primljen u međunarodnoj zajednici. Uz aktivnu regionalnu politiku politička stabilnost, jačanje poduzetničke klime, brži gospodarski rast, poticanje novog investicijskog ciklusa te brže usvajanje pravila i propisa EU i ispunjavanje maastriških i kopenhaških kriterija najvažnije je za Hrvatsku. Uz ovakvu krizu vladajuće koalicije i Vlade to nije moguće. Svako rješenje koje vodi izlazu iz krize bolje je nego sadašnja situacija. Ali taj problem može riješiti samo vladajuća koalicija. Ako ga u vrlo kratkom vremenu ne riješi, past će kredibilitet svih članica vladajuće koalicije, a posebno onih najodgovornijih za krizu. Neodlučno rješavanje krize već skupo košta hrvatsku državu.

Izbori u Makarskoj

Prijevremeni izbori u Makarskoj mogu biti ozbiljan barometar odnosa na političkoj sceni Hrvatske i važan signal za moguće prijevremene izbore na nacionalnoj razini. Zanimljivost makarskih izbora je i prijedlog Demokratskog centra o gradnju stanova za mlade ljude po cijeni od 1200 DEM (oko 600 eura po četvornom metru), s preciznim izračunom na koji još nitko nije dao ozbiljniju primjedbu. Ministar Čačić je pokrenuo akciju o gradnji društveno poticane stanogradnje za mlade ljude, ali makarska inicijativa pokazuje da se može graditi brže i jeftinije te da ta inicijativa može biti poticajna za cijelu Hrvatsku. Temelj te inicijative je izbjegavanje svih vrsta lobija, a posebno građevinskih i komunalnih, te plaćanje stvarne cijene. Već sama činjenica da se već gotovo 900 mladih obitelji iz Makarske prijavilo pokazuje ozbiljnost te inicijative.

Smrt kardinala Kuharića

Umro je kardinal Kuharić, simbol nade i vjere za vrijeme komunističkog sustava. Nade da će se očuvati i katolička vjera i crkva u Hrvata, da će se očuvati nacionalni identitet te da je kardinal Stepinac nepravedno osuđen. Snažno je podržao demokratske promjene u Hrvatskoj, osuđivao je sve zločine bez obzira na to tko ih je počinio, organizirao je snažnu karitativnu djelatnost za vrijeme Domovinskog rata, a njegovi stavovi imali su vrlo pozitivnu ulogu da se zaustavi rat u BiH između Hrvata i Bošnjaka, što nekima i na hrvatskoj strani nije bilo po volji (otvoreno pismo Mate Bobana kardinalu Kuhariću). Umro je veliki kardinal i veliki čovjek, jedan od najvećih koje je Hrvatska imala u prošlom stoljeću.