Objavljeno u Nacionalu br. 821, 2011-08-09

Autor: Ante Mihić

Utrka na struju počinje

Proizvođači električnih automobila zauzimaju pozicije na tržištu očekujući velik porast prodaje u budućnosti

Volvo nudi
automobil na struju
najviše klaseVolvo nudi automobil na struju najviše klaseE-mobilnost danas je u Europi tema koja sve više zaokuplja javnost, sve je više električnih automobila na europskim cestama, a poticaji i mjere njihovih vlada te različiti oblici subvencija razlog su zašto unatoč prilično visokim cijenama sve više raste prodaja električni pogonjenih automobila u cijeloj Europi. U Hrvatskoj je situacija znatno drugačija i iako je bilo nekih pompoznih najava o ekspanziji električnih automobila na hrvatskom tržištu, za sada je sve ostalo na najavama. Samo pojedinačne akcije potaknu na razmišljanje o takvoj vrsti vozila na domaćim cestama. Razloga zašto je to tako je mnogo, ali možda je presudna činjenica da su ti automobili prilično skupi u odnosu na vozila istih performansi koja pokreću benzinski ili dizelski agregati.



U odnosu na druge zemlje hrvatska vlada još uvijek nije uvela potrebne mjere kojima bi potaknula fizičke ili pravne osobe da se odluče na kupnju električnih automobila, ali svakako je zanimljiva činjenica da je u pripremi paket mjera energetske učinkovitosti kojim će se, između ostalog, raznim mjerama poticati uporaba vozila s emisijama ispod 120g/CO2/km, električna vozila za pravne i fizičke osobe putem subvencije investicija, ali i osiguravanje besplatnih parkirnih mjesta, pravo na korištenje žutih traka i slično. Također se u okviru Programa gospodarskog oporavka razmatraju mogućnosti povezivanja ulaganja u izgradnju postrojenja, odnosno tehnologija za obnovljive izvore energije s proizvodnjom opreme. To znači da bi se osiguranjem povoljnih kreditnih sredstava proizvela oprema za npr. električni automobil, što bi se moglo realizirati uz osiguranje povoljnih kredita iz međunarodnih banaka. Da ne bi priča o električnim automobilima imala samo negativne konotacije, pobrinuli su se Citroënu Hrvatska i Energetskom institutu "Hrvoje Požar", koji su nedavno u Zagrebu instalirali punionicu namijenjenu elektroautomobilima. Predstavljen je Citroënov C-Zero, električni automobil koji je tek nedavno stigao u Hrvatsku i odmah oduševio. Kakva je situacija s električnim automobilima u Hrvatskoj, koliko smo daleko od zemalja Europske unije te što možemo očekivati u vremenima koja dolaze razgovarali smo s Dinom Novoselom, voditeljem projekta iz Energetskog instituta "Hrvoje Požar" u odjelu za planiranje energetskih sustava.

"Nažalost, još uvijek nema zakonskih regulativa koje bi omogućile hrvatskim građanima da po isplativijoj cijeni kupe električni automobil, a zbog cijene su dostupni samo pojedincima. Također, Hrvatska je prilično malo tržište pa ne čudi da je u zemljama Europske unije to tržište već prilično razvijeno te da će sljedeće 3-4 godine biti zapravo vrijeme proboja električnih automobila na sva razvijena i bogata tržišta svijeta. Hrvatsko tržište ima svoje specifičnosti u pogledu trenda rasta broja novoprodanih automobila i općenito kupovne moći građana. U tom kontekstu potrebno je razumjeti ograničenja tržišta te sukladno tome prilagoditi očekivanja. Moramo biti svjesni da će visoke cijene električnog vozila te nepostojeće infrastrukture punionica odgoditi njihovu intenzivniju ekspanziju nekoliko godina. No ulaskom u Europsku uniju 2013. godine možda i Hrvatska postane zanimljivije tržište, a i Vlada možda uvede mjere koje bi kupnju električnih automobila učinile prihvatljivijom", rekao je Novosel.
Prema njegovim riječima u zemljama Europske unije postoji čitav niz mjera za prihvat "čistih automobila", rade se nacrti, prijedlozi za promociju takvih vozila, ali napominje da nema konzistentne politike i da svaka zemlja pojedinačno donosi svoje zakone ili mjere kojima se reguliraju propisi vezani uz plasiranje električnih automobila na tržište.

"U insitutu 'Hrvoje Požar' konstantno radimo prijedloge akcijskih planova koje, između ostalog, šaljemo i na razmatranje resornim ministarstvima i Vladi. Jedan od takvih planova tiče se i e-mobilnosti, pa iako još uvijek nemamo konkretnih odgovora vjerujem da bi uskoro Vlada mogla prepoznati važnost ovakvog projekta. Vjerujem da bi izgradnja i ulaganje u infrasturkturu i javne punionice uvelike pridonijela razvoju ove grane automobilskog tržišta. Postoje neki pilot-projekti koji objedinjuju cijelu ovu priču i ako bi se uspostavila mreža punionica, puno bi lakše bilo plasirati električne automobile na tržište, ali i zainteresirati mnoge. Koristi bi imali svi koji imaju velik broj službenih vozila, poput gradskih ili kurirskih službi. Neprestano pokušavamo strukturirati mjere za razvoj e-mobilnosti kao mjere od nacionalnog interesa, želeći pratiti trendove europskih tržišta i građanima pružiti neke nove tehnologije i mogućnosti. Iako smo još daleko od europskog prosjeka, vjerujem da bi do 2015. godine u Hrvatskoj moglo biti oko 2000, a do 2020. između 5000 i 10.000 električnih vozila, ali to će ovisiti o nizu čimbenika koje je danas teško predvidjeti", rekao je Novosel.

Budući da su započeli suradnju s institutom "Hrvoje Požar" te da su sa svojim modelom C-Zero izazvali oduševljenje, razgovarali smo i s Gordanom Brlek, direktoricom marketinga Citroëna Hrvatska, koja nam je objasnila što očekuju od ovog automobila i gdje vidi mogućnosti razvoja tržišta za električne automobile. "C-Zero je predstavljen 2010. u Ženevi i već tada je bilo jasno da je Citroën dobio električni automobil za europska tržišta. S obzirom na situaciju na tržištu nismo se odlučili komercijalizirati ovaj automobil, već smo uzeli jedno vozilo kako bi educirali naše kadrove, ali se i povezali s institucijama koje u suradnji s Vladom rade na promicanju ovakvih projekata, odnosno 'čistih automobila'. Također smo željeli razviti i svijest kod ljudi da je Citroën marka koja im može ponuditi ekološki potpuno prihvatljiv automobil te da je spremna na izazove tržišta", rekla je Gordana Brlek. Također je spomenula da je cijena samog vozila najveća prepreka za komercijalizaciju, ali i da je Vlada prilično pasivna kada je e-mobilnost u pitanju. Gordana Brlek vjeruje da će i u Hrvatskoj uskoro zavladati europska pravila, da će država pokazati interes te da će infrastruktura uspjeti zadovoljiti potencijalni razvoj ove grane gospodarstva.

"Ako želite biti vlasnici ovog automobila morat ćete izdvojiti 3900 kuna mjesečno i tako 60 rata leasinga, što pokazuje da je C-Zero poprilično skup automobil. U principu 80 posto njegove cijene je baterija koja je još uvijek jako skupa i još uvijek njihova proizvodnja nije na razini koja bi omogućila smanjenje cijene. Da biste napunili ovakav automobil, treba vam 10 kuna dnevno, a autonomija mu je 130 km, što je i više nego dovoljno, uzmemo li u obzir da se radi o gradskom automobilu. Uštede su maksimalne, zagađenja nema i kada se postigne koncenzus između Vlade i koncesionara, u godinama koje dolaze mogli bismo doživjeti pravu revoluciju malih električnih automobila", zaključila je Gordana Brlek.

Komentari

registracija
26/1/08

Rampa, 10.08.11. 01:03

Nije cijena presudan razlog, presudan razlog je u tome da je INA krava muzara svake HR Vlade i preko nje se muze stanovništvo!!

A drugi razlog je da se još nije smislilo u HR kako preko cijene KW struje opaliti motoriziranom stanovništvu 200 % trošarina kao što čine sad na naftne derivate, kad pune svoj automobil na struju, a kako od toga razdvojiti "jeftinu" kućnu struju!!

To je problem svakoj našoj pohlepnoj Vladi i zato neće biti nikakvih subvencija kao što to rade već sve zapadne EU zemlje!

Jer zašto subvencionirati nešto na čemu ne možeš prokleto dobro zaraditi i našto ne možeš odvaliti trošarine, prireze i razreze ( šišaš ekologiju, to je našim političarima ionako riječ koju su izmislili narkomani i djeca cvijeća!!)

Žao mi je što moram napisati, ali smo i dalje krčma balkanska!!


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika