Objavljeno u Nacionalu br. 321, 2002-01-08

Autor: Mate Granić

Sat političke anatomije

Kaos u Argentini upozorava i Hrvatsku na oprez s MMF-om

Zaobilaženje Sabora

Prije dva tjedna Nacional je objavio vijest da Vlada iza zatvorenih vrata pregovara s MMF-om o novom stand-by aranžmanu od 200 milijuna dolara. Ta vijest nije izazvala nikakve reakcije u medijima. Nije bilo reakcija ni oporbenih stranaka ni same Vlade. Istina, bilo je vrijeme Božića i Nove godine, ali ta informacija, ako se potvrdi, ne samo da je važna i značajna, nego može bitno utjecati na gospodarsku, socijalnu i političku situaciju u Hrvatskoj u ovoj godini.
Hrvatska je članica MMF-a i Svjetske banke. Suradnja Hrvatske s tim institucijama bitna je za njen financijski kredibilitet. Svjetska banka neće odobriti povoljne kredite za stimuliranje poduzetništva i infrastrukture bez prethodnog aranžmana s MMF-om. MMF ima redovite konzultacije sa svim zemljama članicama, a samo s nekim zemljama kreditne aranžmane. Uvjeti za kreditni aranžman MMF-a (bez obzira na to da li se on povlači ili ne) vrlo su oštri, bitno utječu na gospodarski i socijalni život države, a služe samo za potporu platne bilance države. Dakle, kredit MMF-a se uzima radi jačanja financijskog kredibiliteta države. MMF redovito traži smanjenje troškova države, socijalna davanja i postizanje pune sigurnosti otplate inozemnih dugova.

Jeffrey Sachs
Glavna svrha postojanja MMF-a jest pozitivan utjecaj na globalizaciju, širenje tržišta, slobodu kretanja roba i usluga te jačanje sposobnosti država da plaćaju dugove i izvršavaju obveze. Nakon prethodnih pregovora država, članica MMF-a koja ulazi u kreditni aranžman s MMF-om upućuje pismo namjere Upravnom odboru MMF-a, koje taj odbor prihvaća ili odbacuje. Takav aranžman za svaku državu ključan je za gospodarsku i socijalnu politiku vlade. Nije točno ono što Vlada tvrdi da on samo verificira vladinu gospodarsku i socijalnu politiku. Do pisma namjera dolazi se tvrdim pregovorima između predstavnika MMF-a, Vlade i HNB-a. Mi smo sasvim sigurno jedina država u svijetu koja aranžman s MMF-om (pismo namjere) nije raspravila u parlamentu. To je gotovo nezamislivo u bilo kojoj demokratskoj državi. Slučajevi Argentine, Turske i nekih azijskih dalekoistočnih zemalja upozoravaju. Mnogi ugledni svjetski ekonomski stručnjaci upozoravaju na krutost i jednostranost MMF-ovih mehanizama (David Malapass, Jeffrey Sachs). Jeffrey Sachs čak je nedavno kazao u jednom intervjuu da naš prvi korak “mora biti suprotan onomu koji predlaže MMF”. To, naravno, nije jedinstveno mišljenje ekonomskih stručnjaka, ali mnogi naši ugledni ekonomisti vrlo su skeptični prema kreditnim aranžmanima MMF-a (Ivan Lovrinović, Branimir Lokin, Anđelko Bilušić). Posebno zato što se tim mjerama ne može postići veća stopa rasta od 3 do 4 posto, te se ograničava novčana masa koja bi se mogla upotrijebiti za razvoj. Osim toga, MMF nikad ne sebe ne želi preuzeti ni najmanji dio odgovornosti ako vladin program ne uspije. To su iskustva brojnih država.

Zaobilaženje Sabora
Aranžmani s MMF-om nikad ne rješava probleme gospodarskog rasta, nezaposlenosti i investicija, a redovito negativno djeluje na socijalnu stabilnost. To su osjetile mnoge zemlje. S druge strane, aranžman s MMF-om trebao bi utjecati na kreditni rejting zemlje. Na žalost, prošle godine unatoč potpisanom stand-by aranžmanu Hrvatska nije podigla svoj kreditni rejting. Što to znači? Je li Vlada ispunila uvjete koje traži MMF? Očito nije. Vrlo je opasno razgovarati o drugom aranžmanu s MMF-om bez znanja javnosti i Sabora te s prevelikim optimizmom govoriti o gospodarskoj i socijalnoj situaciji u ovoj godini.
To što Vlada traži nacionalni konsenzus od strane Vlade za procese europskih integracija Hrvatske, za nacionalnu sigurnost i teritorijalni integritet, razumljivo je i to treba podržati. Ali onda se ne smiju događati slučajevi poput sporazuma o državnoj granici sa Slovenijom, jer je to bio jednostrani potez Vlade unatoč protivljenju i javnosti i političkih stranaka.
Međutim, situacija s traženjem nacionalnog konsenzusa za socijalnu i gospodarsku politiku ili preciznije gospodarski razvoj je drukčija. Ne mogu se voditi tajni pregovori s MMF-om i o tom kreditnom aranžmanu ne raspravljati u Saboru, a tražiti nacionalni konsenzus. To je neodgovorno i neozbiljno. Za taj prijedlog konsenzusa oporba ne može preuzimati bilo kakvu odgovornost.

Bosna i Hercegovina
Druga stvar koja zabrinjava jest neaktivna Vladina politika prema susjedima, a posebno BiH. U BiH se u zadnje vrijeme događaju zabrinjavajuće stvari. Očito je da Wolfgang. Petritsch, visoki predstavnik za BiH, nema dovoljno snage i međunarodne podrške da provede odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih triju naroda na cijelom području BiH. To se, naravno, odnosi na Republiku Srpsku, tako da će dva entiteta i dalje biti asimetrična u političkom ustroju, a kako se ne rješava ni pitanje povratka izbjeglica u Republiku Srpsku (Hrvata i Bošnjaka), sasvim je jasno da BiH teško može postati država koja uredno funkcionira. S druge strane, jednonacionalni sud u Zenici sudi jedanaestorici Hrvata za ratne zločine, a Kantonalni sud u Sarajevu Anti Jelaviću za pokušaj stvaranja hrvatske samouprave. Tu su ideju odbacili i međunarodna zajednica i vodstvo bosanskohercegovačkih Hrvata. O njoj sam već kritički pisao u ovoj kolumni te najavio da će skupo koštati Hrvate u BiH, ali sudski postupak protiv Ante Jelavića, uz neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih triju naroda na području BiH, ruši kredibilitet visokog predstavnika u BiH, međunarodne zajednice, a izaziva i dodatnu nestabilnost Hrvata u BiH. Takva događanja legitimna su podloga za djelovanje hrvatske Vlade i diplomacije na temelju Daytonskog sporazuma. Na žalost, nema ni jedne javne reakcije hrvatske vlasti, ni jedne diplomatske inicijative, ili barem javnosti nije poznata. To nije miješanje u unutarnje poslove druge prijateljske susjedne i suverene države, nego poticaj za snažnu diplomatsku inicijativu prema međunarodnoj zajednici na temelju potpisanih međunarodnih ugovora, ali i BiH kao državi, na temelju Daytonskog sporazuma. Hrvatska bi time pomogla jačanju BiH kao suverene demokratske države, ali i legitimnoj zaštiti Hrvata u BiH na temelju Daytonskog sporazuma i Ustava BiH.

Vezane vijesti

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Sa zgrade Hoto tornja (zgrada T-coma) u Savskoj ulici u Zagrebu pao je komad staklene stijene pri čemu je ozlijeđen zaštitar, doznaje se u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika