S pedigreom projekta koji je godinama pripremao legendarni Stanley Kubrick, da bi ga potkraj života prepustio Stevenu Spielbergu, “A. I. Umjetna inteligencija” svakako je bio jedan od najiščekivanijih filmova iz prošlogodišnje hollywoodske produkcije. Međutim, kao što je dobro poznato svakom iole upućenijem filmoljupcu, to vrlo ambiciozno djelo naišlo je na vrlo podijeljene ocjene i publike i kritike – od hvalospjeva do omalovažavanja. Završni rezultat filma u svjetskim kinima smatra se razočaravajućim – ukupno nešto više od 200 milijuna dolara bruto-zarade na uloženih oko 100 milijuna – a jedina zemlja u kojoj je postao istinski hit bio je Japan, gdje je nadmašio utržak s američkih kinoblagajni.
Pojava filma na videu i DVD-u pruža mogućnost za ponovnu procjenu s kakve-takve vremenske distance: moj dojam ostaje kako svakako jest riječ o vrlo dobrom ostvarenju, ali Spielberg je definitivno propustio priliku da napravi istinski klasično djelo. U priči o tjeskobnoj pustolovini dječaka-robota programiranog da posjeduje istinske ljudske osjećaje – dobrim dijelom nadahnutoj “Pinokiom” – Spielberg sugestivno preispituje problematiku ljudskog poigravanja s prirodnim poretkom stvari kroz neumjereno stvaranje i uništavanje umjetnih bića koja posjeduju vlastitu svijest; istodobno, redatelj izlaže impresivnu antiutopijsku viziju čovječanstva na dekadentnom putu samouništenja.
Spielbergu treba priznati i da je dobrim dijelom filma uspio u nimalo jednostavnom zadatku mirenja nakane poštovanja temeljnih odrednica Kubrickova svjetonazora s vlastitom autorskom poetikom. Od prikaza života umjetnog dječaka Davida (Haley Joel Osment) s “njegovom” obitelji, preko impresivnog dijela u Meka-gradu, do tragične melankolije Davidova susreta s “dobrom vilom” u potopljenom New Yorku, film je bogat dojmljivim “kubrickovskim” rješenjima. Problemi cjeline ipak ostaju ”škripav” početak, te pogotovo dvojbena završnica koja se odvija u budućnosti u kojoj više nema ljudi; Spielbergova je nakana vjerojatno bila da stvori svojevrsni dramski ekvivalent završnice Kubrickove “2001: Odiseje u svemiru”, ali nažalost s tim je potezom samo nepotrebno rastegao film, otupljujući snagu prve tri četvrtine. Zato “A.I. Umjetna inteligencija” teško može pretendirati na status klasika.
DVD-izdanje sadrži dva diska: uz film, na prvom se nalazi 12-minutni dokumentarac “Stvaranje A.I. Umjetne inteligencije”, a na drugom gomila priloga koji traju više od sat i pol, i pokrivaju sve ključne aspekte nastanka filma, od glume preko različitih vizualnih efekata do glazbe i tonske obrade. Djelo vrijedno poštovanja predstavljeno je na doista prvorazredan način.