Objavljeno u Nacionalu br. 823, 2011-08-23

Autor: Iva Krtalić

Čast oprana krvlju

Ayhan Sürücü ubio je u Berlinu svoju sestru Hatun i izazvao rasprave u Njemačkoj: kako doseljenike privoljeti da se odreknu svojih okrutnih običaja

Hatun Sürücü
ubijena je zato što je
voljela NijemcaHatun Sürücü ubijena je zato što je voljela NijemcaNisam više razmišljao, jednostavno sam se iskopčao i..." Kad prepričava kako je hicima u glavu ubio vlastitu sestru, Ayhan Sürücü nije u stanju dovršiti rečenicu. O tom događaju danas 24-godišnji zatvorenik jednog berlinskog zatvora progovorio je pred kamerama za novi dokumentarni film o slučaju koji je fenomen "ubojstava zbog časti" prije šest godina stavio u središte pažnje njemačke javnosti.


Navečer, 7. veljače 2005. godine, tada 18-godišnji Ayhan, njemački državljanin tursko-kurdskog porijekla, na jednoj je berlinskoj ulici ubio svoju 23-godišnju sestru Hatun. Motiv: živjela je previše zapadnjačkim stilom, rastala se, imala vlastiti stan i dečka Nijemca. Premda nije bilo riječ o prvom takvom ubojstvu u Njemačkoj, slučaj je doveo do debata o kulturi useljenika i pitanju spada li takav čin u određenu kulturu ili vjeru. Govorilo se o prisilnim brakovima, patrijarhalnim obiteljima, napadala su se "paralelna društva" useljenika u Njemačkoj, koncept multikulturalizma proglašavan je mrtvim. Dokumentarni film "Izgubljena čast", proizvod višegodišnjeg novinarskog istraživanja Matthiasa Deissa i Joa Golla, pruža barem mali uvid u mentalni sklop ljudi koji su spremni ubiti svoje sestre ili kćeri ne bi li vratili "okaljanu obiteljsku čast". Gotovo istodobno s filmom, objavljena je i nova studija freiburškog Instituta Maxa Plancka za strano i međunarodno kazneno pravo, koja se kao prva u Njemačkoj znanstveno bavi ovim "arhaičnim oblikom nasilja nad ženama".

Kriminolozi Dietrich Oberwittler i Julia Kasselt, autori studije "Ubojstva zbog časti u Njemačkoj", pročešljali su arhive sudova, policijske dosjee i novinske izvještaje kako bi odgovorili na pitanje koliko je takvih ubojstava u Njemačkoj, tko su žrtve, a tko počinitelji, kakva im je kulturna pozadina i koji su im motivi.
Priče su uvijek slične - djevojka ili žena je ubijena jer je odbila ući u dogovoreni brak, jer više nije djevica, jer je ušla u neprimjerenu vezu, jer se počela zapadnjački ponašati ili je na drugi način "okaljala čast" obitelji koja se i nakon više godina u iseljeništvu vodi vrijednostima i normama svog patrijarhalnog zavičaja. I Deiss i Goll, koji su više godina istraživali u krugu obitelji i prijatelja obitelji Sürücü, pružaju u filmu sliku obitelji rastrgane između dviju kultura. Hatun je odrasla kao peto od devetero djece u obitelji turskih Kurda u berlinskoj četvrti Kreuzberg, kamo su se roditelji iz istočne Anatolije doselili prije 35 godina. Još kao 16-godišnjakinja prekinula je školovanje, a obitelj joj je dogovorila udaju za jednog bratića u Turskoj. Brak se raspao, a Hatun se, trudna, vratila u Berlin, gdje život s obitelji također više nije funkcionirao. Ubrzo se odlučila osamostaliti, iselila se iz roditeljskog doma sa sinom, završila i izobrazbu, skinula maramu i stupila u vezu s Nijemcem; u obitelji se na taj razvoj događaja uskoro gledalo još samo kao na "kaljanje obiteljske časti".
Sukob je konačno kulminirao 2005. godine. Nakon jedne svađe na autobusnoj stanici nedaleko od Hatunina stana, Ayhan vadi pištolj i ubija svoju sestru s tri hica u glavu. Osuđen je na devet godina zatvora, ali do danas nije sa sigurnošću utvrđeno je li on jedini krivac ili je eliminaciju "sramotne" kćeri dogovorila cijela obitelj. Prema iskazima jedne svjedokinje, i starija braća, Mutlu i Alpaslan, sudjelovala su u ubojstvu, jer su nabavili oružje i čuvali stražu. Braća su se u međuvremenu odrekla njemačkog državljanstva i žive u Turskoj, gdje su sigurni od izručenja Njemačkoj koja ih traži međunarodnom tjeralicom. Nasilje nad ženama u ime poremećena shvaćanja pojma časti događa se u cijelom svijetu. Ujedinjeni narodi broje oko 5000 takvih ubojstava godišnje, no pravi broj mogao bi biti mnogo veći. Riječ je o fenomenu naročito patrijarhalnih obitelji ili društava u kojima muškarci imaju zadaću nadgledati ženske članove obitelji. Ako im one izmaknu kontroli, okaljana je njihova čast, što se može ispraviti jedino ubojstvom - često u dogovoru s ostatkom obitelji. Najviše je takvih slučajeva u Pakistanu, Afganistanu, Iraku, Iranu i Turskoj, ali oni se bilježe i u gradovima zapadne Europe, u obiteljima u kojima muškarci također trebaju kontrolirati seksualno ponašanje svojih sestara, kćeri, sestrični.

Statistički gledano, u Njemačkoj se godišnje dogodi 12 "ubojstava iz časti u širem smislu", dakle i onih u sklopu, primjerice, krvnih osveta; od toga su prosječno tri godišnje "ubojstva zbog časti u užem smislu", ona u kojima stradaju članice obitelji radi "čišćenja okaljane časti". Motiv je, kao i kod Hatun Sürücü, "nedostatno pokorena ženska seksualnost", žrtve uglavnom imaju između 18 i 29 godina, a počinitelji najčešće potječu iz slabo integrirane niske klase useljenika, dok se fenomen gotovo ne bilježi u socijalno i ekonomski stabilnijim useljeničkim miljeima.
Iako je riječ o kvantitativno "vrlo rijetkim događajima", zbog svog karaktera takva ubojstva bez iznimke izazivaju golemu medijsku pažnju. Kako navode autori studije, to često vodi do toga da ih se koristi kao "dokaz za deficite u integraciji useljenika" ili kao "simbol kulturne različitosti". U cijeloj Europi takvi se slučajevi događaju uglavnom u useljeničkim obiteljima, i to u onima u kojima su žene ograničene na domaćinstvo te žive u ovisnosti o obitelji jer, recimo, ne govore jezik ili nemaju sređen boravišni status. Čak i u drugoj i trećoj generaciji obitelji se često drže arhaičnih slika časti i time povlače crtu razgraničenja prema većinskom društvu. I novi film o slučaju Sürücü bavi se istom temom socijalne izolacije, a posebno pada u oči potpuna odsječenost obitelji od njemačkog načina života. Vrijednosti i norme kojima se i danas vodi Ayhan Sürücü dio su kurdske tradicije u onom obliku u kojem su je njegovi roditelji donijeli iz domovine - iako su bivši suseljani i rođaci koji su ostali u Turskoj te iste norme djelomično već prilagodili novim životnim uvjetima.

Ayhan Sürücü pred kamerama je progovorio o
tome kako je hicima u glavu ubio vlastitu sestruAyhan Sürücü pred kamerama je progovorio o tome kako je hicima u glavu ubio vlastitu sestruStudija Instituta Maxa Plancka bavi se i u tom smislu zanimljivim pitanjem: kako se koncept časti promijenio među migrantima iz patrijarhalnih zajednica. S jedne strane, on kroz generacije koje žive u Njemačkoj može izblijedjeti, s druge strane, može se promijeniti, pa tako nastaju i sukobi unutar obitelji kad se djevojke bolje i uspješnije integriraju od mladića. Mladi ljudi poput Ayhana izloženi su pritisku neposredne okoline, prijatelja i četvrti u kojoj žive, a koja ne tolerira nikakvu promjenu ili fleksibilizaciju normi. "Nikad nisam imao njemačkog prijatelja, prvi put sam se s Nijemcima počeo družiti u zatvoru", kaže Ayhan u "Izgubljenoj časti". Dokumentarac pokazuje i Ayhanovu školu - realku u Kreuzbergu koja se svojedobno našla u medijima zahvaljujući tome što je postala prva škola u Njemačkoj u koju ne ide ni jedno jedino njemačko dijete. "Direktor škole tada je preporučio njemačkim roditeljima da djecu ne upisuju u njegovu školu. To daje dosta dubok uvid u to gdje su deficiti našeg tzv. većinskog društva", kaže jedan od autora filma, Jo Goll.

Istu su socijalizaciju prošla i druga djeca obitelji Sürücü. Nekada jedanaestočlana obitelj danas je rastrgana, a čin koji je trebao vratiti obiteljsko zajedništvo doveo je do sloma. Otac obitelji umro je 2007. godine, do danas se ne zna je li on bio naredbodavac ubojstva. Majka i jedna Hatunina sestra žive u Berlinu i čekaju da Ayhan bude pušten iz zatvora, ostala djeca su u Turskoj. Jedna Hatunina sestra živi u Istanbulu s Mutluom i njegovom obitelji. Kao životni cilj navodi udaju i dodaje da će "Mutlu tu sigurno pomoći". On sam ubojstvo svoje sestre u filmu ne pozdravlja, ali ističe da bi Hatun za svoj "prijestup" u nekoj strogo islamskoj zemlji bila kažnjena. Najvjerojatnije, dodaje uz osmijeh - kamenovanjem.

Vezane vijesti

'Njemačka ucjena'

'Njemačka ucjena'

Vrhovna koordinatorica borbe protiv europske financijske krize, njemačka kancelarka Angela Merkel, pravi razlog trenutnom jadnom stanju "Starog… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika