Objavljeno u Nacionalu br. 339, 2002-05-15

Autor: Ivan Starčević

Vijenci i kaktusi

Most koji govori

Pošto je otvorio dubrovački most naš Ivica Račan Brzi postao je jednako mudar kao čuveni smetlar iz Mućki, poznat po legendarno mudroj izreci "čuvaj svoju metlu"

Ivan StarčevićIvan StarčevićDNEVNIK
Petak, HRT 1, 19.30
Četiri kaktusa
Sjednice, izjave, konferencije, izjave, konferencije za novinare, izjave –sve u svemu jedna divna emisija, baš kao i rekordne 1982. godine, što znači da Dnevnik pomlađuje svoje gledateljice i gledatelje bolje i pouzdanije od svih krema i kremica koje se reklamiraju prije i poslije njega. No osim čistog fizičkog pomlađivanja, bilo je tu i stvari za gimnastiku duha, pravih malih mozgalica, npr u onoj jednoj ultrakratkoj vijesti od dvije rečenice. U prvoj se kaže da će NATO nešto učiniti, a u drugoj i posljednjoj se objašnjava: “Priopćio je Sjeveroatlantski savez”. Ovaj bliski kontakt pojmova NATO i Sjeveroatlantski savez upućuje na dojam kako su to dvije različite stvari, no naši gledatelji Dnevnika, kao najupućenije osobe, odmah će prepoznati račanovsku jezičnu zaigranost naših novih urednika i redaktora, nepromjenljivu i vječnu.

NAŠI I VAŠI: MIROVINE
Subota, HRT 1, 20.13
kaktus
Onaj Štef, muž od Bibe (Slavko Brankov od Mirjane Majurec, ali samo u seriji), dokaz je kako naši glumci puno rade, no, razmislimo li bolje, njegova večerašnja gluma dokaz je zdravlja. Stegla su ga leđa, pognut je, ali čim se baci na kauč, kut od 90 stupnjeva (između njegovih nogu i leđa) naglo postaje 180, naš se Štef ispravi kao da mu nikad ništa nije bilo s leđima, ni u seriji ni onak privatno. Čovjek koji bi svinut trebao leći na bok, ili na leđa s nogama u zrak, izaziva glupe tv kritičare da pišu o njemu, umjesto o nekim bitnim aspektima ove uspjele tv serije.

PREGLED TISKA
Nedjelja, CCN, 22.16
Četiri kaktusa
Opet je ona ženska doslovno čitala iz novina, zato jer se emisija zove kako se zove. Kad bi hrvatski vizualni genij bio radikalniji u svojim manifestacijama, onda bi se na ekranima hrvatskih televizora i hrvatskih kina hrvatski glumci stvarno ubijali, stvarno padali s petog kata, stvarno tukli i stvarno tko zna što još. Šteta što smo kao nacija tako nedosljedni. Zgroženi implikacijama prethodne rečenice neka poslušaju jedan fin i pametan prijedlog, sugestiju čak: neka se novine snimaju preko ramena voditeljice koja glasno čita. To bi bilo puno humanije nego da nas ona otvoreno draži novinama koje ne samo da ne da iz ruke, nego iz njih čita ono što mi nikad ne bismo čitali, jer na istoj stranici vidimo neke zanimljivije stvari.

MOST NIJE POSUSTAO
Nedjelja, HRT 2, 21.25
četiri vijenca
Ova reportaža starog asa Jure Orlovca o otvorenju novog dubrovačkog mosta bit će zapamćena po originalnom doprinosu premijera Ivice Račana duhovnom blagu engleske humorističke serije “Mućke”. U “Mućkama” kaže smetlar Brzi, koji je netom odlikovan zato što s istom metlom mete već 16 godina (budimo precizni: desetak) kako on i njegovi kolege imaju izreku “čuvaj svoju metlu…”. Budući da on to izgovara strašno važno i s uzlaznom rečeničnom akcentuacijom poslije koje ide značajna pauza (tri točke), svi u birtiji očekuju nastavak, zaključak, poantu. Nestrpljivi Rodney ne može izdržati i dodaje “a ona će čuvati tebe”. Brzi ga pogleda, a Rodney mu objašnjava: “Čuvaj svoju metlu, a ona će čuvati tebe”. Brzi važno demantira, s neznatnom dozom prijekora: “Ne, samo “čuvaj svoju metlu””.
Ova najbesmislenija pouka na svijetu (čuvaj svoju metlu) dugo je kraljevala sama i bila omiljen način za označavanje nečeg neizrecivo blesavog. Kad kod bi netko želio reći nešto strašno pametno, bilo bi dovoljno reći samo “čuvaj svoju metlu” i sve bi bilo prepričano. Hvala ti, Engleska, ali od danas i mi imamo svojeg Triggera. Ivica Račan Brzi, gost svečanog otvaranja, obraća se uzvanicima i publici ovako: “Možda smo mi previše govorili o mostu, neka sada most govori…”. Nestrpljivi Ivan Starčević Rodney dobacuje: “Mi smo govorili o mostu, neka sada most govori o nama”. Ne, odgovaraju mu Račanove tri točkice, itd. itd. da sad ne trošimo prostor na nebitno. Jednako bi bilo suvišno hvaliti Orlovca koji je u svoju emisiju ubacio baš tu Račanovu smjelu stilsku figuru, jer što bi drugo reporter, koji svoj tv materijal organizira oko naslova “Most nije posustao”, nego jedva dočekao da netko kaže da taj most ne samo da nije posustao nego i priča. Svaka iduća knjiga koja će se zvati “Blago hrvatskog jezika” morat će zlatnim slovima tiskati sentencu našeg Brzog: “Možda smo mi previše govorili o mostu, neka sada most govori”. Čak i u ovoj varijanti, bez tri točkice, blješti sjajem dodatnog idiotizma, što je uvijek izvjestan rezultat, kad god neki domaći političar, od 1945. godine do danas, ponijet uspjesima u vladanju ljudima, hrabro pokuša nešto slično s višeznačnošću i metaforama.
Čestiti Jura Orlovac, zaljubljenik u niskogradnju i član ugledne poetske akademije (Mladen Trnski, Branka Šeparović, Jerko Tomić i ostali) imao je sreću i čast da dubrovački most zaista postoji, jedan i jedinstven, iako s dva imena (Dr. Franja Tuđmana i Dubrovnik), za razliku od metle Brzoga na kojoj je on promijenio 46 držaka i 150 metlica (podaci nisu točni), ali je jedna od draži te epizode o odlikovanju u tome što Brzi najnormalnije tvrdi da je to jedna te ista metla. Nije, gospodine Račan, uvjeravam vas da nije, o tome se, za razliku od istine da most govori, nema što pričati.

VIJESTI
Nedjelja, HRT 1, 22.55
kaktus
Urednik i voditelj Ivica Đuzel odmah se poslije prvog priloga ispričao zbog krivog imena u najavi, što je vrijedno svakog vijenca, ali objaviti onaj prilog iz Splita, e to se ne bi smjelo učiniti u gluho doba noću. U Dnevnik je trebalo staviti tu opsežnu propagandu knjige, jer ne događa se svaki dan da promocije bude dolično tretirana. Velike su i važne knjige izlazile proteklih desetak godina, veliki romani domaći strani, pa važni prijevodi, ali tek kad je Zaklada hrvdrž zavjeta objavila knjižicu “Tuđman, moja voljena Hrvatska”, otvoriše se svete medijske dveri i progovori se opsežno. Čak je nečija ručica listala knjigu, pa se iz neposredne blizine moglo vidjeti da je ovaj najnoviji hrvatski knjižarski veleuspjeh a) tanak i b) da u njemu ima puno fotografija. Ni župan Lukšić ni predsjednik Pašalić (predsjednik Hrvdrž zavjeta) nisu nam ništa o tome rekli, no važno je da su govorili i da su njihove izjave objavljene. Ova naša dva književna teoretičara moramo čuvati kao kap vode na dlanu, hvala Ivici Đuzelu što to čini i prišteđuje nam uzrujavanje.

JEZIKOMJER
Ponedjeljak, HRT 1, 12.26
Kaktus vijenac
Kaže li se “sa nama je večeras” ili “s nama je večeras” pitaju nas ona slova na ekranu, onda ide neki zvučni efektić i rastumači nam se zašto je pravilno reći i napisati “s nama”.
S nama je sinoć, u “Milijunašu” bio Tarik Filipović koji ima savršeno krivi jezikomjer. Priznajte, razmazili su vas stari tv spikeri koji su govorili svršenim hrvatskim jezičnim standardom. Zato se ljutite kad rečeni voditelji govori sve obratno. Natjecatelja dočekuje s “a vaša kćer, što ona kaže” i ispraća s “poljubite vašu kći”. Ljubi se kćer, ona koja govori je kći, ali čemu to cjepidlačenje s prvim i četvrtim padežom, kad sam voditelj u jednom od svojih intervju za sebe kaže da hrvatski govori prilično dobro.

ČAŠA MLIJEKA ZA SVAKO DIJETE
Nedjelja, Tv Nova
Vijenac
Ivica Kostelić klekne u školskom hodniku uz neko dijete i govori o važnosti čaše mlijeka dnevno. U našoj zemlji sa dvjesto tisuća alkoholičara i četiri puta toliko pogođenih njihovim problemima lijepo je čuti nešto o mlijeku. Smjesta sam nazvao broj s ekrana – 060 606 606 – i čuo glas s govornog automata. Rečeno je da minuta slušanja stoji šest kuna i osamdeset dvije lipe, da je organizator akcije Humanitarno udruženje “Djeca prva” i da ćemo čuti poruku Ivice Kostelića. Ivica je rekao: “Hvala što svojim prilogom omogućujete da svako dijete u školi popije čašu mlijeka na dan”. Telefonirao sam još dvaput, ali za svojih, sada već dvadeset kuna i 46 lipa (cifru ne kontrolirajte), mogao sam čuti uvijek jednu te istu škrtu rečenicu. Daš tri-četiri litre mlijeka, a dobiješ samo kap. Bilo bi neskromno očekivati da će Ivica zasvirati “Johnny be good”, ali mogli su mu napisati nešto duži tekst. Ako im je jeftinije pustiti glazbu, neka to učine, neka učine bilo što, samo da mlijeko bude tretirano kako zaslužuje.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika