Samuel ŽbogarSudionici ministarskog sastanka u Beogradu, u povodu 50. obljetnice od osnutka Pokreta nesvrstanih zemalja, istaknuli su u utorak, drugog dana skupa, kako su vrijednosti na kojima je nastao pokret aktualne i u današnjem svijetu te da mogu biti oslonac na putu unapređenja globalne stabilnosti.

Pokret je, kako je istaknuto na današnjem radnom zasjedanju predstavnika zemalja sudionica skupa, tijekom svoje 50-godišnje aktivnosti utjecao na napredak zemalja članica i svijeta u cijelosti ali, naveli su sudionici, potrebno je da nastavi sa svojim djelovanjem i u suvremenom svijetu u kojem se mnogo toga promijenilo.

Državni tajnik hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Nobilo kazao je u obraćanju skupu kako su vodeća načela pokreta, odbacivanje agresije, poštivanje neovisnosti i jednakosti svih nacija te miroljubiva koegzistencija, i danas od ključne važnosti kao i prije 50 godina te dodao kako Hrvatska želi nastaviti i produbiti odnose sa zemljama pokreta.

Hrvatska te odnose želi produbiti u borbi protiv kriza poput aktualnih u Libiji, Siriji i na Srednjem istoku, kao i pomoći tim zemljama na izabranom demokratskom putu koji je, kako je rekao, često praćen bolnom tranzicijom. ''Za nas su demokracija i razvoj neodvojivi, idu ruku pod ruku ka dostizanju održivog gospodarskog rasta, održivog razvoja, iskorjenjivanja siromaštva i gladi, razoružanja, zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda'', naveo je Nobilo.

Hrvatska, na temelju povijesnih veza s Pokretom nesvrstanih zemalja, kao članica NATO i uskoro članica Europske unije, vidi svoju ulogu u multipolarnom svijetu kroz suradnju s drugim državama i organizacijama u rješavanju globalnih problema i suočavanju s novim izazovima, poručio je Nobilo te istaknuo da se to posebno odnosi na mir i prosperitet kompletnog područja Mediterana.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar istaknuo je da njegova zemlja poštuje načela na kojima je taj pokret osnovan. "Potrebno je pokazati poštovanje prema prošlosti i vidjeti buduće izazove. Slovenija ostaje vjerna načelima pokreta i vanjskoj politici koja se temelji na tim načelima", rekao je Žbogar. Dodao je kako u svijetu ima još nacija koje čekaju slobodu i pravdu, istaknuvši kao primjer palestinski narod. Kao članica NATO-a i EU, Slovenija nije članica Pokreta nesvrstanih, a nije zatražila ni status promatrača. Žbogara su na memorijalno zasjedanje u Beograd pozvali Srbija i Egipat, a pred odlazak na skup on je izjavio da će među nesvrstanima lobirati za potporu Sloveniji u kandidaturi za nestalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a u razdoblju 2012-2013.

Sudionicima zasjedanja u nekadašnjoj zgradi Saveznog izvršnog vijeća SFRJ obratili su se i predstavnici zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, ukazavši na potrebu potpore Palestini te također ističući važnost jedinstva među zemljama pokreta u nastojanjima postizanja ravnomjernijeg svjetskog razvoja i stabilnosti.

U drugom dijelu zgrade tijekom zasjedanja upriličeno je predstavljanje srbijanskih tvrtki za potencijalne partnere iz zemalja članica pokreta, a predstavnici tvrtki izrazili su očekivanje da će dvodnevna konferencija pridonijeti obnovi i unapređenju suradnje među zemljama sudionicama.

Ministarska konferencija u povodu 50. godina od osnivanja pokreta Nesvrstanih u Beogradu okupila je 105 izaslanstava, od čega 80 punopravnih članica pokreta, pet bivših jugoslovenskih republika, devet zemalja promatrača, sedam gostujućih zemalja i četiri međunarodne organizacije - UN, Organizaciju islamske konferencije, Arapsku ligu i Afričku uniju.

Skup je započeo u ponedjeljak svečanom sjednicom u srbijanskom parlamentu, a poseban gost je posljednji ministar vanjskih poslova SFR Jugoslavije Budimir Lončar, sadašnji predsjednik savjeta predsjednika RH za vanjsku politiku i međunarodne odnose.

Današnje radno zasjedanje održava se u zgradi nekadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća SFRJ, a skup bi formalno trebao biti završen kasno poslijepodne, kada je najavljeno i obraćanje medijima ministra vanjskih poslova Egipta, zemlje sadašnje predsjedateljice pokreta, Mohameda Kamela Amra, i srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića.