Dobro očuvani dva milijuna godina stari fosili pokazuju da je ta vrsta, dijelom ljudska, a dijelom čovjekolikog majmuna imala ruke slične ljudskima, visoko razvijene gležnjeve koji su pomagali u kretanju te iznenađujuće malen, ali napredan mozak, kaže se u izvještaju objavljenom u četvrtak.

Ti fosili, otkriveni u spilji sjeverno od Johannesburga, možda promijene mišljenje znanstvenika o podrijetlu čovjeka jer je riječ o još neviđenoj kombinaciji anatomskih osobina koje upućuju na tijesne veze s čovjekom.

"Mnogo tih naprednih osobina pronađenih u mozgu i tijelu, te veća starost, čine (taj fosil) najboljim kandidatom za pretka našega roda, roda Homo, mnogo više nego prijašnja otkrića", rekao je Lee Berger s Instituta za ljudsku evoluciju sveučilišta u Johannesburgu.

Berger i ekipa stručnjaka proučili su fosile s te lokacije i napisali članak koji će biti objavljen u prestižnom časopisu Scienceu. Pišu kako su otkrili kompletnu šaku, cjelovitu i nedeformiranu bedrenu kost te dobro očuvane kosti gležnja.

"Stekli smo uvid, to nije nagađanje, u područje anatomije koje je ključno za evoluciju ljudskoga hoda", rekao je Berger o kostima šake stopala i gležnja.

Šaka koju su opisali kao nalik ljudskoj šaci na kraju majmunolike ruke, imala je mogućnost preciznog prihvaćanja predmeta što bi joj pomoglo u proizvodnji alata, rekla je članica istraživačke ekipe Tracy Kivell, znanstvenica na njemačkome Institutu Max Planck.

Dugački palac razlikuje se od palca čovjekolikoga majmuna i prikladan je za čvrsto prihvaćanje predmeta.

Mozak veličine grejpa, a oblika nalik ljudskome možda uzdrma teorije o povećanju mozga u ljudskome razvoju, kažu istraživači.

Otkako su fosili otkriveni u kolovozu 2008., stručnjaci su zaključili da su tih 220 kostiju ostaci najmanje pet jedinka. Tekst u Scienceu temelji se na detaljnoj analizi dvije od tih jedinka.