Mate Granić, kolumnist NacionalaIvica Račan je novi stari mandatar hrvatske Vlade. Ivić Pašalić je isključen iz HDZ-a. Veliko vijeće HSLS-a na prijedlog predsjednika stranke Budiše isključilo je 12 visokopozicioniranih članova HSLS-a iz stranke (6 saborskih zastupnika, 4 ministra i 2 zamjenika ministara). DC je predložio a HSLS podržao tehničku vladu na određeno vrijeme do raspisivanja prijevremenih izbora s točno utvrđenim zadacima i rokom (6-12 mjeseci).
Takva vlada trebala je pripremiti izborno zakonodavstvo, predložiti Saboru novi ustavni zakon o manjinama te one zakone koji su vezani za provedbu Sporazuma o stabilnosti i pridruživanju. Tehnička vlada omogućila bi i konsolidaciju parlamentarnih stranaka, posebno nekih koje su u poteškoćama, te stvaranje pravih programskih koalicija za sljedeće parlamentarne izbore. Tehnička stručna vlada ne može zamijeniti ozbiljnu političku vladu koja je rezultat parlamentarnih izbora i kojoj su glasači dali povjerenje te koja ima jasan mandat za reforme i vođenje politike.
Tehnička stručna vlada legitimitet crpi iz podrške parlamentarne većine, a najbolje je ako je ona što šira ili čak konsenzus parlamentarnih stranaka. Za točno određene i ograničene zadaće u određenom vremenu tehnička stručna vlada može biti izvanredno korisna. Na takvu vladu ne mogu se vršiti pritisci radi povećanja plaća ili donošenja onih zakona za koje ne postoji konsenzus šire parlamentarne većine.
Zato je takva vlada jako dobra u određenim političkim okolnostima, a posebno onda kad je potrebno vrijeme da se stabilizira politička scena. Danas, kad je propuštena šansa za formiranje takve vlade, prijevremeni izbori doista su jedino ozbiljno rješenje. Formiranje nove Račanove vlade vrlo će brzo potvrditi ovu pretpostavku. Prva Račanova vlada svoju je snagu temeljila na snažnoj podršci biračkog tijela, čvrstoj parlamentarnoj većini, podršci medija i javnosti te podršci međunarodne zajednice.

Uzaludan politički trud

Druga Račanova vlada imat će znatno manju podršku u Saboru (ovisi o podršci manjinskih zastupnika, regionalaca i zastupnika isključenih iz HSLS-a), slabiju podršku međunarodne zajednice nego prva vlada, znatno slabiju podršku javnosti (ona je više negativna nego pozitivna), uz veliku suzdržanost nezavisnih medija. Preduvjeti za uspjeh nove Račanove vlade su loši a premijer Račan imat će prilično vezane ruke. Premijer Račan dosad je već nekolika potua najavio rekonstrukciju Vlade, koju nije uspio ostvariti. To mu svakako ruši kredibilitet u sastavljanju nove vlade. Prije nekoliko dana Račan je najavio formiranje bitno manje vlade (12 do 13 ministarstava te premijer i jedan potpredsjednik Vlade), u duhu tradicije zapadnoeuropskih država, bez zamjenika ministara i pomoćnika, s uvođenjem državnih tajnika i podtajnika. To bi svakako bio veliki iskorak, ali smo opravdano bili sumnjičavi da će to uspjeti jer se to obično radi na početku mandata vlade nakon parlamentarnih izbora.
To može biti i ozbiljno predizborno obećanje. Ali ništa od toga, mandatar Ivica Račan odustao je od te ideje već nakon prvog sastanka s potencijalnim koalicijskim partnerima nove parlamentarne većine. To svakako dodatno ruši kredibilitet novog starog mandatara Račana te ne ulijeva javnosti veliku nadu da će nova vlada bilo što ozbiljno učiniti. Izgleda da će se, htjela to ili ne, nova Račanova vlada pretvoriti u
tehničku vladu, ali bez snažne parlamentarne podrške, koja će vjerojatno pripremiti sljedeće parlamentarne izbore te pokušati donijeti ustavni zakon o zaštiti manjina i državni proračun za iduću godinu. Ne znam s koliko će se snage i odlučnosti nova Vlada moći oduprijeti socijalnim pritiscima u drugoj polovici ove godine.
Informacija da je jedan ministar u staroj vladi, a vjerojatno i u novoj vladi premijera Račana, s još većim ovlastima, prodavao po visokoj cijeni dionice Riječke banke prva tri dana nakon što je na razini banke otkrivena pljačka teška oko 100 milijuna dolara, ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet nove vlade premijera Račana, a posebno uloge nekih članova Vlade. Istraga oko Riječke banke još nije gotova, ali sama sanacija banke i uloga nekih ministara u toj sanaciji izaziva veliku sumnju u javnosti.
Pokušaj stvaranja nove manje i homogenije vlade izazvao je potrese i u vodećoj stranci buduće vladajuće parlamentarne većine (SDP), posebno zbog medijskih najava odlaska nekih ministara i potpredsjednika Vlade u ostavci. Sve te činjenice ukazuju na to da je stari model Račanove vlade potrošen, a da za novi nema dovoljno snage i odlučnosti te konsenzusa unutar nove parlamentarne većine.
Gospodarska i socijalna situacija u državi te sve snažnija oporba (iako još nije potpuno konsolidirana) traži prijevremene izbore. Novoj vladi ostat će vrlo malo manevarskog prostora te zato takva vlada ne daje gotovo nikakva jamstva za uspjeh reformi i rješavanje gorućih pitanja u državi. Ostaje još samo da vidimo hoće li biti nekih stvarnih kadrovskih osvježenja u novoj Vladi koja bi barem pobudila nadu u uspjeh, ili će to biti puka pogodba šarolike parlamentarne većine.

Hrvatska televizija

Rasprava o izvješćima Uprave i Vijeća HTV-a u Saboru pokazala su da je HTV, unatoč financijskoj konsolidaciji, još uvijek jako udaljen od javne televizije, a da su mehanizmi utjecaja vlasti na HTV gotovo nepromijenjeni (slučaj Joze Kapovića i SDP-a). Posebno je nezadovoljna oporba koja traži monitoring informativnog programa. Bilo bi dobro da i međunarodne organizacije koje su prisutne u Hrvatskoj vode više brige o kvaliteti informativnog programa, a posebno o ravnopravnijem prikazivanju oporbe na HTV-u (OESS i EMM). To je posebno važno u vremenu prije sljedećih parlamentarnih izbora.