Umirovljenici sve teže spajaju kraj s krajemKako je pokazalo istraživanje koje je na okruglom stolu Banke i Instituta za javne financije, u sklopu projekta Analiza mirovinskog sustava predstavio dr. sc. Ivica Urban s Instituta za javne financije, šest posto umirovljenika sa svojim primanjima može pokriti tek do 60 posto osnovnih životnih troškova.

Urban je na temelju ankete o potrošnji kućanstava došao do podataka o stvarnim potrebama pojedinih kategorija kućanstava, ovisno o broju članova obitelji i njihovom radnom ili umirovljeničkom statusu.

Njegovo je istraživanje pokazalo kako su u posebno teškom položaju umirovljenici samci te oni koji žive s uzdržavanim članovima obitelji. U prvoj skupini otprilike njih polovina ne može pokriti troškove košarice, dok je u drugoj situacija još lošija, odnosno u njoj preko polovine umirovljenika nema dovoljno za život.

Rezultati Urbanova istraživanja razlikuju se od podataka koji su do sada plasirani u javnost. Sindikat umirovljenika barata podatkom o čak 80 posto siromašnih umirovljenika, Nezavisni hrvatski sindikati računaju da prosječna mirovina pokriva tek 60 posto košarice, podaci HZMO-a govore kako više od polovine umirovljenika prima mirovinu nižu od prosjeka (2.352 kune). Statistički podaci DZS-a najbliži su Urbanovim nalazima i kažu kako je siromašno 24,3 posto umirovljenika.

Istraživanje o mirovinskoj pismenosti koje je prošle godine na uzorku od 608 ispitanika sa suradnicima provela Maja Vehovec s Ekonomskog instituta, pokazalo je kako je 54 posto građana mirovinski nepismeno.

"Mirovinski nepismeni nižeg su obrazovanja, imaju manja primanja, češće su nezaposleni, žive s roditeljima i imaju negativan stav o svim oblicima štednje", navela je Vehovec. Posebno je ukazala na podatak da mirovinski nepismeni očekuju da će njihova mirovina biti niska te da će se morati oslanjati na tuđu pomoć, ali svejedno planiraju ranije umirovljenje čime dodatno ugrožavaju svoju poziciju.

Ukupni su troškovi I. i II. mirovinskog stupa u prošloj godini iznosili 775,4 milijuna kuna pri čemu su najveći troškovi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranja (591,6 milijuna kuna) i ne uključuju mirovine, pokazalo je istraživanje Marijane Bađun i Irene Klemenčić s Instituta za javne financije. Zaključak je autorica kako prostora za racionalizaciju tih troškova ima, a posebno je naglašeno kako je potrebno preispitati ulogu i zadatke Regosa.

Rezultate rada obveznih mirovinskih fondova tijekom prošlih deset godina na okruglom je stolu predstavio Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda.

Prema njegovim riječima u prošloj je godini udio imovine hrvatskih mirovinskih fondova u BDP-u dosegao 8,8 posto. S obzirom da je gospodarska kriza značajno utjecala na imovinu fondova Mađarske i Poljske, s čijim smo se rezultatima do sada uspoređivali i koji su bili bolji od rezultata naših fondova, Novoselec zaključuje kako domaći fondovi postaju vodeći prema udjelu imovine u BDP-u u regiji srednje i istočne Europe te ističe kako su zbog rastuće imovine mirovinski fondovi snažno zainteresirani za veću ulogu u upravljanju kompanijama čiji su dioničari.