Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a, kaže da zasad neće provoditi decentralizacijuPunih godinu i pol dana nakon predstavljanja antirecesijskih mjera Jadranke Kosor te dva i pol mjeseca uoči izbora, postalo je savršeno jasno: nijedna od dvije političke opcije koje realno računaju na osvajanje vlasti ne namjerava se ozbiljno pozabaviti decentralizacijom i regionalizacijom države, niti namjerava značajnije smanjiti brojku od gotovo 600 općina, gradova i županija. Više od 70 tisuća zaposlenih u jedinicama lokalne uprave i samouprave, slijedom toga, mogu biti mirni - nitko ih neće dirati. HDZ i njegova koalicija imali su priliku, pa to nisu učinili, dok Kukuriku koalicija - čak i da priliku dobije - također nema namjeru raditi nikakve ozbiljnije rezove.

Unatoč stručnjacima koji godinama upozoravaju da je upravo lokalna administracija jedna od najvećih prepreka ulaganjima, unatoč analizi Ekonomskog instituta po kojoj 50 posto općina nema dovoljno prihoda čak ni za pokrivanje troškova svojih zaposlenika te unatoč činjenici da se broj zaposlenih na ovoj razini vlasti u posljednjih deset godina doslovce udvostručio - uoči izbora ni HDZ ni SDP nisu skloni otvarati ovo pitanje. Neki će takav stav protumačiti kao kukavičko ponašanje, no ono je ipak prilično logično i razumljivo: i jednima i drugima županije, gradovi i općine služe kao idealno sredstvo za zadovoljavanje ambicija njihovih lokalnih političara i mjesta za osiguravanje sigurne egzistencije nižeg stranačkog kadra. Rashodovane političare ili drugi ešalon partijskih funkcionera najlakše je zbrinuti na kakvom pročelničkom ili savjetničkom mjestu, gdje će besposleno čekati da im prođe osmosatno radno vrijeme i uredno primati sigurnu plaću iz proračuna. Premda država krije točne podatke, poznato je da se iz državnog proračuna izdvoji najmanje milijardu kuna godišnje za pokrivanje troškova "neisplativih" općina. A to je tek manji dio problema...
Teritorijalni preustroj Hrvatske bio je jedna od ključnih stavki antirecesijskih mjera Jadranke Kosor, pompozno predstavljenih u proljeće prošle godine. Između ostaloga, Vlada je postavila rok od šest mjeseci u kojemu bi se analizirala situacija i pripremio cijeli posao, no od svega su napravljene tek općenite smjernice i postavljen rok provedbe koji je - kao i za sve osjetljivije i hrabrije poteze - pomaknut za period nakon izbora, za 2012. i 2013. godinu. Poznato je tek da je postavljeno pet kriterija (demografski, zemljopisni, administrativni, gospodarski i financijski) kojima bi se trebalo voditi, a navodno se odustalo od povijesnog kriterija - koji je bio najvažniji razlog za bujanje broja jedinica na 429 općina, 127 gradova te 20 županija i Grad Zagreb.
"Segment lokalne države u Hrvatskoj je potpuno neracionalno usitnjen, on nije samo prevelik trošak, već je i golema prepreka za ulazak investitora. Naši neodgovorni političari pokušavaju održati status quo, ne žele krenuti u proces racionalizacije jer je politički nepopularan, a vjeruju da im politika populizma može donijeti još jedan mandat. Porast broja zaposlenih u lokalnoj upravi i komunalnim poduzećima je veći čak i u odnosu na javna poduzeća, situacija je potpuno izvan kontrole", tvrdi ekonomist Željko Lovrinčević.
"Ako se ovako nastavi, bit ćemo prisiljeni sklopiti aranžman s MMF-om, a onda će nam oni definirati što trebamo napraviti i bit ćemo prisiljeni postupati po njihovim smjernicama", kazao nam je Lovrinčević. Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić za Nacional je potvrdio da Kukuriku koalicija ni u kojem slučaju ne namjerava povlačiti radikalne poteze po tom pitanju. Dapače, potvrdio je izjavu stranačkog kolege Zlatka Komadine, koji se javno izjasnio protiv ukidanja županija najmanje do 2017. godine jer je to i "osjetljivo političko pitanje".
U SDP-u, naravno, vide u čemu je problem: omjer broja zaposlenih u lokalnoj upravi i stvarnih prihoda gradova i općina je "neuravnotežen", kako se izjašnjava Grčić, no smatraju da se može popraviti većom efikasnošću. "Ili to ili prilagodba - dakle, pripajanje manjih i neuspješnih općina većim i uspješnijim", kaže Grčić. Po njegovu planu, Kukuriku koalicija navodno bi provela "finu i slojevitu" decentralizaciju sredstava, tako da bi male županije, gradovi i općine dobili i manje obveze i nadležnosti.
"To bi moglo dovesti do situacije da stotinjak općina dobije načelnike koji svoju dužnost obavljaju volonterski, jer jednostavno nema novca za njihove plaće, urede i automobile. Ako njihova reakcija ne bi bila očekivana, ne bi im preostalo ništa osim pripajanja bogatijim susjednim općinama. Povećanje efikasnosti ili prilagodba, to su po ekonomskim teorijama jedine dvije mogućnosti", kaže Grčić.
"Ukidanje županija je političko pitanje, no mi ćemo ga kompenzirati dizanjem na višu razinu pa će se upravljanje razvojem voditi na razini pet NUTS regija, odnosno europskih statističkih jedinica. Umjesto dosadašnje podjele na Sjeverozapadnu, Panonsku i Jadransku Hrvatsku, uvest ćemo pet regija koje će objediniti manji broj sličnih i srodnih županija koje će zajednički voditi računa o razvoju. No za to će nam trebati pomoć i privola Europske komisije", kazao je Grčić. Namjera je jasna: u Kukuriku koaliciji smatraju da će ovim putem znatno uspješnije povlačiti novac iz EU fondova, pa će biti sve manje potrebe za racionalizacijom lokalne uprave. Koalicijskom strategijom čini se da će se administracija samo povećati: u svakoj regiji planira se uvođenje "regionalnih vijeća", u koje će ulaziti - predstavnici županija. Grčić, dakako, odbija takvu mogućnost.