Čelnici koalicije dogovorili su uloge u slučaju osvajanja vlastiU slučaju pobjede na izborima Zoran Milanović i vlada lijevog centra već na prvoj sjednici namjeravaju provesti hitnu reformu državne administracije. Iako još nije počela službena predizborna kampanja, ovih dana, pod vodstvom Nevena Mimice, diskretno su dovršene promjene čak četiriju zakonskih akata: Zakona o vladi, Zakona o državnim službenicima, Zakona o ustrojstvu ministarstava i Zakona o sustavu državne uprave, potvrdio je za Nacional izvor iz Kukuriku koalicije.

Koliko god na prvi pogled izgledaju kao dosadan birokratski potez, zapravo se radi o izmjenama koje će sadašnjoj opoziciji omogućiti da u najkraćem roku - procjenjuje se ne duže od dva mjeseca - provede dubinsku dehadezeizaciju državnog aparata i već prije proljeća 2012. dobije slobodne ruke za realizaciju vlastite politike.

Nije iznenađenje da je ovako kompleksan posao preuzeo samozatajni Neven Mimica, nekadašnji ministar za europske integracije, koji iza sebe ima 30 godina rada u državnoj upravi. Dobro poznavanje situacije unutar državnog aparata bilo je glavni adut kad je u vodstvu Kukuriku koalicije odlučeno da Mimica napravi novi ustroj buduće vlade, ministarstava i državnih agencija. Posao je dovršio tri mjeseca prije izbora i u razgovoru za Nacional objasnio glavne ciljeve: "Ako pobijedimo, moramo imati viziju što trebamo raditi. To znači da ovaj posao moramo obaviti u prvih deset dana, jednostavno, to je tako važno pitanje da ne smije biti odgađanja."

U odnosu na sadašnju vladu Jadranke Kosor, pripremljena je velika promjena u budućem premijerskom uredu. Iako u opoziciji nerado rabe izraz "kancelarska vlada", Milanović bi trebao dobiti još veće premijerske ovlasti, koje su u nekoliko segmenata slične onomu čime raspolaže Angela Merkel, odnosno njezini prethodnici koji su vodili Njemačku. U svom uredu Angela Merkel ima brojne suradnike, a posebnu ulogu imaju savjetnici koji odgovaraju isključivo predsjednici vlade. Pritom su njemački premijeri, unatoč velikim ovlastima što ih imaju na temelju ustava i zakona, ipak ograničeni odnosima u Bundestagu i moraju paziti da ponašanje njihovih posebnih saveznika ne izaziva sukobe s koalicijskim partnerima.

Temeljna premisa jačanja položaja budućeg predsjednika vlade svodi se na stav da kao premijer Zoran Milanović mora moći dugoročno promišljati dugoročnu državnu strategiju, umjesto da troši vrijeme na gomilu sitnih problema. Tu vrstu poslova obavljat će osobe od njegova povjerenja i, dakako, ministri u vladi, a premijer će biti onaj tko bude odlučivao hoće li se ući u pojedine projekte. A kako bi mogao donositi strateške odluke, treba u neposrednoj blizini iskusne ljude u koje ima puno povjerenje.
Mimičin plan predviđa da Milanović - to je ta veza s uredom njemačkih premijera - odmah imenuje najmanje četvero "posebnih savjetnika" - za gospodarstvo, europsku politiku, unutarnje poslove i sigurnost. Trebali bi to biti ljudi s vizijom koji će imati poprilične ovlasti, primjerice, posebni savjetnik za gospodarstvo brinut će se o tome da birokratska procedura ili sitni politički interesi ne zaustave projekte kao što su Luka Rijeka ili modernizacija željezničkog sustava. Na pitanje neće li to izazvati koliziju s Radimirom Čačićem, koji u novoj vladi treba koordinirati područje gospodarstva i investicija, odgovor je negativan. "Očekujemo najmanje 20-ak velikih projekata i teško da bilo koji član vlade samostalno može potpuno pokriti toliko poslova. Na kraju krajeva, Ivica Račan je također imao dvojicu savjetnika koji su s Čačićem koordinirali projekt autocesta u nekadašnjoj koalicijskoj vladi, i to je vrlo dobro funkcioniralo."

Razumije se da ovdje treba uzeti u obzir spomenutu digresiju da će Milanović biti onaj koji će na kraju odlučivati o tome hoće li se krenuti u određenu akciju, od gospodarstva do vanjske politike. U takvim okolnostima, posebni savjetnici kojima se planira okružiti postat će moćni ljudi u državi.Iako odbija govoriti o vlastitoj ulozi u budućoj administraciji, prilično je vjerojatno da će

Neven Mimica, unutar Ureda premijera, preuzeti odnose s Europskom unijom. Uredi predsjednika vlada u Njemačkoj, Francuuskoj, Irskoj, Danskoj, Češkoj i nekoliko drugih zemalja zaduženi su za odnose s EU, a to znači da će Milanović kao premijer imati ključnu ulogu i u završavanju svih preostalih poslova, prije 1. srpnja 2013. kada bi Hrvatska i službeno trebala pristupiti EU. Pregovori jesu gotovi, ali EU će i dalje provoditi monitoring, svakih šest mjeseci ocjenjivati ispunjava li Hrvatska preuzete obveze, a da bi posao bio potpuno dovršen, u Saboru treba promijeniti još desetak zakona.
Predviđeno je i da Vesna Pusić kao ministrica vanjskih poslova dobije prilično velike ingerencije u okviru zajedničke unutarnje i vanjske politike, na što će Hrvatska moći utjecati kada uđe u EU.

Bit će to jedan od važnijih položaja u vladi jer, ušavši u Uniju, Hrvatska će dobiti mogućnost sudjelovanja u kreiranju europske politike, od tema vezanih uz situaciju na Bliskom istoku do odnosa EU prema Rusiji, Kini ili SAD-u. Radi se o potpuno novoj situaciji i Vesna Pusić će imati priliku pokušati međunarodno afirmirati hrvatske državne interese u većoj mjeri nego dosadašnji šefovi diplomacija.

Reforma državne uprave koju je osmislio Neven Mimica obuhvaća i velike promjene unutar ministarstava, primjerice, ukidanje sadašnjih 60-ak državnih tajnika. Umjesto njih, svaki će ministar imati po jednog zamjenika, kao što je to bilo prije desetak godina. Državni tajnici uvedeni su u vrijeme vladavine Ive Sanadera i njihovom eliminacijom koalicija SDP-HNS-IDS-HSU rješava se još jednog elementa HDZ-ova naslijeđa. Osim državnih tajnika, vjerojatna je i smjena većine od 170 ravnatelja unutar ministarstava, a ubuduće će njihov broj biti puno manji. Što očekuje državnu administraciju, posredno se može vidjeti i iz usporedbe prema kojoj se za državnu upravu u članicama EU prosječno izdvaja osam posto proračuna, a u Hrvatskoj 11 posto. No u razgovoru za Nacional Mimica je odbacio mogućnost drastična smanjenja broja zaposlenih u ovom sektoru:

"Prvo ćemo mjeriti, a onda rezati. Hoću reći da je njihova brojnost manji problem državne administracije, a puno veći su nerad i niska učinkovitost. Uostalom, i ukidanje državnih tajnika i ravnatelja možda ne izgleda kao nekakva drastična mjera štednje, ali to je prvi korak. Naš cilj je naučiti ljude da dobro rade, a onda će otpasti oni koji to ne budu prihvatili. Ubuduće će državni službenici morati dobro govoriti engleski i poznavati europski pravni red, jer bez takvih znanja neće moći komunicirati s EU", najavljuje Mimica.
No pitanje zaposlenih u državnoj upravi ipak je sporedno, a glavna je realizacija ideje o tome kako da se Kukuriku koalicija u najkraćem mogućem roku transformira u učinkovitu vladu. Cilj je da se u prvih deset dana maknu zakonske prepreke, a u iduća dva mjeseca smijene stari kadrovi i dovede nova ekipa koja će u najkraćem roku pokrenuti Hrvatsku. Vjeruju da će to biti lakše ako će premijer i njegova ekipa dobiti širok spektar ovlasti.