Goran Šaravanja„Zaoštravanje krize u eurozoni tijekom kolovoza i daljnji nastavak tenzija na međunarodnim financijskim tržištima ključan je faktor za gospodarska kretanja u Hrvatskoj i regiji", rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja povodom objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za četvrto tromjesečje 2011.

UniCredit je ovom prilikom smanjio prognozu rasta Hrvatske u 2011., sa 1,2% na 0,2%. „I prije izbijanja najnovijih tenzija na financijskim tržištima primjetno je usporavanje rasta izvoza i uvoza, što upućuje na slabije impulse iz inozemnog okruženja i slabe domaće potražnje", objasnio je Šaravanja, dodavši da iako je turistička sezona bila dobra očekujemo da će pogoršana situacija na financijskim tržištima negativno utjecati na gospodarska kretanja u drugoj polovici trećeg kvartala i u zadnjem kvartalu. „Za 2012., zbog restriktivnije fiskalne politike u EU i SAD-u i, za sada, izostanka dodatnog labavljenja monetarne politike na Zapadu prognoziramo rast u EU od samo 1,0% (prijašnja prognoza bila je 1,7%)", rekao je Šaravanja. Prvenstveno zbog tih očekivanja, UniCredit je smanjio projiciranu stopu rasta za 2012. i u Hrvatskoj sa 2,5% na 1,0%. Također su i u svim ostalim zemljama CEE gdje je Grupa UniCredit prisutna smanjenje prognoze rasta za 2012.

Dva su glavna načina na koje inozemno okruženje direktno utječe na hrvatsku ekonomiju. Prvi je preko povišene cijene financiranja za banke koje posluju u Hrvatskoj i kroz smanjene iznose neto inozemnog financiranja bankovnog sektora u odnosu na prijašnje godine.

„Konkretno, inozemnog financiranja će biti za banke u Hrvatskoj, ali ne u onolikim količinama na koje smo se navikli", pojasnio je Šaravanja. U ovakvoj situaciji očekujemo nastavak smanjenja zaduženosti stanovništva, stagnaciju ili u najboljem slučaju minimalan rast kredita za poduzeća u privatnom sektoru, dok će se u uvjetima ograničenog pristupa financiranju aktualizirati pitanje (re)financiranja obveza države i proračunskog deficita u 2012. „Smanjenje rashoda države i/ili povećanje pojedinih poreza i privatizacija bit će aktualne teme tijekom 2012. u uvjetima ograničenog financiranja", naglasio je Šaravanja.

Drugi kanal prelijevanja inozemnog okruženja na Hrvatsku je kroz smanjeni izvoz zbog smanjenje potražnje. Zbog toga projiciramo malo veći deficit tekućeg računa platne bilance u 2012. od 2,0% BDP-a u odnosu na 1,8% BDP-a u ovoj godini.

„Povećanje deficita tekućeg računa platne bilance nije izraženo jer u uvjetima sporijeg rasta i uvoz će usporiti. Lako je moguće da ove i slijedeće godine zabilježimo manje deficite u tekućem računu platne bilance zbog slabije domaće potražnje", rekao je Šaravanja.

Kako sporiji gospodarski rast utječe i na rast prihoda, povećali smo prognozu proračunskog deficita za ovu godinu sa 5,7% na 6,0% BDP-a. I dalje vidimo smanjenje proračunskog deficita u 2012. iako, tri mjeseca prije parlamentarnih izbora, nije moguće sa sigurnošću govoriti o prvim potezima iduće Vlade u domeni ekonomske politike.

„Naše je mišljenje nepromijenjeno: slijedeća Vlada morat će predstaviti vjerodostojan plan smanjenja fiskalnog deficita, u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, tijekom 4-godišnjeg mandata i provesti strukturne reforme kako bi ubrzala održivu stopu gospodarskog rasta želimo li očuvati kreditni rejting", zaključio je Šaravanja.