Šef SDP-a ima gotovu strategiju za izlazak Hrvatske iz krize“Godina dana. Toliko će nam trebati da apsolviramo goruće probleme u zemlji i stvorimo uvjete da Hrvatska ponovno počne funkcionirati kao normalna država. Bilo bi neozbiljno obećavati da ćemo za samo dvanaest mjeseci riješiti sve probleme, međutim, dobro smo pripremljeni i vjerujemo da ćemo u roku od godinu dana izvesti Hrvatsku iz krize”, ispričao je ovih dana u neformalnu razgovoru za Nacional jedan od čelnika Kukuriku koalicije. Rekao je to izrazito samouvjereno i bez oklijevanja. Potom je uslijedilo i objašnjenje koje se svodi na to da su SDP i HNS već uvelike formulirali strategiju u slučaju preuzimanja vlasti. Za razliku od 2000., kada su Ivica Račan i njegovi ministri nepripremljeno preuzeli vlast i formirali vladu u kojoj je bilo vrlo loših kadrovskih rješenja, poput imenovanja Mate Crkvenca za ministra financija, u Kukuriku koaliciji poznate su osobe koje će ući u izvršnu vlast, ali i politike koje planiraju voditi.

To je u prošlotjednom Nacionalu potvrdio i Neven Mimica koji je najavio da buduća vlada u prva dva mjeseca planira svoje ljude postaviti na sva važna mjesta u državnoj administraciji kako bi vlast mogla odmah početi pokretati projekte radi stvarnog izlaska iz recesije.

PREMDA ZVUČI poput floskule, Hrvatska zaista nema vremena za čekanje i veoma je važno da iduća vlada, o kome god se radilo, u kratkom roku pokrene rast gospodarstva i zaposlenosti. Hrvatska je među posljednjim europskim državama koje još uvijek nisu izišle iz recesije i zapravo nitko ne zna kakve će posljedice izazvati novi val krize s kojim se suočavaju Europska unija i Amerika. Sudeći prema ponašanju Nacionalova sugovornika, u Kukuriku koaliciji žele već u prvoj godini provesti hitne mjere koje će pokrenuti Hrvatsku iz krize, ali postoje još barem četiri podjednako važna područja, koja nisu nimalo manje važna: pravosuđe, zdravstvo, obrazovanje i znanost kao i vanjska politika. Veoma je važno što buduća potencijalna vlada namjerava napraviti u pravosuđu, posebno uzme li se u obzir da će zbog raširene korupcije, čije je suzbijanje posao pravosuđa, Hrvatska do srpnja 2013. biti pod nadzorom Europske unije. Iako Ingrid Antičević- Marinović iz SDP-a najavljuje da će dolaskom nove vlasti prestati utjecaj politike na pravosuđe, tek treba vidjeti hoće li se to i dogoditi. Uostalom, i to što unutar opozicije još nije zauzeto konačno mišljenje o tome treba li glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ostati na svom položaju, pokazuje da postoji cijeli set važnih pitanja koja nisu riješena. No zato u SDP-u odmah po preuzimanju vlasti namjeravaju pokazati da će nova vlast štititi prava radnika, kako ih naziva Ingrid Antičević-Marinović, “onih koji su najranjiviji”.

U najkraćem roku u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu osnovat će se Sudovi za radna prava. SuciZoran Milanović i Radimir Čačić koji je već isplanirao velike infrastrukturne projekte koji u roku od tri do 30 dana ne riješe tužbu zbog otkaza na poslu ili neisplate plaća bit će razriješeni dužnosti. Premda ta mjera neće izravno utjecati na rast bruto nacionalnog dohotka, važna je kao pokazatelj svjetonazora Kukuriku vlade, koja se, očito, želi profilirati ne samo kao centristička nego i kao lijeva. Razumije se da će tu procjenu trebati potvrditi u praksi, među ostalim i donošenjem najavljenih mjera za zaštitu prava zaposlenika, ali kandidatkinja za ministricu pravosuđa za Nacional je eksplicitno potvrdila da se ovdje za socijaldemokrate radi o strateškom pitanju od kojega neće odustati ni ako budu napadnuti da ugrožavaju poduzetništvo. Ali kao prioritet i najvažniji zadatak u prvoj godini svoga mandata vlada SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a definirala je hitno smanjenje unutarnjeg duga koji iznosi golemih 40 milijardi kuna, a za to je zadužen Slavko Linić. Plaćanje dugova preduvjet je pokretanja ekonomije i već postoji plan dizanja kredita da bi se počeo rješavati taj problem, potvrdili su nam u Kukuriku koaliciji. Usporedo će pod vodstvom Radimira Čačića početi pripreme nekoliko velikih infrastrukturnih projekata kao što su izgradnja hidrocentrala na Savi i Dravi, plan moderne željezničke pruge Zagreb-Rijeka, navodnjavanje Slavonije i izgradnja novih hotela i golf-igrališta. Sve u svemu, riječ je o projektima vrijednim nekoliko milijardi eura za koje se sredstva namjeravaju pronaći u inozemstvu. Čačićevi suradnici vjeruju da novac neće biti problem kad nova vlada pokaže da je sposobna djelovati, a pritom zaštititi inozemne investitore i njihov novac.

PRITOM SE RADI o svojevrsnu kompromisu, jer SDP stoji iza plana razvoja željeznica, dok su hidrocentrale i turizam ideja koju su razvili u HNS-u. Vjerojatno je to razlog zašto Čačić puno češće kao prioritete navodi energetiku i turizam, nego prugu Rijeka-Zagreb, koja uz modernizaciju riječke luke može imati golem utjecaj, i politički i gospodarski. Ipak, izgleda da su kao prioritet Kukuriku koalicije uglavnom izabrani ciljevi iza kojih stoji Hrvatska narodna stranka. Uostalom, podjednako su ambiciozni potezi koje u prvih godinu dana u redefiniranju vanjske politike najavljuje Vesna Pusić. Trebala bi to biti kudikamo ambicioznija diplomatska aktivnost, a glavni cilj je afirmiranje Hrvatske kao poprilično važne članice Europske unije. Vesna Pusić smatra da je i prije formalnog pristupanja EU moguće iskoristiti prednost koju je Hrvatska dobila kao, zasad, jedina država u regiji koja ulazi u EU. To omogućava i ulogu regionalnog predvodnika, koji će na neki način nadgledati procese u susjednim zemljama i biti jamac stabilnosti Zapadnog Balkana. Jednostavno rečeno, EU želi miran Balkan, a Hrvatska u tome može obaviti glavninu posla. Važne promjene mogle bi se uskoro dogoditi i u Ministarstvu vanjskih poslova. Nova vlada priprema nove kriterije izbora veleposlanika, tako da će prema političkim kriterijima birati samo kadrove u najvažnijim destinacijama – Europskoj uniji, SAD-u, Kini, Rusiji i susjednim državama, dok će drugamo odlaziti veleposlnici koji imaju poslovno iskustvo. Prema objašnjenju Vesne Pusić, diplomacija se vrlo brzo mora transformirati u službu koja će pomagati hrvatskim tvrtkama, a to znači da će pod upitnik doći rad velikog dijela aktualnih veleposlanika. Koliko god javno govore da će kvalitetni diplomati zadržati sadašnje položaje, u Kukuriku koaliciji prevladava mišljenje da je vrijeme za nove kadrove. Važne promjene očekuju se i u zdravstvenoj politici.

Ingrid Antičević-Marinović želi okončati utjecaj politike na pravosuđeRajko Ostojić najavljuje da će se u prvoj godini mandata liste čekanja skratiti na šest mjeseci, kao i da će bolnice dobiti sredstva da bi se povećao broj operacija, a time i smanjilo čekanje. Proširit će se i sadašnja lista lijekova, ponajprije novim lijekovima za oboljele od dijabetesa i nekih očnih bolesti. Osim toga, Ostojić najavljuje hitnu izmjenu Zakona o potpomognutoj oplodnji koji je HDZ donio pod utjecajem Katoličke crkve. Novi će zakon biti liberalan i u skladu sa zahtjevima roditeljskih i civilnih udruga. U svemu tome važno je da vlada lijevog centra neće smanjivati zdravstveni proračun koji iznosi 23 milijarde kuna, a poboljšanja se planiraju provesti kvalitetnijom politikom raspodjele.

NOVAC JE VAŽNA stavka u predstojećoj reformi obrazovno-zdravstvenog sustava, a Gvozden Flego očekuje da će nova vlada uložiti dodatna sredstva u taj sektor. Pritom će studiranje ostati besplatno, ali će se vlada ipak miješati tako što će davati preporuke koji su studiji isplativiji. Drugim riječima, već na ljeto 2012. može se očekivati da ministar znanosti preporuči budućim studentima da će lakše naći posao i napredovati budu li studirali medicinu i matematiku nego ekonomiju ili filozofiju. Govoreći za Nacional, Flego je objasnio što Kukuriku koalicija planira napraviti u prvih pola godine mandata: “U prvih pola godine planirali smo donijeti Nacionalni kurikulum, koji uključuje i predmetne kurikulume, raspisati natječaj za novu generaciju udžbenika, u sklopu decentralizacije s predstavnicima lokalne zajednice dogovoriti veće ovlasti u upravljanju školama i otpočeti prve programe cjeloživotnog učenja. Osim toga, dogovorit ćemo dinamiku upotrebe sredstava EU i međunarodnih fondova za obrazovanje, u suradnji s nacionalnim vijećima proglasiti centre izvrsnosti i svakih šest mjeseci kritički rekapitulirati učinjeno”, pojašnjava Flego.