Borut PahorSlovenski parlament u utorak je većinom glasova potvrdio zakon o državnim jamstvima za privremeni europski mehanizam za financijsku stabilnost u eurozoni - EFSF.

Za zakon kojim se povećavaju jamstva Slovenije u ojačanom europskom fondu za rješavanje potencijalnih kriza u eurozoni, a na osnovi kojega će biti omogućena i isplata druge tranše pomoći zaduženoj Grčkoj, glasovalo je 49 zastupnika, 4 su bila protiv, a 24 ih se suzdržalo prilikom glasovanja.

Obveze Slovenije u fondu čiji će kapital biti 780 milijardi eura zakonom su povećane na 3,664 milijarde. U raspravi je protiv potvrđivanja zakona otvoreno istupila jedino Slovenska nacionalna stranka (SNS), tvrdeći da je odobravanje dodatnih kredita Grčkoj nepravedno kad svoje probleme ima i Slovenija, kojoj je nedavno snižen kreditni rejting.

Premijer Borut Pahor u uvodnom je nastupu prije glasovanja podsjetio na to da Slovenija među zadnjim članicama eurozone prihvaća zakon koji je potreban za ojačani EFSF fond kojim se u eurozoni nastoji spriječiti "domino efekt" do kojega bi došlo u slučaju bankrota neke od zaduženih država koje imaju zajedničku europsku valutu.

Ne odlučujemo o Grčkoj nego i o Sloveniji, rekao je Pahor, dodavši da je povećanje jamstava u okviru mehanizma za stabilizaciju eura za državu korisno i da bi u slučaju domino efekta mogla biti pogođena svaka članica.

Iako su zakon podržali predstavnici velike većine stranaka u parlamentu, mnogi su u raspravi isticali da to čine "stisnutih zuba" i da je jačanje mehanizma za euro "najmanje loše od loših rješenja", među opcijama koje se u eurozoni predstavljaju.

Luka Juri, zastupnik Socijalnih demokrata (SD) čiji je predsjednik premijer Borut Pahor, upozorio je da bi glasovanje protiv EFSF-a od kojega koristi ima i Slovenija bio "pucanj u vlastito koljeno" jer bi to bio signal stranim investitorima da ne kupuju slovenske državne obveznice, pa bi to poskupilo uzimanje kredita za servisiranje državnoga duga.