Foto:: IlustracijaTržište nekretnina i dalje se nalazi u nepovoljnom položaju, a da se stanje neće popraviti još neko vrijeme pokazuju i posljednji podaci Centra nekretnina. Tako cijene nekretnina u Zagrebu na godišnjoj razini pale za 2,4 posto, a posebno je zanimljivo da su cijene niže nego 2006. godine.

Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u rujnu je iznosila 1.761 euro/m², što je za 0,8% niže u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 3% niže u odnosu na rujan 2010.

Najskuplji stanovi su i dalje u gradskoj četvrti Medveščak, s prosječnom cijenom od 2.353 eura/m², što je 34% više od prosječne cijene stana u Zagrebu, a slijede ih stanovi u centru grada s cijenom od 2.173 eura/m² što je 23% više od prosjeka.

Najniže cijene stanova su u Sesvetama, gdje prosječna cijena u rujnu iznosi 1.258 eura/m² (29% niža od prosjeka) te u Donjoj Dubravi gdje je cijena 18% niža od prosjeka.

Cijena kuće je u prosjeku za 34% niža u odnosu na cijenu m² stana u Zagrebu. U rujnu je iznosila 1.154 eura/m² što je za 1,1% niže u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na rujan 2010., ili na godišnjoj razini, tražene cijene kuća su pale za 0,3%.

Cijene nekretnina na Jadranu u odnosu na prethodni mjesec pale su za 0,5%, dok na godišnjoj razini bilježe pad od 1,4%.

Prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana na Jadranu iznosi 1.968 eura/m², što je 0,3% manje u odnosu na prethodni mjesec, ali 1,8% više u odnosu na rujan 2010.

Najskuplje vikendice i apartmani su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je prosječna cijena 3.021 euro/m² te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje iznosi 2.285 eura/m², dok su najjeftiniji u Ličko-senjskoj županiji sa 1.626 eura/m².

Prosječna cijena kvadrata vikendice u Rijeci iznosi 1.946 eura/m², dok je u Zadru
1.957 eura/m².

Cijena kvadrata kuće na Jadranu iznosi 1.545 eura/m², što je 0,6% niže u odnosu na prošli mjesec i isto kao u rujnu 2010.

Najskuplje kuće se nalaze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je prosječna tražena cijena kuće 2.496 eura/m² te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je prosječna cijena
1.918 eura/m². Kuće s najnižom cijenom nalaze se u Ličko-senjskoj županiji (856 eura/m²).

Prosječna cijena kuće u Splitu iznosi 1.956 eura/m², dok cijena kuće u Makarskoj iznosi 1.831 euro/m².

Prosječna tražena cijena stana na Jadranu niža je u odnosu na prošli mjesec 0,8% i iznosi 1.809 eura/m², što je za 6,1% niže u odnosu na prošlu godinu.

Najskuplji stanovi na moru nalaze se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je prosječna tražena cijena stana 3.308 eura/m². Najniže tražene cijene stanova su u Ličko-senjskoj županiji gdje je prosječna tražena cijena stana 1.214 eura/m².

Prosječna cijena stana u Splitu u rujnu iznosi 2.403 eura/m², dok je prosječna tražena cijena stana u Rijeci iznosi 1.610 eura/m².

"Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu je porasla sa 1.760 eura/m² u svibnju 2006. na rekordnih 2.061 euro/m² u lipnju 2007. godine, što je gotovo 300 eura/m² ili 17 posto. U to vrijeme tržište nekretnina je bilo na vrhuncu - prodavatelji su diktirali uvjete", ističe Domenico Devescovi, voditelj CentarNekretnina.

Iako je prosječna cijena kvadrata jednaka kao u svibnju 2006., realno su nekretnine znatno povoljnije nego prije više od pet godina.

Ističe kako su kupci koji su 2007. godine kupovali stanove po izrazito visokim cijenama kako bi ostvarili dobit preprodajom, ostvarili su gubitke. Ne očekuje se ponavljanje rasta cijena nekretnina od prije nekoliko godina.

U proteklih godinu dana cijene nekretnina na Jadranu su se stabilizirale i inozemni kupci su ponovo počeli pokazivati interes za turističke nekretnine na atraktivnim lokacijama.

Od rujna 2010. tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu nastavila je padati. Obzirom da tržište stambenih nekretnina u Zagrebu ponajviše ovisi o domaćoj potražnji, u uvjetima postojeće gospodarske neizvjesnosti i velike količine gotovih stanova na tržištu, očekuje se daljnju korekciju traženih cijena nekretnina do kraja godine.

Nakon što je Vladin program subvencioniranih kredita omogućio da 1.454 novosagrađenih stanova pronađe kupce, jedno od rješenja za banke koje na zalihama imaju velike količine stanova koje ne mogu prodati po postojećim cijenama, je da spuste cijene za 10 do 20 posto ovisno o lokaciji i omoguće kupcima fiksnu kamatnu stopu u prve četiri plus dvije godine, jednako kao u programu subvencioniranja.

Uvjereni su da bi se na predloženi način do proljeća 2012. prodalo dodatnih 2.000 stanova. Ukoliko bi se banke odlučile za popust od 30 do 50 posto na cijenu kvadrata stana, do kraja 2012. godine bi se mogao rasprodati značajan dio postojeće zalihe od petnaestak tisuća novosagrađenih stanova.