Mladen MarkačStatusna konferencija o generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču trajala je tek desetak minuta koliko je bilo potrebno sudu da razmotri statusna i proceduralna pitanja. S obzirom na to da takvih pitanja nije bilo puno, ročište je i kratko trajalo.

No, puno je zanimljivije bilo čitati odgovore tužiteljstva na žalbe generala Gotovine i Markača koji su također objavljeni danas.

Tako je tužiteljstvo navelo kako je "prvostupanjsko vijeće Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ispravno je zaključilo da su u Oluji počinjeni nezakoniti napadi koji su rezultirali progonom srpskog stanovništva i stoga haaško tužiteljstvo traži da se žalba generala Ante Gotovine odbaci u cijelosti".

"Tužiteljstvo traži da žalbeno vijeće odbaci Gotovininu žalbu u cijelosti", navodi se u podnesku izvorno podnesenom 12. rujna, tada kao tajnom dokumentu.

Obrana generala Gotovine je 1. kolovoza podnijela žalbu na prvostupanjsku presudu kojom je osuđen na 24 godine zatvora zbog zločina počinjenih tijekom i nakon Oluje.

U žalbi navode da je vijeće pogrešno utvrdilo da su u Oluji počinjeni nezakoniti napadi koji su rezultirali progonom stanovništva kao i da je pogrešno utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata te Gotovinino sudjelovanje u njemu.

"Vijeće je ispravno zaključilo da su Tuđman, Gotovina, Markač i drugi hrvatski politički i vojni vođe zajedno djelovali u okviru udruženog zločinačkog pothvata radi trajnog uklanjanja što je moguće većeg broja srpskih civila iz krajine", pišu tužitelji.

"Sudionici brijunskog sastanka odlučili su usmjeriti topnički napad na veće gradove u krajini kako bi izazvali bijeg stanovništva u panici, računajući pritom na već demoralizirano stanje srpskih civila", navodi se u podnesku tužitelja u kojem se tvrdi da Gotovinina žalba na zaključke sudaca o nazakonitosti napada pokazuje temeljno nerazumijevanje presude, jer nema temelja za zaključke Gotovinine obrane da iz presude proizlazi da je 95 posto topničkih pogodaka bilo zakonito.

Obrana generala Gotovine, primjenjujući način analize dokaza koji je koristilo prvostupanjsko vijeće, u žalbi je pokazala da bi većina topničkih pogodaka u Oluji po tim kriterijima bila zakonita.

Tužitelji navode da su srpski civili izbjegli zbog straha izazvanog nezakonitim topničkim napadima suprotstavljajući to tvrdnjama obrane da je odluka srpskog vodstva tzv. RSK pokrenula odlazak. Tužitelji tvrde da je naredba za evakuaciju stigla prekasno te je bila irelevantna jer je progon već počeo.

U pogledu tvrdnji obrane generala Gotovine da je tek u presudi kao mjerilo zakonitosti topničkog pogotka uvedeno pravilo o padu projektila unutar 200 metara od vojnog cilja, tužitelji tvrde da je nezakonitost napada utvrđena na osnovi puno više čimbenika od 200-metarske granice.

Vijeće je razumno zaključilo da je postojao udruženi zločinački pothvat kao i da je Gotovina bio njezin član te mu je značajno pridonio, navode tužitelji u 137 stranica dugačkom odgovoru na žalbu.

Također, Tužiteljstvo je pozvalo žalbeno vijeće da kao neosnovanu odbaci žalbu generala Mladena Markača na presudu kojom je zbog zločina u Oluji osuđen na 18 godina zatvora.