Scene s prošlogodišnje Parade ponosa u BeograduDok su s jedne strane predstavnici stranih veleposlanstava u Beogradu pozivali vlast da reagira, i osigura po svaku cijenu održavanje Parade, s druge strane pripadnici raznih desničarskih i patriotskih organizacija prijetili su organizatorima i sudionicima najavljenog skupa. Nadležni nisu bili suglasni - njihove reakcije kretale su se od podrške najavljenom skupu pripadnika LGBT populacije, pa do diskretnih upozorenja da bi bilo najbolje da se skup otkaže zbog sigurnosnog rizika.

Postoji li sloboda okupljanja u Srbiji?

Kada se najavi jedan ovakav skup, onda se zapravo vidi kakav je stupanj poštivanja ljudskih prava u Srbiji, ističe za Deutsche Welle Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku. To znači da se skidaju rukavice, i onda možete čujeti što ljudi zapravo misle o ljudskim pravima. Ima tu svega i svačega, od govora mržnje, povišenih tonova, pa do nerazumjevanja toga što su osnovna ljudska prava, kaže Popović:

„Samo što je situacija sada kompliciranija nego prošle godine, prije svega zato je što je Parada sada povezana sa situacijom na Kosovu, i što smo sve bliži izborima. Sve to nevjerojatno utječe na stavove političkih stranaka u Srbiji. Rekao bih da se nije mnogo toga promijenilo od prošle godine, ni u stavovima ni u javnom mnijenju. Postoji pomak, ali on ipak nije dovoljno veliki da bismo prestali raspravljati postoji li sloboda okupljanja u ovoj zemlji ili ne", smatra Popović.

Tijekom priprema Parade ponosa čula su se brojna upozorenja, kako bi skup trebalo otkazati, kako nije pravi trenutak za to, i da bilo najbolje ukoliko organizatori odustanu od njegovog održavanja. Milan Antonijević, direktor Odbora pravnika za ljudska prava (Yucom), kaže za DW kako nam sve to govori da ne postoji politička volja da se štite sva ljudska prava, i da će se i ovo pitanje politizirati:

„Sve to ne govori o zrelosti države, već govori o tome da vi procjenjujete politički trenutak, pojedine okolnosti, i pojedine stvari koje su u ovom trenutku vezane za Kosovo. I na osnovu toga se donose odluke o poštivanju ljudskih prava u potpuno drugoj sferi. Političari i država se ne smiju time voditi, već moraju ići ka zaštiti ljudskih prava bez obzira na okolnosti koje postoje. To bi pokazalo zrelost države, i pokazalo da ona može pružiti adekvatnu zaštitu svima kojima je i po Ustavu dužna tu zaštitu pružiti", navodi Antonijević.

Demokrati i Naprednjaci se prave ludi

Kada je riječ o mogućem nasilju na beogradskim ulicama, Antonijević primjećuje da se nije mnogo radilo na popravljanju stanja u društvu koje je obilježilo prošlogodišnju Paradu ponosa: „Još uvijek mladi ljudi misle da je veoma dobro da se uključe u nasilje, i da je interes države da se ovakve stvari ne dese. A kada tome dodate manipulacije kojima će oni biti izloženi, od vodstva nekih desničarskih organizacija pa možda i od nekih drugih iz države, ili političkih stranaka, to može dovesti do određenog nivoa nasilja. Volio bih samo da imamo više informacija o tome kakav će biti odgovor države i nadležnih službi."

Poruke da se odustane od Parade su stizale od jednog manjeg dijela vlasti, primjećuje Dragan Popović, što je također zanimljivo. Demokratska stranka (DS) je izrazila svoju podršku, ali se nekako klonila te teme. „Donekle čak i nije fer da je skoro sav teret pao na ministra policije Ivicu Dačića i samu policiju. Svi ostali se nekako prave ludi", kaže Popović, a to se posebno odnosi na DS i Srpsku naprednu stranku (SNS), kao najveću opozicijsku stranku.

Autor: Ivica Petrović, Beograd