Zaposleni u EU raditi će duže za istu plaćuOva vijest zanimat će i sve one hrvatske građane koji ili već rade u europskim institucijama na određeno vrijeme ili su se natjecali za radna mjesta u institucijama Europske unije. Naime, potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič predstavio je nova pravila za zaposlenike koja bi trebala omogućiti uštede. On se nada da će sindikati podržati takav plan koji bi onda trebale usvojiti zemlje članice EU-a na prosinačkom sastanku na vrhu.

Posljednja reforma iz 2004. godine

Europska unija je reformirala svoju službu 2004. godine, kada je strukture svojih zaposlenika prilagodila novim radnim metodama, boljim radnim uvjetima za zaposlenike koji imaju obitelj te novim ugovornim statusima. Reforma je Europskoj uniji donijela uštedu od tri milijarde eura, a očekuje se da bi nova reforma mogla donijeti uštedu od pet milijarda eura do 2020. godine.

Povjerenik Šefčovič traži potporu za svoju reformu, a ona obuhvaća i smanjenje broja osoblja u svim kategorijama i svim institucijama za pet posto do 2017. godine te povećanje tjednog radnog vremena sa sadašnjih 37,5 na 40 sati bez rasta plaće kao i povećanje starosne dobi za odlazak u mirovinu sa 63 na 65 godina.

Šefčovič je priznao da je bilo vrlo teško naći prostora gdje bi se mogle ostvariti uštede te da su pregovori sa sindikatima vrlo teški i da će neki prijedlozi za zaposlenike biti vrlo bolni. Potpredsjednik Komisije se nada da je sada nastupila faza u kojoj je dogovor o novoj reformi vrlo blizu.

Kako štedjeti i biti efikasan?

Uštede će se ostvariti na područjima koja nisu od prioritetne važnosti dok će područja koja se bave gospodarskim i monetarnim pitanjima dobiti pojačanja. Očekuje se smanjenje odjela koji se bave IT-em te je moguće da će doći do konsolidacije IT usluga za sve institucije što bi povećalo njihovu učinkovitost.

Kako bi se bolje obavljala veća količina posla uz veću efikasnost službenicima će se otvarati mogućnosti i za "teleworking", skraćeno radno vrijeme ili podjele jednog radnog mjesta na više osoba. "Nastojimo poboljšati efikasnost ali istodobno stvoriti bolje uvjete rada kako bi zaposlenici mogli raditi još bolje, ali istodobno kako bi proveli i potrebno vrijeme sa svojim obiteljima", poručio je povjerenik ukazujući na činjenicu da kvalitetan život može biti zamjena za novčanu kompenzaciju.

Privatni sektor kao konkurencija

Upitan nisu li prihodi europskih službenika u usporedbi s nacionalnim službenicima previsoki, povjerenik je uzvratio kako primanja službenika u europskim institucijama treba usporediti s onima koji rade u međunarodnim institucijama ili privatnom sektoru. "Moramo zaposliti najbolje pravnike, i tu se natječemo s privatnim sektorom, gdje su primanja neusporediva s onima u Komisiji", kazao je Šefčovič i dodao kako službenici moraju biti stručnjaci na svom području i istovremeno govoriti tri jezika i biti voljni napustiti svoju zemlju. "Sve to ima svoju cijenu", rekao je potpredsjednik Komisije i priznao kako europske institucije imaju velike probleme sa zapošljavanjem visoko kvalificiranih stručnjaka u konkurenciji s privatnim sektorom.

Na koncu povjerenik je naveo i nekoliko slučaja gdje su direktori raznih odjela u europskim institucijama dali otkaz i vratili se u svoje matične zemlje gdje su dobivali znatno veće prihode u nacionalnim službama nego u institucijama Europske unije.

Autor: Alen Legović, Bruxelles