Jean Claude TrichetU Berlinu su se uoči sastanka na vrhu najznačajnijih gospodarskih zemalja G-20 početkom studenog u Cannesu, sastali čelnici Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Europske središnje banke, OECD-a, ali i ministri financija Njemačke, Francuske, Brazila i Meksika. Načelno, svi se slažu kako je došlo vrijeme za korjenite promjene i monetarnog sustava i svjetskog financijskog tržišta, ali se među najutjecajnijim industrijskim nacijama niti ne nadzire sloga u čitavom nizu bitnih pitanja.

Kako banke naučiti pameti?

Ali najkasnije nakon krize u belgijsko-francuskoj banci Dexia je očito da je kriza, koja je možda izazvana u Grčkoj, zahvatila i prvu veliku europsku banku. Postupak čelništva Dexie jedva da se može razumjeti: tek što je spašena državnim novcem nakon što se preračunala s jamstvima za kredite u Sjedinjenim Američkim Državama, opet je upala u nevolje jer je uložila u obveznice Grčke čak 4,8 milijardi eura svojih štediša. Opet su uskočile u pomoć nacionalne banke Francuske i Belgije, ali zapravo je i u ovom slučaju Europska središnja banka institucija koja se osjeća prisiljenom spašavati i Grčku i europske banke koje su se preračunale s njezinim vrijednosnicama. Zato su sve glasnija pitanja, kome to Europska središnja banka i njezin trenutni predsjednik Jean-Claude Trichet, doista pomažu.

Čak i kada je riječ o europskom fondu za stabilnost i među njemačkim političarima se čuju sumnje, koliko sve to ima uopće smisla. Političar sestrinske stranke njemačkih vladajućih kršćanskih demokrata, Peter Gauweiler iz bavarskog CSU-a je na kongresu stranke u Nürnbergu sažeo problem riječima kako "ne pomažemo Grcima, nego podupiremo - valjda nekih dvadeset i pet podivljalih investicijskih kuća iz čitavog svijeta, kako bi Grci, koji već grcaju u dugovima, dobili novi kredit: to je kao da šećeraša liječite čokoladom."

Kako je moguća stabilnost - bez nadzora?

Političar koji ima dobrih šansi da bude izabran za potpredsjednika stranke koja upravlja Bavarskom praktično od Drugog svjetskog rata, predlaže radikalno rješenje: vratiti Grcima njihovu drahmu koja mora doživjeti inflaciju i na taj način će grčko gospodarstvo opet postati konkurentno onom iz Europe. S druge strane, Jean-Claude Trichet koji broji svoje posljednje dane na čelu Europske središnje banke, i dalje je uvjeren kako je "euro još uvijek vjerodostojna i stabilna valuta", nije problem niti Europska središnja banka, nego su glavni problem "nedovoljni kontrolni mehanizmi" financijskog sustava.

On i dalje ne smatra problemom što Europska središnja banka uvelike kupuje državne obveznice zemalja euro-zone koje su se našle u nevoljama, ali priznaje kako postoji velika potreba za promjenom temelja i fiskalne politike, politike tržišnog natjecanja i upuštanja u strukturne reforme. To nije samo problem Europe, smatra Trichet, nego sva vodeća svjetska gospodarstva "moraju preispitati svoje strategije", izjavio je za njemačku televiziju ARD.

Posebna pravila za - Slovačku?

I dok se u svjetskim metropolama još razmišlja, kako promijeniti globalno tržište novca - i što je još važnije, kako navesti i svoje partnere da pristanu i na minimalne kazne za špekulante poput globalnog nameta na financijske transakcije, u Europi se nastavlja postupak prihvaćanja Europskog stabilizacijskog fonda. Ovog tjedna ga je prihvatio i parlament Nizozemske, ali je i dalje neizvjesno, hoće li ga prihvatiti parlament Slovačke. Slovačka stranka Sloboda i solidarnost, koja je partner u vladajućoj koaliciji u Bratislavi, spremna je glasovati za ovaj europski fond samo pod uvjetom da - Slovačka ne postane trajna članica skupine zemalja koje bi pomagale ako postane potrebno. Takav ustupak Bratislavi se praktično ne može dati, ali je jasno kako trajni europski fond može zaživjeti samo ako ga prihvate baš sve članice zone eura.