Demonstranti žele da se američko bogatstvo pravednije raspodijeliVišednevnim demonstracijama tisuća ljudi u New Yorku, koji traže uvođenje većih poreza za koncerne i bogataše i promjene u sustavu socijalne zaštite u korist siromašnih slojeva, pridružili su se sindikati i "obični" građani, noseći transparente "Oporezujte Wall Street". Masovna okupljanja u New Yorku svakodnevna su pojava, ali obično nisu povezana sa socijalnim pitanjima, nego s turizmom i kulturnim manifestacijama. Times Square je najposećenija turistička atrakcija na svijetu. Njegovi neboderi, ogromne reklame i "goli kauboj" (odjeven u šešir, čizme i gaće, s gitarom) privlače 38 milijuna turista godišnje. Na drugom mjestu najposjećenijih svjetskih atrakcija je Central Park u New Yorku.

Bryant Park u samom centru Manhattana, ograničen Šestom avenijom i 41. i 42. ulicom, mjesto je gdje, među neboderima i u beskrajnoj prometnoj gužvi, možete mirno sjediti uz knjigu, pivo, laptop, kavu i balote, a tu je i najbolji javni zahod na svijetu - besprijekorna čistoća, klasična glazba, cvijeće i službenik spreman da pomogne u gotovo svakoj situaciji. Stanovnici New Yorka i turisti imaju na raspolaganju podzemnu željeznicu s više od 450 stanica i 1,6 milijardi putnika godišnje, jedan od najsavršenijih prijevoznih sustava na svijetu, ali i stanište brojnih štakora, kojih ima ne samo na peronima, nego i u vagonima.
Dodate li tomu simbole umjetnosti i arhitekture 20. stoljeća kao što su Empire State Building, Rockefeller Center, Kip slobode, muzeji Metropolitan i Guggenheim, Greenwich Village, dvorana Madison Square Garden, nije čudno što se na ulicama New Yorka čuje svaki jezik prepoznatljiv prosječnom stanovniku planeta Zemlje.
New York kao da ne zna za svjetsku ekonomsku krizu. Danju se u vrtovima restorana na Manhattanu mogu vidjeti replike junakinja serije "Seks i grad" - žene u najboljim godinama koje se, okružene brendiranim vrećicama, smiju uz salatu i lako piće. Prodavaonice su prepune. U četvrtak navečer je u Chelseaju i na Herald Squareu u restoranima doslovce nemoguće pronaći slobodno mjesto. Nije riječ o turistima, oni rijetko zalaze tako duboko na jug Manhattana, nego o "običnim" stanovnicima "Velike jabuke". Prema službenim podacima, objavljenima u New York Timesu, broj siromašnih Amerikanaca raste, ali u New Yorku većom brzinom nego u ostatku SAD-a. Od 2009. do 2010. je 75.000 stanovnika New Yorka dobilo službeni status siromaha. Time je broj žitelja New Yorka koji žive ispod službene crte siromaštva porastao na više od 1,6 milijuna i čini 20,1 posto stanovništva tog grada, što je najviši postotak od 2000. godine. To je ozbiljan razlog za zabrinutost ambicioznog gradonačelnika Michaela Bloomberga, koji je 2002., kad je preuzeo dužnost, zatekao "samo" 1,49 milijuna siromašnih sugrađana.

Prosječna godišnja primanja kućanstva su od 2007. smanjena za 5 posto i lani su iznosila 48.743 dolara. U SAD-u je granica siromaštva godišnji prihod tročlane obitelji manji od 18.310 dolara. Unatoč padu životnog standarda New York ima manji postotak siromašnih od Miamia, Dallasa, Hustona, Chicaga, Minneapolisa, Los Angelesa i Bostona.
Više od tri milijuna stanovnika New Yorka, 37 posto, nije rođeno u SAD, što kao da je najočitije ostvarenje teorije o Americi kao idealnom okruženju za ujedinjenje različitih elemenata u harmoničnu cjelinu, sa zajedničkom kulturom. Na Manhattanu većina ljudi na ulicama govori međusobno nerazumljive jezike, što nije čudno - u velikoj meri se radi o turistima. Službeni podaci američke vlade, međutim, navode da pola stanovnika New Yorka starijih od pet godina kod kuće ne razgovara na engleskom jeziku. Policija New Yorka preuzela je na sebe jedinstvenu ulogu - u skladu sa superlativima povezanima s "Velikom jabukom", jedina je gradska policija u SAD-u koja se upustila u borbu protiv terorizma, prateći aktivnosti američkih državljana - gdje se hrane, mole i rade - ne zato što su prekršili zakon, nego isključivo zbog njihova etničkog porijekla. Cilj tajnog programa policije bio je da utvrdi ponašanje muslimana u New Yorku od trenutka useljenja - kako se zapošljavaju, dobivaju državljanstvo, osnivaju tvrtke. Policija je pratila aktivnosti grupe Marokanaca, fotografirajući restorane gdje jedu, kupuju hranu, u kojim hotelima odsjedaju, gdje se mole. Dokumenti programa "Marokanska inicijativa" ukazuju na to da je reputacija New Yorka kao mjesta gde se imigranti lako uklapaju u okruženje i grade nove živote u suprotnosti s današnjim New Yorkom, čija policija smatra da je uklapanje u sredinu zlokobni prioritet terorista. Policija je pratila sve faze prilagođavanja useljenika - pronalaženje stana, učenje engleskoga, potragu za poslom, prihvaćanje kulture. Odlazak frizeru ili u teretanu postali su podaci iz policijskog dosjea, uz navođenje da državljanin SAD-a iz Bronxa radni dan počinje "kod poznatog marokanskog brijača".

Akcija je pokrenuta nakon samoubilačkog bombaškog napada u kojem je 2003. u marokanskom gradu Casablanci poginulo 45 osoba i bombaškog napada dvije godine kasnije na vlakove u Madridu, povezanog sa marokanskim teroristima. Zakoni New Yorka zabranjuju da rasna, religijska ili etnička pripadnost budu presudan faktor za pokretanje policijske akcije, ali se u policijskim izvještajima navodi da se prodavaonica sendviča nalazi blizu džamije i da je zatvorena petkom, za vrijeme molitve.
Iz jednog policijskog dokumenta vidi se da je napravljen popis svih marokanskih taksista u New Yorku. Pokušaji policije da razgovaraju s njima nisu bili uspješni, jer Marokanci rade 12 do 14 sati dnevno pa nemaju vremena za prazne priče. Stanovnici New Yorka iz Maroka nisu sretni zbog toga što su bili predmet zanimanja policije, ali tvrde da ima i gorih stvari u životu, jer "u Maroku policija samo dođe i odvede vas". Vjerojatno i američka policija procjenjuje da postoje i gore stvari u životu od hapšenja na Wall Streetu miroljubivih demonstranata protiv pohlepe banaka i velikih korporacija. Problemi bi mogli početi ako se organizira 20 posto siromašnih stanovnika New Yorka, 1,6 milijuna nezadovoljnika. Ne uključujući "sumnjive" Marokance.