Objavljeno u Nacionalu br. 830, 2011-10-11

Autor: Erol Avdović

Grčka opet prčka oko Makedonije

Divovski kip Aleksandra Makedonskog u Skopju dodatno je radikalizirao i grčku i makedonsku političku scenu

Otkako je 1992. počeo spor oko državnog imena Republike Makedonije, balkanska partija političkog ping-ponga između Atene i Skopja ne prestaje. Makedonsko provizorno ime, uvedeno zbog protivljenja Grčke, jest "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija", no vodeće zemlje EU - Njemačka, Britanija, Francuska i Španjolska - od 1993. koriste samo "Makedonija". Tu je gestu u svom mandatu usvojio i američki predsjednik George W. Bush, i sve zemlje u susjedstvu, osim Grčke - naravno.


Vrlo visoko pozicionirani diplomat iz makedonskog veleposlanstva u Washingtonu nedavno me podsjetio da su Makedoniju "pod ustavnim imenom priznale 132 zemlje, što je više od dvije trećine članica UN-a, uključujući Hrvatsku i sve zemlje iz okruženja". Dodao je da Makedonci nedvojbeno imaju prava da se nacionalno i povijesno identificiraju sa svojom državom. I da se, bez obzira na to jesu li Slaveni, Albanci, Turci ili pripadnici drugih naroda - osjećaju i kao Makedonci, jer žive u državi s tim imenom. Svidjela mu se izjava hrvatskog predsjednika Ive Josipovića "o političkim Hrvatima". Ali kod povijesti zastaje, jer u tome i jest dio "političkog" problema s Grcima. S druge strane, od Grka se ponovo može čuti da su "slavenski Makedonci umjetna nacija koju je 1944. izmislio Tito". Postoji navodno orginalni dokument u grčkom ministarstvu vanjskih poslova pod oznakom "GFM A/24581/G2/1945", u kojem se vidi da je Tito na proslavi Dana ustanka u Makedoniji 11. listopada 1945. Makedoniju nazvao "egejskom", baš kao što su njene dijelove Bugari nazivali "pirinskom"

"U tom grmu leži zec", kaže mi poznati grčki novinar, autor više povijesnih bestselera, Mihalis Ignatiou, dopisnik atenske TV mreže Mega iz New Yorka: "Grčka neće prihvatiti ništa što u sadašnjem imenu FYROM ne bi u sebi sadržavalo geografsku odrednicu. Ili 'Sjeverna Makedonija', ili 'Sjeverna RM', ili 'Republika Sjeverna Makedonija'. Ime bi trebalo biti za jedinstvenu, i domaću i vanjsku upotrebu. U Ateni sada malo vjeruju makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom, jer on je nacionalist. Kip Aleksandra Makedonskog, koji je u visini osmerokatnice postavio usred Skopja, dokaz je opravdanosti našim zebnja." Na podsjećanje da je prošlog tjedna u Skopju turski premijer Recep Tayyip Erdogan, stojeći uz Gruevskog, velikodušno istaknuo kako Makedonija ima pravo upotrebljavati svoje ustavno ime uvjek i zauvijek te da RM i prije Turske treba ući u EU, moj je sugovornik pocrvenio od bijesa: "Skopje samo reže granu na kojoj sjedi, povijest se ne može negirati." Ili, kako kaže američki historičar Eugene Borza, profesor na Sveučilištu Pennsylvania: "Makedonci su novi narod u potrazi za prošlošću koja bi legitimirala njihovu ne baš sasvim održivu sadašnjost." Istovremeno Ban Ki-moon, glavni tajnik UN-a, često podsjeća da ima puno povjerenja u svog specijalnog izaslanika za pregovore o makedonskom imenu, bivšeg američkog podtajnika u State Departmentu, diplomata s golemim iskustvom - Matthewa Nimetza.

Upravo Nimetzova strategija "korak po korak", iako traje već više od 15 godina, približila je strane, od početnih maksimalističkih zahtjeva do sve argumentiranijeg dijaloga. Susreti Grka i Makedonaca kontinuirano se održavaju u New Yorku, Ateni i Skopju. Problem je, tvrde dobro upućeni u New Yorku, što su političari u Grčkoj i Makedoniji pod stalnim pritiskom domaće javnosti zbog čestih izbora. Tako i retorika ostaje nacionalistička, umjesto da preraste u pragmatičnu. Otkako je 7. travnja 1993. Vijeće sigurnosti UN-a napokon usvojilo rezoluciju br. 817, koja je, nakon deset mjeseci čekanja, omogućila da se Makedonija pod "privremenim" imenom FYROM primi u članstvo UN-a, proteklo je mnogo vode niz mirni Vardar koji se ulijeva u mirno Egejsko more. Najozbiljnija "oluja" dogodila se travnju 2008. u Bukureštu, kad su u NATO primljene Hrvatska i Albanija, a Atena je stavila veto na prijem Makedonije. I sad prijeti da će blokirati pregovore Skopja o prijemu u EU dok se ne riješi problem s imenom. Grčka je tako prekršila sporazum (Interim Agreement) potpisan u UN-u 19. rujna 1995. kojim se obvezala da neće blokirati prijem Makedonije u EU i NATO.

Već u studenome 2008. Makedonija je odgovorila tužbom Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu zbog "flagrantnog kršenja" internog sporazuma iz UN-a (1995). Grčka je tada rekla da je to dokaz da "sjeverni susjed nije zainteresiran za soluciju". A da pritom nije izgovorila ni ime Makedonija. Onda je u Skopje ovog lipnja dogalopirao ogromni brončani Aleksandar. Treba još čekati na Balkanu.

Vezane vijesti

Ublažavanje grčkog tereta reformi

Ublažavanje grčkog tereta reformi

Grčka želi smanjenje poreza, dodatnu pomoć za sirotinju i nezaposlene, zamrzavanje otpuštanja u javnom sektoru i više vremena za rezanje deficita,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika