Objavljeno u Nacionalu br. 831, 2011-10-18

Autor: Vojislav Mazzocco

Kukuriku će novac oteti kapitalistima

Nameti na dividende, kraći rokovi plaćanja i veći porez na dobit izazivaju strah među poslovnjacima. U SDP-u su im poručili: 'Ne morate se bojati, ako investirate'

Antikapitalistički prosvjedi, iako u Hrvatskoj proteklog vikenda nisu bili pretjerano impresivni, dobro će doći Kukuriku koaliciji. Premda nitko iz političkih elita, pa tako ni u vrhovima koalicije SDP-HNS-HSU-IDS, ne zagovara ukidanje tržišne ekonomije ili povratak u socijalizam, neke od zahtjeva "ogorčenih" svakako će upotrijebiti u predizbornoj kampanji. Zapravo, već su ih počeli upotrebljavati. Potiho doduše, ali kako kampanja bude odmicala, vjerojatno će se prijetnje krupnim kapitalistima sve više pojačavati. Zoran Milanović prije desetak dana već je najavio da će i najmoćniji, misleći pritom na Ivicu Todorića i njegov Agrokor (iako mu nije spomenuo ime), morati drastično skratiti rokove plaćanja dobavljačima. Budući da većina velikih kompanija odgađajući plaćanje dobavljačima i ucjenjujući ih da pristanu ili na kompenzacije ili na odustajanje od zateznih kamata ostvaruje iznimne zarade, ovo se može shvatiti kao izravna prijetnja njihovu dosadašnjem načinu poslovanja. Milanović je upotrijebio i riječ "represija", na što se gospodarska elita poprilično uzbunila.


"Nadali smo se da možemo biti partneri, ali očito je da žele najveći dio tereta prebaciti na nas. To je jako opasno i moglo bi ne samo ugroziti naše poslovanje, nego i stvoriti probleme državi", rekao nam je menadžer jedne velike domaće kompanije koji je molio za anonimnost jer se ne želi u predizborno vrijeme zamjerati izglednoj budućoj vlasti. I njemu, kao i mnogima drugima dobar dio poslovanja ovisi o državi pa se, među ostalim, čudi otkud u Hrvatskoj prosvjedi protiv liberalnog kapitalizma kad je kod nas već 20 godina na djelu manje ili više kontrolirani državni kapitalizam. Uostalom, upozorio je, država je najveći dužnik i problem nelikvidnosti počinje od nje, a ne od privatnog sektora. Toga su svjesni i u Kukuriku koaliciji i priznaju da će im prvi posao biti da država konačno počne plaćati svoje račune. Kojim novcem to namjeravaju napraviti, još je nejasno pa preostaje jedino vjerovati im na riječ. Tvrde da se neće zaduživati za tekuću potrošnju, ali budu li čekali da se gospodarstvo pokrene i tako poveća priljev novca u državni proračun, neće tako skoro otplatiti dugove. No dok država ne počne otplaćivati svoje dugove i dok ne skrati rokove plaćanje, nema ni moralnog prava, iako ima alate, tjerati druge da se ponašaju drukčije. Milanović je to sažeo u rečenicu: "Ako može država ne plaćati svoje dugove, ne moram ni ja."

Iako je taj moralni pristup državnim financijama lijep i poželjan, još uvijek ne znači da će nova vlada imati novca da se tako zaista i ponaša. Odgovor na njihove probleme najvjerojatnije se krije u novim porezima, koje nitko ne voli spominjati u kampanji. Iz Kukuriku koalicije uvjeravaju da se većina građana nema čega bojati. Ceh će, tvrde, platiti najveći. Koliko i kako još ne znaju ili ne žele prerano otkriti. Iako su najavili progresivne stope poreza, ne otkrivaju kolike bi one trebale biti.

"To još moramo analizirati", rekao je član ekonomskog tima Kukuriku koalicije. I sam je svjestan da bi Kukuriku već trebao odgovoriti na pitanje o porezima, ali što iz taktičkih razloga, a što zbog toga što nemaju dubinski uvid u javne financije gotova rješenja još uvijek ne mogu iznijeti. Slična je situacija i s porezima na kapitalnu i nereinvestiranu dobit.
"Ne možemo još uvijek reći kolike će te stope biti. Što se tiče dobiti od dividendi, ona će se oporezovati, ali nema previše smisla nekome uzimati novac ako posjeduje samo nekoliko od milijuna dionica neke tvrtke. Treba oporezovati one koji od toga žive", kaže naš sugovornik još jednom upućujući na to da će se Kukuriku, pobijedi li na izborima, porezima okomiti na najbogatije. Neće im oprostiti ni iznošenje novca iz zemlje, pri čemu će prije svega nastradati banke, ali i tvrtke koje, umjesto da barem dio dobiti ulože u novu proizvodnju, razvoj ili širenje, taj novac izvlače. Njima bi porez na dobit mogao iznositi i 40 posto, što je, kad je prvi put izrečeno, izazvalo pravu paniku među poslovnjacima. Strah je bio toliki da su se vrlo otvoreno raspitivali u SDP-u što mogu napraviti da tolikog povećanja ne bude. Prema našim izvorima odgovoreno im je: "Počnite investirati!"

Iako se takav pristup čini očekivanim za SDP, u slučaju hrvatskih socijaldemokrata to prilično iznenađuje. Jer SDP se davno odmaknuo od radništva, a u posljednje vrijeme taj politički prostor prepustio laburistima Dragutina Lesara. Čak ni kad im je Lesar počeo otimati upravo radničke glasove u SDP-u se nisu pretjerano zabrinuli jer sebe već godinama doživljavaju kao stranku srednje klase. Štoviše, Milanović je izjavio i da je SDP stranka "liberalnog centra", što je zbunilo dio njihovih birača koji su se nadali da ta stranka pripada tradicionalnoj ljevici. Upućeniji bi im na tu zbunjenost odgovorili da tradicionalna ljevica odavno ne postoji te da je pomak SDP prema liberalnoj ideologiji samo eho onoga što se u Europi već dogodilo. Paradoksalno, SDP će u vremenu kad redefinira vlastiti identitet i pomiče se prema centru u ekonomiju intervenirati čistim socijaldemokratskim metodama - povećanjem poreza najbogatijima i najmoćnijima. Štoviše, ideja da se gladna državna blagajna namiri novcem najbogatijih kapitalista nije potekla iz radionice starih i prokušanih partijskih kadrova nego iz suradnje nešto, ne pretjerano, mlađe generacije SDP-ovaca i ekonomista okupljenih oko Radimira Čačića, šefa HNS-a, stranke koja je i po programu i po habitusu vodećih ljudi najliberalnija i najtržišnije orijentirana u Hrvatskoj.

Vezane vijesti

Rasprodaja i u nacionalnim parkovima

Rasprodaja i u nacionalnim parkovima

U sklopu nove politike upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode potiho se priprema i nova privatizacija. Ministarstvo zaštite okoliša i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika