Još uvijek ima onih koji u Slobodanu Miloševiću vide svog vođuSabor je minimalnom natpolovičnom većinom (78 glasova za) izglasao državni proračun za 2003. godinu, stvaraju se uvjeti da se s velikim stupnjem konsenzusa donese ustavni zakon o zaštiti manjina, a nakon izjave europskog komesara Gunthera Verheugena i podrške austrijskog kancelara Wolfganga Schussela, u Hrvatskoj se budi nada da će Hrvatska na sljedećem summitu šefova država i predsjednika vlada u Grčkoj (lipanj 2003.) biti uvrštena u skupinu kandidata za novo proširenje EU 2007. godine (Bugarska, Rumunjska i eventualno Turska).

Srbija nije dobila novog predsjednika te ulazi u ustavnu krizu. Smjena Jasne Ulage-Valić nije uspjela, ali se sukobi na HRT-u nastavljaju. Vijeće HRT-a se osipa, a Vlada je najavila da će u saborsku proceduru uputiti novi prijedlog zakona o HRT-u koji bi u izbornoj godini trebao osigurati kontrolu vladajuće koalicije nad HRT-om. Prijedlog Vesne Škare-Ožbolt, saborske zastupnice i zamjenice predsjednika DC-a, da se HRT pretvori u trgovačko društvo od Vlade nije prihvaćen.

Državni proračun

Prihvaćen je državni proračun za 2003. punom suglasnošću vladajuće koalicije i potpunom nagodbom SDP-a, HSS-a i HNS-a, čiju koaliciju i pobjedu na sljedećim parlamentarnim izborima predsjednica HNS-a Vesna Pusić već nagovještava. Realnost je ipak mnogo drukčija – ne može se očekivati da će HSS prije parlamentarnih izbora ulaziti u bilo kakve koalicije, a niti je ovo proračun koji “drži vodu”, bez obzira na usklađenost proračuna sa zahtjevima MMF-a. Ovo je doista predizborni proračun da bi se zasitili apetiti HSS-a u subvencijama u poljoprivredi i HNS-a u građevinskim pothvatima te SDP-a da se očuva bazični socijalni mir. Svi amandmani oporbe, njih više od 450, bez velike su rasprave odbijeni te se vladajuća koalicija može posvetiti izborima. Ali ako parlamentarni izbori budu organizirani potkraj 2003., sve slabosti ovog proračuna doći će do punog izražaja. O razvoju i reformama više nitko ne govori, a mnoge socijalne skupine osjećaju se sve više ugroženima, zapostavljenima i odbačenima, a posebno cjelokupna metalna industrija, liječnici, vatrogasci, carinici, učitelji, a i umirovljenici se osjećaju prevarenima. Ukratko, ovo je najveći hrvatski proračun dosad, ovo nije razvojni proračun, on ne potiče izvoz i nema nikakvih jamstava da će se ispuniti, osim preko novih inozemnih kredita.

Manjine

Vlada napokon daje razumne prijedloge za ustavni zakon o zaštiti manjina koji uvažava stečena prava manjina te međunarodne sporazume i konvencije o zaštiti manjina koje je potpisala Hrvatska, a sami predstavnici manjina postavljaju sve realnije zahtjeve (zadnji prijedlozi predstavnika manjina vrlo su realni i prihvatljivi). Oporba nije jedinstvena, ali najveći i najsnažniji dio oporbe ponaša se mnogo zrelije nego vladajuća koalicija, a posebno zrelije nego SDP. Sastanak HDZ-a s predstavnicima manjina jedan je od jačih poteza predsjednika HDZ-a Ive Sanadera.

DC uporno već mjesec dana poziva na dogovor s manjinama i daje konkretne prijedloge. Ako Hrvatska propusti šansu da ovog tjedna donese novi ustavni zakon o zaštiti manjina, može zaboraviti na bilo kakav napredak u pridruživanju EU, a posebno u razumijevanju hrvatske molbe za prijem u EU, tj. da je na summitu šefova država i predsjednika vlada u lipnju u Grčkoj prihvate kao kandidat za EU.

Hrvatska i EU

Nakon izjave Gunthera Verheugena, povjerenika EU za vanjsku politiku, i podrške kancelara Austrije Wolfganga Schussela kandidaturi Hrvatska za EU, došla su i otrežnjenja iz Bruxellesa (Chris Patten), ali i nekih utjecajnih članica EU, a posebno Londona, Pariza i Berlina. Nitko ne osporava aspiraciju Hrvatske za EU, ali se čvrsto traži ispunjavanje političkih preduvjeta. U Hrvatskoj se i Vlada i oporba natječu za autorstvo nad zahtjevom za konsenzus u Saboru i donošenje saborske rezolucije o ulasku Hrvatske u EU, na temelju čega bi Vlada uputila zahtjev EU za prijem, odnosno kandidaturu. Iako sam još početkom studenoga na tiskovnoj konferenciji to zahtijevao, kao i u ovoj kolumni. Ali to nije bitno. Mnogo je važnije da sazrijeva svijest u Hrvatskoj da, ako Hrvatska propusti ovu šansu, novu će teško dobiti (možda će čekati i pet-deset godina) te će zaista biti čvrsto vezana za jugoistok Europe. S druge strane, u Hrvatskoj još nema potpunog konsenzusa da sa svim susjednim državama treba kvalitetnije i kompetentnije surađivati i ne bježati od suradnje i otvorenih pitanja. Inicijativama za stvaranje gospodarske unije zemalja jugoistočne Europe ili zapadnog Balkana Hrvatska treba suprotstaviti aktivnu regionalnu politiku. Hrvatska treba prednjačiti inicijativama za rješavanje otvorenih pitanja i jačanje suradnje, a posebno pitanja povratka izbjeglica, otvorenih graničnih pitanja, borbe protiv međunarodnog terorizma, krijumčarenja droge i ilegalnih migracija, a treba i poticati gospodarsku suradnju.

Europska pitanja treba potpuno odvojiti od dnevne politike i predizbornih nadmetanja. To je test za sve stranke vladajuće koalicije, ali i za sve oporbene stranke. Europsku orijentaciju Hrvatske svaka stranka treba potvrditi i u praksi.

Milan Babić

Bivši samozvani i samoproglašeni “krajinski premijer”, lider pobunjenih Srba i bivši zubar Milan Babić postao je krunski svjedok protiv Slobodana Miloševića. Optužuje ga da je organizirao sukobe “krajinskih” Srba i legalne hrvatske vlasti pomoću obavještajnih službi Srbije, da je financirao pobunu Srba u Hrvatskoj, da je financirao vojsku pobunjenih “krajinskih” Srba, da je odgovoran i za krvoproliće na Plitvicama i u Borovu Selu te da je odgovoran za egzodus Srba tzv. “Krajine”. Svaki komentar tom svjedočenju je suvišan, ali je za Hrvatsku vrlo važan, posebno u povijesnom kontekstu. To je velika satisfakcija svima onima koji su sudjelovali u stvaranju moderne hrvatske države, a ovo svjedočenje je vrlo važno za međunarodni kredibilitet Hrvatske.

Predsjednički izbori u Srbiji

Srbija ni nakon ponovljenih izbora nije dobila novog predsjednika. Na izborima je glasovalo manje od 45 posto birača te je Srbija ušla u ustavnu krizu. Očekuju se i novi parlamentarni izbori, a funkciju predsjednika Republike obavljat će predsjednica Skupštine Srbije Nataša Mićić, ali s ustavno nedovoljno definiranim ovlastima. To će svakako utjecati na odnose na političkoj sceni Srbije, odnose Srbije i Crne Gore, usporiti reforme u Srbiji, ali i utjecati na odnose između Srbije i Hrvatske jer će Srbija jedno vrijeme biti zabavljena sama sobom. Interes je Hrvatske da se politički odnosi u Srbiji što prije raspletu radi rješavanja otvorenih pitanja i radi stabilnosti jugoistoka Europe. U svakom slučaju, 36 posto glasova za Vojislava Šešelja zabrinjava.