Photo: Sanjin Strukić/PIXSELLPredstavnici političkih stranaka na javnoj su tribini danas, u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva HND, govoreći o medijskoj politici uoči predstojećih parlamentarnih izbora istaknuli potrebu osiguranja neovisnosti, slobode i objektivnosti medija bez utjecaja politike i transparentnost njihove vlasničke strukture.

Nenad Stazić (SDP) ocijenio je da je puno više učinjeno u sferi elektroničkih nego tiskanih medija te pohvalio rad Vijeća za elektroničke medije i založio se da se osnuje takvo vijeće i za tiskane medije.

Govoreći o javnim medijima ocijenio je da je primjerice Zakon o Hini zastario, jer je donijet dok web portala još nije bilo, a sad ih ima mnoštvo i vijesti su na njima dostupne besplatno, pa Hina radi s gubitkom. Problem je politika koja zakonskim rješenjem nije omogućila Hini pozicioniranje na tržištu kroz vlastiti web portal, smatra Stazić.

Vjesnik je pak jedini dnevni list u Hrvatskoj koji nije u privatnom vlasništvu, ali je stranačko glasilo koje troši novac poreznih obveznika i treba ga transformirati u javno glasilo, rekao je Stazić.

U vezi klevete rekao je da treba pronaći granicu između slobode i odgovornosti i da nitko ne smije klevetati drugoga, pogotovo javno i u medijima. To nije samo stvar zakona, trebamo pronaći rješenje kako zaštititi privatnost i dostojanstvo čovjeka koji može biti izložen medijskom šikaniranju. Stazić rješenje vidi u prebacivanju klevete iz sfere kaznenog u prekršajnu odgovornost.

Sunčana Glavak (HDZ) upozorila je govoreći o medijskoj sceni kako je očigledno da su neki mediji orijentirani navijački prema pojedinim strankama. Pozdravila je nastojanje medija da ukažu na nešto što nije dobro i da prenose relevantne informacije. Istaknula je da se medijsko zakonodavsto u Hrvatskoj uglavnom donosi jednoglasno te da je primjerice Zakon o HRT-u dobio podršku svih relevantnih subjekata, dok je buru izazvao prijedlog zakona o medijima koji uređuje pitanje transparentnosti vlasničke strukture.

Marijana Petir (HSS) zauzela se za slobodne i demokratske medije, jer bez njih nema istinske demokracije. Upozorila je na netransparentnost vlasništva pojedinih medija i loše radne uvjete novinara, neregulirani radni status odnosno rad na ugovor o djelu ili rad na crno. Stoga, treba zaštiti novinare i ojačati strukovne organizacije, kazala je.

Branko Vukšić (Hrvatski laburisti) drži da je najveća boljka struktura vlasništva u medijima. Politička scena je kaotična, pa je takva i medijska scena, smatra Vukšić i dodaje da su mediji ogledalo društva. Upozorio je da su novinari danas izloženi raznim pritiscima, te da postoji problem cenzure i još veći autocenzure, pa bi se trebali zapitati što zapravo rade. O novinarskom profesionalizmu se ne može govoriti bez poštenja i odgovornosti prema javnoj riječi, rekao je. Zauzeo se za preispitivanje poslovanja HRT-a koji, po njemu, ne ispunjava svoje zakonske zadaće ni javnu funkciju i trebao bi funkcionirati bez utjecaja politike.

Saša Milošević (SDSS) upozorio je na problem govora mržnje u medijima i njegovo nekritičko prenošenje te ustvrdio da specijalizirane emisije za pripadnike nacionalnih manjina ne zadovoljavaju njihove potrebe.

Članica Vijeća za elektroničke medije Olga Ramljak replicirala mu je da Vijeće ne samo da reagira na govor mržnje, nego i na sve oblike diskriminacije. Upozorila je na problem nejednakog medijskog tretmana parlamentarnih i neparlamentarnih političkih stranaka u programima komercijalnih medija.

Predsjednik HND-a Zdenko Duka podsjetio je da je u rujnu Ministarstvu kulture predan prijedlog izmjena i dopuna Zakona o medijima te da će inzistirati da se nova vlast ozbiljnije pozabavi izradom boljeg Zakona o medijima. Također je najavio da je pred osnivanjem Vijeće za medije kao samoregulatorno tijelo.