Nicolas Sarkozy i Angela MerkelČelnici 17 zemalja članica eurozone trebali bi u nedjelju donijeti političke odluke i smjernice o rješavanju dužničke krize, što ne isključuje mogućnost da će i nakon toga summita trebati razraditi neke pojedinosti na ministarskoj razini, izjavio je u četvrtak europski izvor, koji je želio ostati neimenovan.

"Cilj sastanka je da se donesu političke odluke i smjernice, ali ne bi bilo neobično da ostane nekih tehničkih elemenata koje će trebati precizirati i konkretizirati nakon summita", rekao je taj izvor.

Na upit da komentira mogućnost odgode summita zbog izostanka suglasnosti između Njemačke i Francuske oko načina kako pojačati zaštitnu moć europskog fonda za financijsku stabilnost, izvor je rekao da će se "summit održati u nedjelju", a da mediji "pretjeruju" i prenaglašavaju razlike u pristupu između Berlina i Pariza.

U nedjelju će se u Bruxellesu održati dva summita. Prvo će se sastati čelnici svih 27 zemalja članica Europske unije, a popodne samo čelnici 17 zemalja članica eurozone.

Tri su glavna pitanja na koja se očekuje odgovor o europskih čelnika - jačanje kreditnih sposobnnosti europskog stabilizacijskog fonda (EFSF), dokapitalizacija banaka te uloga privatnih banaka u drugom paketu pomoći Grčkoj, odnosno dogovor o tome koliko će grčkog duga biti otpisano na štetu tih banaka.

Prije tih summita, u petak popodne će se sastati ministri financija eurozone, a u subotu će im se pridružiti njihovi kolege iz svih zemalja članica.

Prema diplomatskim izvorima glavni kamen spoticanja jesu razlike između Njemačke i Francuske o tome kako ojačati zaštitnu moć EFSF-a.

Taj fond raspolaže s 440 milijardi eura jamstava država članica eurozone na temelju kojih se on može zaduživati na financijskim tržištima po povoljnim kamatama jer ima najviši kreditni rejting i onda taj novac posuđivati zemljama u poteškoćama, poput Portugala ili Irske.

Sada se traži način kako povećati zaštitnu moć toga fonda i preko 440 milijardi eura jer to ne bi bilo dovoljno u slučaju da se Španjolska ili Italija obrate za pomoć. Rješenje se ne vidi u novim jamstvima zemalja članica za još veće iznose nego u tome da se tih 440 milijardi iskoristi kao poluga kako bi fond imao veću učinkovitost i tako spriječio daljnje širenje dužničke krize.

Njemačka zagovara opciju da EFSF dobiju ulogu jamca vjerovnicima obveznica zemalja u poteškoćama. Fond bi jamčio pokrivanje gubitaka u visini između 15 i 20 posto ako bi neka država bankrotirala. Na taj bi se način intervencijska moć fonda mogla uvećati do pet puta.

S druge strane, Pariz predlaže da se EFSF registrira kao banka i da se financira izravno kod Europske središnje banke, od koje bi mogla posuđivati bez ikakvih ograničenja. Tome se međutim protivi Njemačka i Europska središnja banka.