Bezir Belkić (Foto: European Council)Parlament Bosne i Hercegovine trebao bi najkasnije do kraja ove godine usvojiti izmjene ustava i izbornog zakona kojima bi se eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa i time ispuniti ključni preduvjet za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sklopljenog s Europskom unijom, no još uvijek nema naznaka da bi o tome mogao biti postignut potreban dogovor.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Beriz Belkić upozorio je u ponedjeljak kako bi pokušaj rješavanja ovog pitanja mogao dovesti do još dubljih podjela u zemlji i temeljitog urušavanja njezina ustavno-pravnog ustroja.

U izjavi koji prenosi sarajevsko "Oslobođenje" Belkić je ustvrdio kako hrvatske stranke te one koje dolaze iz Republike Srpske pripremaju prijedloge kojima bi se praktično uspostavila dva entitetska ustavno-pravna sustava unutar države.

"Radi se o veoma opasnom prijedlogu koji bi, ako se usvoji, još više udaljio entitete. To bi bio daljnji doprinos podjeli", ocijenio je Belkić.

Od parlamenta BiH očekuje se da usvoji izmjene sukladne presudi Europskog suda za ljudska prava koji je potvrdio kako je nedopustivo da se pripadnici manjinskih entičkih skupina ne mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH odnosno da ne mogu biti izabrani za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.

U tim tijelima, prema postojećem zakonodavstvu proisteklom iz Daytonskog sporazuma, mogu biti samo osobe koje se izjašnjavaju kao Hrvati, Bošnjaci ili Srbi.

Parlament BiH prošlog je tjedna uspostavio radnu skupinu koja treba definirati prijedloge ustavnih amandmana.

Trinaestočlano povjerenstvo dobilo je međutim mandat utvrditi prijedloge temeljem konsenzusa što će, po ocjeni njegova predsjedatelja Šefika Džaferovića, biti gotovo nemoguće s obzirom na potpuno suprotstavljena stajališta različitih stranaka.

Član povjerenstva iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Krstan Simić izjavio je kako će srpska strana prihvatiti samo izmjenu koja će izbrisati nacionalnu odrednicu te definirati da se u Predsjedništvo BiH biraju dva člana iz Federacije i jedan iz RS koji ne mogu biti iz reda istog naroda.

"Sve ostalo bilo bi zadiranje u bit ustava i mi to nećemo prihvatiti", kazao je Simić.

HDZ BiH i HDZ 1990. su pak na stajalištu kako je izmjenama bitno osigurati istinsko poštivanje prava Hrvata kao konstitutivnog naroda za koja drže da su ozbiljno narušena, a kao primjer navode izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Prema dostupnim informacijama, dva HDZ-a sklona su prijedlogu da se dva člana državnog Predsjedništva koji dolaze iz Federacije BiH biraju neizravno, glasovima zastupnika u parlamentu BiH čime bi se osiguralo da stranke koje imaju najveću potporu hrvatskog biračkog tijela imaju i presudni utjecaj na izbor hrvatskog čkana Predsjedništva BiH..

Bošnjačke stranke, poput Belkićeve Stranke za BiH (SBiH), drže pak kako bi bilo logično da Predsjedništvo BiH ubuduće ima četiri člana te da u njegovu sastavu bude i osoba iz reda nekog od manjinskih naroda. Jedino time, kazao je Belkić, ispoštovala bi se bit presude Europskog suda za ljudska prava.

Takvom prijedlogu skloni su i u Vijeću nacionalnih manjina BiH, u kojemu uz to traže da i u Domu naroda državnog parlamenta, uz po pet zastupnika iz reda konstitutivnih naroda, budu četiri iz reda nacionalnih manjina.

Sve političke stranke trebale bi do kraja ovog tjedna dostaviti parlamentarnom povjerenstvu formalne prijedloge ustavnih amandmana o kojima bi se onda povela jednomjesečna rasprava.

Do kraja studenog, kako je planirano, trebale bi uslijediti izmjene ustava na temelju usuglašenih prijedloga, a izmjene izbornog zakona najkasnije do 31. prosinca.