Objavljeno u Nacionalu br. 372, 2002-12-29

Autor: Mate Granić

SAT POLITIČKE ANATOMIJE - Mate Granić

Ubojstvo Anđelićevih najteži je zločin u BiH nakon Daytonskog sporazuma

Zločin u Kostajnici pored Konjica, motiviran vjerskom netolerancijom i fundamentalizmom, imat će teške posljedice: ako neposredni počinitelj i oni koji su ga potaknuli na zločin ne budu u drastično kažnjeni, onda od povratka Hrvata u BiH više neće biti ništa

Mate GranićMate GranićBožić je u Hrvatskoj protekao vrlo mirno. Poruke hrvatskih biskupa su poruke nade, vjere i tolerancije, ali zato iz susjedne BiH dolazi vijest o stravičnom zločinu na sam Badnjak. Pobijeni su članovi obitelji Hrvata povratnika Anđelić u selu Kostajnica pokraj Konjica, otac i dvije kćeri (ubijeni su vatrenim oružjem, a sin je teško ranjen i ostat će trajni invalid). Maskirani ubojica već je uhvaćen (M. Topalović) i to je jedina ohrabrujuća stvar u ovom zločinu. Ovaj zločin imat će teške posljedice ne samo za povratak hrvatskih izbjeglica u BiH, a posebno u ona područja gdje su se tijekom rata već dogodili zločini, nego i za ukupne međunacionalne odnose i stabilnost BiH jer je zločin motiviran vjerskom netolerancijom i fundamentalizmom. Ovo je vjerojatno najteži zločin koji se dogodio u BiH nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma. To su dobro shvatili i visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown i najviši dužnosnici BiH i Federacije koji su hitno posjetili selo Kostajnicu i obitelj Anđelić. To obitelji Anđelić u ovom trenutku neće puno pomoći, ali će pomoći budućnosti BiH. Valja istaknuti da je najprimjerenije i najbrže reagirala Katolička crkva u BiH, posebno kardinal Vinko Puljić i pomoćni biskup Sudar, koji su svojim izjavama najviše pridonijeli smirivanju situacije. Ako neposredni počinitelj i oni koji su ga potaknuli na zločin ne budu u skladu sa zakonom drastično kažnjeni, onda od povratka Hrvata u BiH neće biti ništa. Zato je vrlo važno za sve predstavnike vlasti u BiH iz sva tri konstitutivna naroda i za visokog predstavnika da ovo bude posljednja opomena da se ne tolerira bilo kakav vjerski ili nacionalni ekstremizam te da se uklone sve prepreke povratku izbjeglica. Ovo je veliki izazov i za bošnjačko vodstvo da pokaže odlučnost u osudi kažnjavanja zločina i izgradnji BiH kao zajedničke države triju konstitutivnih ravnopravnih naroda.

Vladajuća koalicija

U predbožićnim izjavama i intervjuima čelnici vladajuće koalicije pokazali su sve samo ne vjeru u dulji opstanak vladajuće koalicije na vlasti. To se prije svega odnosi na Zlatka Tomčića, Jozu Radoša i Zlatka Kramarića. Prema istraživanjima javnog mišljenja, samo glasači SDP-a (slabom većinom) vjeruju da je ova vladajuća koalicija ispunila predizborna obećanja. Novi stand-by aranžman s MMF-om samo je pokriće za nedostatak vlastite gospodarske vizije Vlade te mogućnost da se proda Ina (25 posto) i pripremi prodaja Poštanske banke, jedine veće banke u hrvatskom vlasništvu, te mogućnost novih zaduživanja u inozemstvu. Prodaja “Sunčanog Hvara” prvi je veliki test za ovu vladu i vladajuću koaliciju, ali i za predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića. Nitko ozbiljan u Hrvatskoj ne dovodi u pitanje potrebu suradnje s MMF-om (posebno tehničke ili konzultativne), ali drugi zaredom stand-by aranžman s MMF-om, uz zahtjeve za potpunom privatizacijom bankarskog sustava, energetike i turističke privrede, zaista ne rješava razvojne probleme Hrvatske i ne rješava problem nezaposlenosti. Obrnuto, novi stand-by aranžman dovest će do veće nezaposlenosti, a promjenom radnog zakonodavstva i do novog pritiska na radnike, uključujući i uvoz inozemne radne snage.

Potpis guvernera Hrvatske narodne banke na memorandum o suradnji s MMF-om (pismo namjera Vlade MMF-u), uz ministra financija Matu Crkvenca i potpredsjednika Vlade Slavka Linića, nije samo nepotreban nego i pravno upitan. Je li to nezavisnost HNB-a? Hoće li guverner (inače stručnjak za monetarnu politiku) jednako tako biti kooperativan i s nekom drugom vladom koja će možda voditi samostalniju gospodarsku politiku? Sve su to pitanja na koja Vladu upozoravaju oporba, javnost, sindikati, ali i predsjednik Republike Stipe Mesić.

EU i Sveti Otac

U predizbornoj Hrvatskoj postoje ipak dva konsenzusa. Prvi je postignut u Hrvatskom saboru i hrvatskoj javnosti, da se uputi kandidatura Hrvatske za članstvo Hrvatske u EU. Drugi konsenzus je gotovo plebiscitaran, za treći posjet Svetog Oca Hrvatskoj (vjerojatno 7., 8. i 9. lipnja 2003.). To će ujedno biti i 100. jubilarno putovanje Svetog Oca u inozemstvo. Vlada se priprema za intenzivno lobiranje za hrvatsku molbu da postane kandidat za EU. To je pozitivno i to treba podržati, ali u lobiranje treba uključiti sve političke snage u Hrvatskoj, od predsjednika Republike, Vlade, MVP i hrvatske diplomacije, Hrvatskog sabora do predstavnika političkih stranaka. Hrvatska zaista ima potencijala da se izdvoji iz skupine zemalja zapadnog Balkana (nomenklatura EU) te da zajedno s Bugarskom, Rumunjskom i eventualno Turskom postane pravi kandidat za EU. To neće biti lako zbog različitih vizija i različitih strateških interesa unutar same unije te zbog naše neodlučnosti u ispunjavanju nekih ključnih političkih preduvjeta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nitko nam ništa neće dati ako se sami ne izborimo i ako ne pokažemo odlučnost u ispunjavanju političkih preduvjeta, ali i odlučnost prema državama članicama EU, uključujući i one države koje su pozvane da postanu članicama EU 2004. (10 zemalja). To neće biti lako jer to nije interes nijedne od zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija). Ali interesi se usklađuju pregovorima i dogovorima i vjerujem da Hrvatska odlučnom politikom prema tim državama može postići da nijedna od tih država ne osporava individualni pristup Hrvatske EU. Ali Hrvatska ne smije bježati od jugoistoka Europe. Politika Hrvatske prema ovim državama treba biti još aktivnija u rješavanju bilateralnih problema, ali i u suradnji oko multilateralnih tema (povratak izbjeglica, borba protiv međunarodnog terorizma, borba protiv ilegalnih migracija, trgovina drogama itd.).

Što se tiče Europske komisija i zemalja članica EU, Hrvatska treba nametnuti temu kandidature za EU te iskoristiti predsjedanje Grčke i Italije EU iduće godine. Konačna odluka se, naravno, neće donijeti prije parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, ali sama podrška kandidaturi bila bi veliki korak naprijed za Hrvatsku. Kandidatura Hrvatske za EU i posjet Svetog Oca Hrvatskoj svakako će utjecati na datum parlamentarnih izbora. Za razvoj demokracije u Hrvatskoj bi stoga bilo vrlo važno da se taj datum što prije odredi te da se zna po kojem izbornom zakonu će se održati izbori vodeći računa o Ustavu RH.

George Bush

Popularnost američkog predsjednika je i dalje vrlo visoka iako gospodarstvo SAD-a nikad nije bilo lošije u zadnjih deset godina, a potresale su ga i brojne afere s multinacionalnim kompanijama. Borba protiv međunarodnog terorizma temelj je vanjske i nacionalne sigurnosne politike predsjednika SAD-a Busha. Rat protiv Iraka i uklanjanje Saddama Husseina sve je izvjesnije, pripreme za invaziju SAD-a i saveznika su pri kraju i Busha više nitko ne može zaustaviti. Sastanci iračke oporbe, koje sponzoriraju SAD i Velika Britanija, sve su češći kao i susreti visokih predstavnika SAD-a s umjerenim arapskim državama. Turska je sve popustljivija prema zahtjevima SAD-a te se ugledni analitičari više i ne bave temom hoće li do rata doći nego što će se dogoditi nakon rata i uklanjanja Saddama Husseina. Kakav će biti utjecaj rata i uklanjanja Husseina na regiju, na tržište nafte, na svjetsko financijsko tržište, na odnose SAD-a s Ruskom Federacijom, Kinom i EU, te na sustav UN-a, to su glavna pitanja koja se danas postavljaju. Sjeverna Koreja uklanja sustav za nadzor nuklearnog reaktora te je postala novo krizno svjetsko žarište. Državni tajnik za obranu SAD-a Donald Rumsfeld već kaže da SAD mogu istodobno voditi i dobiti dva rata. Jasnija poruka Sjevernoj Koreji, ali i UN-u nije mogla biti. Ukratko, SAD je jedina svjetska supersila, a borba protiv terorizma je glavni strateški cilj SAD-a. To ima refleksije na sve bitne međunarodne odnose u svijetu, od G7 (ili G8), UN-a, NATO-a, odnose SAD-a sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti, ali i na Hrvatsku. I Hrvatska treba razmišljati o svojim strateškim interesima te o strategiji i taktici odnosa prema EU i NATO-u, ali posebno i SAD-u. Izolirana Hrvatska, zabavljena sama sobom, nikome nije zanimljiva.

Vezane vijesti

Bez srpske zajednice Hrvatska ne bi bila ista

Bez srpske zajednice Hrvatska ne bi bila ista

Predsjednik Republike Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Boris Šprem danas su, kao gosti tradicionalnog prijema Srpskoga… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika